Zajednički zaključak je da povučeni „Zakon o stranim agentima“ zapravo živi na drugi način kroz represivne finansijske mehanizme, čime vlast šalje jasnu poruku da je civilni sektor i dalje nepoželjan na ovom prostoru.

U “DON” smatraju da odluke o uvođenju posebnih komunalnih taksi za „korištenje lokalnih cesta i javnih površina“ zahtijevaju ozbiljno pravno preispitivanje sa stanovišta jednakosti privrednih subjekata, proporcionalnosti javnog davanja, slobode kretanja roba i usluga i ustavnog principa jedinstvenog ekonomskog prostora Bosne i Hercegovine.

Općina Kakanj je od 2023. do 2025. potrošila gotovo sva sredstva od naknada Termoelektrane – više od 8,09 miliona KM. Revizija Ureda za reviziju institucija u FBiH pokazala je da nijedna marka nije usmjerena na zaštitu okoliša i energetsku efikasnost.

“„Zid želja i žalbi“, omogućio je građanima da anonimno napišu šta bi željeli promijeniti u Tuzli. Među porukama su se našli zahtjevi za više sadržaja za mlade, manje zagađenja i smeća, rješavanje problema pasa lutalica, bolje funkcionisanje javnog prevoza, više pažnje roditelja prema djeci, bolje penzije, ali i poruke koje se odnose na kriminal, korupciju i kvalitet života građana.”, navodi se u saopštenju Omladinskog resursnog centra Tuzla, koje u nastavku prenosimo u cjelosti.

„Raspolažemo argumentima za osnovane tvrdnje da se, formalno, u oblasti upravljanja i održavanja vodotoka i naplate vodnih naknada u BiH, odvija proces u kojem šljunkari i interesne grupe bogate, dok budžetima entiteta, kantona i lokalnih zajednica pripada samo mali dio od ukupne vrijednosti stvarno izvađenog riječnog materijala“ – navode iz neformalne grupe građana „Za legalnu i kontrolisanu eksploataciju šljunka“. 

”Očigledno je da policija Republike Srpske ne želi da radi svoj posao i pruži zakonom garantovanu zaštitu građanima i građankama koji žele da se okupe.”, navodi se u saopštenju Kuće ljudskih prava Banja Luka, koje u nastavku prenosimo u cjelosti.

Izdaju su, kako kažu eko aktivisti, osjetili tek nakon završenih izbora 04.10.2026. godine, jer su do njih došle informacije da se čak na 50 kvadratnih kilometara njihove opštine planira istraživanje bakra, zlata, srebra, cinka i olova. A načelnik je prije dvije godine na lokalnim izborima podršku dobio ponajviše obećanjima da će se boriti za zdravu životnu sredinu i da je protiv rudarenja na području Čajniča.

“Danas u Hercegbosanskoj županiji (Kantonu 10) postoji činjenično stanje koje ukazuje na veliku vjerovatnoću visokog stepena devastacije predmetnog područja ukoliko se realizuju svi zamišljeni, odnosno odlukama kantonalne Vlade dozvoljeni projekti. Prisutan je i rastući otpor lokalnih zajednica nezadovoljnih nedovoljnom transparentnošću i njihovim uključivanjem u procesima planiranja i dodjeljivanja dozvola i koncesija za vjetroelektrane u njihovim lokalnim zajednicama.”.

Građanima BiH (prije svega aktivistima raznih što formalnih što neformalnih nevladinih udruženja i onima koji su na svojoj koži osjetili “blagodeti” zarobljene države i koji se, i pored loših izgleda, godinama bore protiv sistemskog nasilja, zloupotreba, korupcije, bezakonja, podrške vlasti sumnjivim investitorima koji uništavaju i prirodu i ljudske živote…), nakon razočarenja rezultatima nedavnih izbora u svojoj zemlji, ostaje da s nadom čekaju predstojeće u susjedstvu. I da se eventualna pobjeda studentskog pokreta nad tamošnjim(!) kriminogenim, nasilnim, u korupciju ogrezlim, autoritarnim režimom, u nastavku “nekako” pozitivno reflektuje i na BiH. “Živi bili pa vidjeli”. (Odgovorno)

Svjetski dan mentalnog zdravlja idealan je povod da se sjetimo svojevremene inicijative nevladine organizacije ReStart Srpske, za donošenje Zakona o zdravstvenoj sposobnosti javnih funkcionera Republike Srpske, koji bi uveo obavezu redovne provjere funkcionalne zdravstvene sposobnosti nosilaca najviših javnih funkcija, s naglaskom na provjeri psihičkog zdravlja.