“Tokom rada u grupama učesnici su identifikovali ključne probleme mladih, među kojima su manjak institucionalne podrške, ograničene mogućnosti za neformalno obrazovanje, volontiranje i aktivizam, nedovoljna informisanost o prilikama za razvoj te nepostojanje prostora koji bi bio namijenjen radu i okupljanju mladih.”, navodi se u saopštenju Agencije lokalne demokratije (ALD) Zavidovići, koje u nastavku prenosimo u cjelosti.

„Usljed očekivanih povećanih padavina u narednom periodu ukazali smo na mogućnost izlijevanja rijeke Bosne u naselje ispod mosta na magistralnom putu M17. Dobili smo 10.08. odgovor iz Sarajeva da će stručna lica, nakon izvršenog uviđaja, sačinjene foto dokumentacije i drugih podataka, utvrditi da li postoji potreba za radovima i u kojem obimu. Smatrali smo svojom građanskom obavezom da ukažemo na mogući problem i očekujemo reakciju nadležnih u ovom slučaju“.

Mještani su 24.10. dostavili Stručno obrazloženje za pokretanje aktivnosti u svrhu izmjene Prostornog plana Općine Kakanj. Uprkos proteku više mjeseci, nisu dobili odgovor na inicijativu, te su 06.04. ove godine poslali hitan zahtjev za dostavu informacije i postupanje po podnesenim inicijativama. Do dana današnjeg nisu zaprimili odgovor, niti su obaviješteni da je zahtjev uopće razmatran, što je protivno osnovnim principima zakonitosti, transparentnosti i efikasnosti rada organa uprave.

Iz dosadašnjeg iskustva, za očekivati je da se i investitor i vlast nastave ponašati ignorantski i bahato. A pravna država će vjerovatno nastaviti da daje samo povremene signale da je živa. A za istinsku promjenu, sa ovakvim stepenom zarobljenosti države, dosadašnji oblik aktivizma civilnog društva neće biti dovoljan. Potrebna je promjena vlasti, koja je moguća samo na izborima. I koja će i pravnoj državi biti signal da prestane funkcionisati kao da se tek povremeno budi iz kome.

Obavljao je do imenovanja funkciju dekana FIT Univerziteta Vitez, gdje je bio i predavač i službeno se vodi da je dekan Fakulteta informacijskih tehnologija. Navodi se i da je vanredni profesor na beogradskom Fakultetu za primjenjeni menadžment, ekonomiju i finansije (MEF fakultet), koji je dio Privredne akademije u Novom Sadu. Ranije je predavao na Univerzitetu u Zenici, kao i privatnom, banjalučkom Univerzitetu Apeiron.

 “Želim da ljudi budu bolji, da razvijemo veće saosjećanje, empatiju i razumijevanje jednih prema drugima i da ne gledamo na posljedice već da tražimo uzroke problema.”

Čitav slučaj polako prerasta lokalne okvire i konkretan povod i postaje eklatantan primjer sistemskog bezakonja i korupcije i neprihvatljivog odnosa vlasti prema svojim građanima.  

Prema riječima mještana, otpadne vode se slijevaju direktno u rijeku Vrbas, bez ikakvih filtera, a na deponiji su sve vrste otpada, od građevinskog, preko medicinskog, do animalnog. Na deponiji su česti požari, a jedan od dodatnih problema su i psi lutalice koji obitavaju na deponiji, a nije rijedak slučaj da napadnu ljude ili da učine štetu u vidu napada na ovce ili neke druge domaće životinje. Deponija nije fizički ograđena, nalazi se u blizini naselja, a udaljena je oko 800 metara od rijeke Vrbas.

„Nažalost, morali smo ponovo da dođemo ovdje, jer su kriminalci iz Grada Doboja uništili nelegalno bilbord koji smo ranije postavili na privatnom zemljištu.“

Nakon žalbi organizacija civilnog društva na demokratski sunovrat u Tuzli, na adresu Grada Tuzle je stigla i službena preporuka Institucije ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine. U ovom dokumentu se jasno navodi da Grad Tuzla krši Ustav BiH, Ustav Tuzlanskog kantona, Statut Grada Tuzle, te Evropsku povelju o lokalnoj samoupravi. Ombudsmeni su zatražili od Gradskog vijeća da bez odlaganja preduzme mjere iz svoje nadležnosti kako bi se omogućilo provođenje izbora u mjesnim zajednicama.