“Nasilje u uniformi je najopasniji oblik nasilja, jer dolazi od onih kojima je država povjerila monopol nad primjenom sile kako bi nas štitili. Institucije moraju služiti građanima, a ne sprovoditi teror nad njima.”, ističe se u saopštenju Kuće ljudskih prava Banja Luka, koje u nastavku prenosimo u cjelosti.

Stiče se utisak, kao i kod mnogih drugih institucija u BiH, da je CIK-u često važnije da zadovolji formu nego da se bavi suštinom problema i dovede do pozitivnih promjena. Zato se, između ostalog (a i zbog sličnog odnosa pravosuđa) svi detektovani problemi, zloupotrebe, manipulacije, izborne krađe, neprestano ponavljaju, iz ciklusa u ciklus.

Opća bolnica Tešanj, JU Služba za zapošljavanje USK i DD “Sarajevoputevi” Sarajevo dobili su negativno mišljenje revizora za finansijske izvještaje, a JU Služba za zapošljavanje Kantona Sarajevo za usklađenost poslovanja sa zakonima i drugim propisima.

U demokratskom društvu i pravnoj državi nije važno ima li policija podršku vladajuće partije i njenog predsjednika, nego ima li podršku i povjerenje javnosti. I, naravno, postupa li u okviru ustavnih i zakonskih ovlaštenja. U koje prebijanje nevinih građana ne spada!

„Ako ni predmeti koji se odnose na moguće ugrožavanje izvorišta pitke vode ne predstavljaju dovoljan razlog za provođenje ozbiljne istrage, postavlja se pitanje koji će okolišni kriminal uopće biti procesuiran?“, navodi se u saopštenju Aarhus centra, koje u nastavku prenosimo u cjelosti.

Prema dokumentaciji na kojoj se zasniva tužba, predmetni koncesijski ugovor i njegovi aneksi zaključivani su nakon isteka perioda u kojem se raniji Zakon o koncesijama mogao primjenjivati. Zbog toga je pred sudom otvoreno ozbiljno pravno pitanje na osnovu kojeg su propisa nadležni organi raspolagali prirodnim resursima, dodjeljivali koncesije i naknadno mijenjali ili proširivali prava privatnog koncesionara.“, navodi se u saopštenju Aarhus centra, koje u nastavku prenosimo u cjelosti.

“Pitanje više nije samo ko je naredio intervenciju na Palama. Pitanje je ko je godinama stvarao atmosferu u kojoj policija vjeruje da može nekažnjeno da udara, zastrašuje i ponižava ljude.”

Iz organizacija civilnog društva navode da su reagovali na ovakve sramotne odluke koje su usvojili vlastodršci u Kaknju i Bugojnu, te poručuju da su demokratski principi o zaštiti ljudskih prava i sloboda koji štite slobodu govora i mišljenja temelj sadržan u Evropskoj konvenciji o zaštiti ljudskih prava i sloboda, koju je ratifikovala i naša država. I da je upitno da li lokalne zajednice imaju ovlaštenje da redefinišu pojam javnog mjesta mimo viših zakonskih akata, i da ovakve odluke mogu otvoriti prostor za selektivno kažnjavanje građana, novinara i političkih neistomišljenika.

“Ovo predstavlja vrijedan presedan za vladavinu prava, poštovanje ljudskih prava i interes zaštite životne sredine. Sud uspostavlja bitnu vezu između nezakonite dodjele koncesije i povrede procesnih i materijalnih prava javnosti. Zloupotreba autonomije ekonomskog odlučivanja izvršne vlasti, kada je ono nerazdvojivo od pitanja zaštite životne sredine, više nije moguće. Nadamo se da ova odluka u zakonske okvire vrati postupanja nadležnih organa, ali i druge projekte koje smo osporili, gdje postupci još traju”, naveli su iz Centra za životnu sredinu.

Upućivanju Prijedloga CHP-a prethodila su višegodišnja nastojanja penzionira lokalnih zajednica dobojske regije da im Vlada Republike Srpske vrati prije 34 godine uzurpirani Dom penzinera u Doboju.