„Nadzorni subjekt ima jednog uposlenog, a sumnjamo da je taj uposleni ikada i vidio gradilište. Ovdje je, bez sumnje, smišljen krug kako da se na dodatnim i loše urađenim radovima uzimaju pare. Iskreno, naivno i jako providno i lako dokazivo. Slobodne procjene stručnih lica govore da je već sada investitor, odnosno Općina Maglaj, oštećen za oko 30 do 40 hiljada KM. Ovo je krajnje bezobrazno i bahato jer se radi o novcu iz budžeta institucija, odnosno svih građana“, poručili su aktivisti.

“Morate imati u vidu da sve što gradska vlast radi u Doboju ne radi to iz javnog interesa, ne radi to u korist građana, nego radi iz privatnog i grupnog interesa koji je najčešće povezan sa kriminalom” – izjava je predsjednika CHP Momira Dejanovića.

Kao i druga javna preduzeća i ustanove u BiH, i u ona povezana sa eksploatacijom šumskog blaga plijen su “stranačkih interesa” (što je često tek eufemizam za notornu pljačku) umjesto resurs za ekonomski razvoj.

“Ubjeđeni smo da bi se za više od polovine ministara u Vladi Republike Srpske, kao i za desetine drugih funkcionera na čelu najvažnijih institucija, utvrdilo da su diplome stekli na visokoškolskim ustanovama koje u vrijeme kada su diplomirali nisu imali važeću akreditaciju. Kada bi naša javnost istinski bila upoznata koje su to fakultete i na koji način završili nama dobro poznati političari, funkcioneri ili još gore zaposleni u javnoj upravi lokalnih zajednica, mislimo da bi se, blago rečeno, zabrinuli…”

“Dana 30.1.2026. BHMAC nije dozvolio otvaranje zadatka jer je vozilo hitne medicinske pomoći bilo udaljeno 800 metara od lokacije. Šta se u međuvremenu promijenilo pa je sada prihvatljivo da to vozilo bude udaljeno čak 1,5 kilometar?”, pitaju iz udruženja “Kuti”.

Eko aktivisti smatraju da je njihova borba, zapravo, zaštita državne imovine, odnosno javnog dobra i prirodnih resursa, kao i zdravlja građana, podsjećajući kritičare da je to, zapravo, državni interes.

20.02.2026., u Centru za kulturu i informisanje u Foči predstavljena je Studija uticaja na životnu sredinu za projekat izgradnje hidroelektrane „Buk Bijela“, Opština Foča, instalisane snage 118,10 MW. Nakon nje uslijedila je javna rasprava, kojoj su prisustvovali pored predstavnika institucija Republike Srpske i opštine Foča i veliki broj mještana, te, predstavnici ekoloških udruženja građana iz BiH, među kojima i Centra za životnu sredinu, čiju informaciju o ovom skupu – na kome su zagovornici izgradnje HE pokazivali aroganciju, netolerantnost i nepoštovanje prema ljudima koji su iskazivali zabrinutost zbog mogućih ozbiljnih posljedica ovog projekta po ljude i prirodu – prenosimo u cjelosti. Konstatujući samo da je od vlasti koja sistemski urušava ljudska prava i slobode svojih građana i pokazuje krajnje nepoštovanje i prema pravnoj državi i prema demokratiji i njenim institucionalnim mehanizmima, nešto bolje, u situaciji u kojoj nastoje progurati neki sporni projekat u kome imaju vlastiti interes, teško i očekivati. S druge strane, sasvim očekivano je da ni predstavljena studija, ni održana javna rasprava, nisu dali odgovore na sva pitanja. Niti su uključili sve strane, koje će biti pogođene eventualnom izgradnjom ovog objekta.

Pacijenti traže da se odmah formira koordinacioni stručni tim u kojem bi bili predstavnici Federalnog ministarstva zdravstva, Federalne uprave za inspekcijske poslove, relevantni embriolozi i drugi zdravstveni stručnjaci, Federalno tužilaštvo (POSKOK), drugi relevantni pravosudni organi, te predstavnici pacijenata. Od takvog tima očekuju da osigura hitnu zaštitu i nadzor nad pohranjenim materijalom, ali i da utvrdi jasne procedure postupanja.

Problem sa niskom realizacijom preporuka za otklanjanje uočenih nedostataka, grešaka i nezakonitosti, koje revizori daju institucijama nakon provedene revizije, kontinuirani je problem s kojim se suočavaju sve revizorske institucije u BiH. I odgovornost za ovaj problem primarno nije na revizorima, nego na institucijama koje su zadužene za reagovanje u postizvještajnom periodu. Prije svega na skupštinama i vladama, te, tužilaštvima.

Na skupu u Varešu, kao i u Doboju u Boljaniću, najveće zamjerke koje su građani imali su upućivane na adresu vlasti u oba entiteta. Odnosno u svojim diskusijama su građani izjednačavali interese investitora sa onim koje imaju i vlasti, a da je to, kako je isticano, najčešće povezano sa korupcijom i nezakonitim odlukama.