CCI je proveo analizu transparentnosti o poslovanju javnih preduzeća. Rezultati istraživanja pokazuju da je izuzetno velika količina informacija o poslovanju javnih preduzeća izuzeta od javnosti, te da javna preduzeća u velikoj mjeri ne objavljuju proaktivno podatke o rezultatima poslovanja, strukturi vlasništva i rukovodećim kadrovima. Ovo predstavlja direktno kršenje odredbi zakona i podzakonskih akata koji regulišu rad javnih preduzeća.
Analiza o dostupnosti godišnjih izvještaja o radu/poslovanju javnih preduzeća, koja je obuhvatila 137 entitetskih i kantonalnih javnih preduzeća, pokazala je obeshrabrujuće podatke. Za period od 2010. do 2018. godine, čak 1020 od 1233 izvještaja o radu/poslovanju javnih preduzeća nije dostupno javnosti, odnosno 83% od ukupnog broja izvještaja. Od 213 dostupnih izvještaja, tek 88 njih je dostupno na web stranicama javnih preduzeća, dok je preostali broj uglavnom dostupan na stranicama parlamenata, skupština ili vlada. Analiza transparentnosti također pokazuje da polovina javnih preduzeća ne posjeduje aktivnu web stranicu.
Ukoliko sagledamo dostupnost izvještaja o radu/poslovanju po nivoima vlasti, u Republici Srpskoj za 39 javnih preduzeća nije javno dostupan niti jedan izvještaj u devetogodišnjem periodu. Slična situacija je i u Federaciji BiH gdje 36 javnih preduzeća nema javno dostupnih izvještaja putem bilo kojeg izvora. Kada su u pitanju kantonalna preduzeća u FBiH, njih 20 od 41 nema dostupnih izvještaja o radu/poslovanju u navedenom periodu.
Uočavajući problem nedostupnosti navedenih podataka, CCI je u mjesecu martu, shodno Zakonu o slobodi pristupa informacijama u BiH, kreirao i uputio zahtjeve za pristup informacijama na adrese 494 javna preduzeća u kojima se od istih traže podaci o godišnjim izvještajima o radu/poslovanju (uključujući finansijske izvještaje), podaci o zaposlenim, te podaci o rukovodećim kadrovima za period od 2010.-2019. godine. Do danas, podatke smo dobili od ukupno 172 javna preduzeća, uključujući 129 preduzeća koja su dostavila sve podatke, kao i 43 preduzeća koja su dostavila dio podataka. Dakle, tek trećina javnih preduzeća dostavila je sve ili dio podataka traženih zahtjevom.
Dva javna preduzeća su izričito odbila dostaviti tražene podatke: KJKP RAD d.o.o. Sarajevo i JP BH Pošta d.o.o. Sarajevo. KJKP RAD d.o.o. Sarajevo je nakon uložene žalbe od strane CCI-ja upućenoj prema ovom JP i Instituciji ombudsmena za ljudska prava ipak dostavilo CCI-ju zahtjevom tražene podatke. Preduzeće BH Pošta d.o.o. Sarajevo nije prihvatilo niti prigovor CCI-ja , kao ni preporuku Institucije ombudsmena za ljudska prava. CCI je pokrenuo tužbu za upravni spor protiv BH Pošte.
Uzorak od 221 javnog preduzeća za koje su CCI prikupili podatke o poslovanju, kako direktno od javnih preduzeća tako i korištenjem drugih dostupnih izvora, pokazuje da je u sektoru javnih preduzeća zaposleno najmanje 67. 000 osoba, da javna preduzeća raspolažu sa 6, 7 milijardi KM godišnje, te da ukupno duguju više od 9, 3 milijarde KM.
S obzirom na to da je ovo uzorak od 40 % ukupnog broja javnih preduzeća, pretpostavka je da su ovi brojevi znatno veći.
Sve do sada navedeno potvrđuje ogroman potencijal sektora javnih preduzeća u BiH ali i neefikasnost i netransparentnost u upravljanju javnim preduzećima.