Građani Kiseljaka ne traže ništa više od onoga što je propisano zakonom, da se svi tretiraju jednako i da inspekcije rade svoj posao. Naglašavaju da je vrijeme da se prekine dugogodišnje ignorisanje zakona i da se odgovornost konačno preuzme.

“U Šamac i Zaštićeno stanište baru Tišine se uvijek rado vraćamo, s tim da smo ove godine odlučili da Tišinu, tj. priču o njoj dovedemo u sam centar Šamca.”, navode iz Centra za životnu sredinu, čije ovim povodom objavljeno saopštenje (i prateće fotografije) prenosimo u cjelosti.

Aktivisti navode da će se u narednom periodu poduzeti aktivnosti koje će upozoriti nadležne da građani nisu problem, već rješenje, te da će u februaru održati prvi javni skup u MZ Slatina na temu problema u mjesnoj zajednici, stvarnog učešća građana u odlučivanju i mogućnostima koje izbori u mjesnim zajednicama donose običnim ljudima.

“Za razliku od uobičajenih “jednokratnih” aktivnosti, projekat DIGI:MON je osmišljen zajedno sa mladima. Osmišljen je na način da lokalnim grupama mladih ponudi ono što im najčešće nedostaje, odnosno, jednostavan model podrške, rad uz mentore, umrežavanje i digitalne alate – kako bi mladi mogli planirati, zagovarati, aktivno učestvovati i graditi rješenja u svojim zajednicama.”, navodi se u saopštenju Digitalnog centra za mlade, koje u nastavku prenosimo u cjelosti.

I mada – kao i u brojnim drugim slučajevima koji se tiču funkcionisanja vlasti na svim nivoima u BiH – izgleda potpuno nevjerovatno i neprihvatljivo da institucije funkcionišu sa takvim banalnim nivoom nedostataka u radu, pa bi neko naivan pomislio da će bar kad ih se upozori na to, smjesta otkloniti te nedostatke, ne mijenja se ništa. Ni nakon tri godine od objave izvještaja o provedenoj reviziji učinka „Imovina Brčko distrikta BiH u pripremi“ nije u potpunosti realizovana nijedna u njemu navedena preporuka.

Prema Zakonu o zaštiti potrošača RS, nadležni organi svoje odluke, koje se tiče cijena javnih komunalnih usluga, donose nakon pribavljanja mišljenja savjetodavnog tijela, a zakonska obaveza je i da u 11 gradova i 53 opštine u ovom entitetu komunalna preduzeća formiraju komisiju za rješavanje reklamacija potrošača. Ali…

No, ostaje gorak okus da smo, i pored evidentne ugroženosti ove populacije i njene izloženosti masovnoj upotrebi govora mržnje ali i fizičkom nasilju, prvu pravosnažnu presudu po Zakonu o zabrani diskriminacije morali čekati 17 godina od uvođenja ove mogućnosti u pomenuti zakon. I umjesto da država sama reaguje u zaštiti svojih građana, presuda je donesena po tužbi jedne nevladine organizacije, I to podnesenoj prije 7 godina.

U studiji, za koju sugestije i primjedbe možemo dostaviti do 12. februara, nudi nam se da u slučaju zagađenja zraka, akcidentnog zagađenja voda i zemljišta možemo odgovoriti, kako su naveli, “nezadovoljstvom, promjenom mjesta stanovanja, pritiskom na lokalne vlasti ili protestima”. O odgovornosti i obavezama nadležnih na entitetskom nivou ni govora” – reakcija je iz NGG “STOP gudronu u Modriči”.

„Postoji cijeli segment ljudi koji su izloženi prijetnjama i raznim vrstama pritisaka. Nismo ih namjerno zvali aktivisti nego branitelji i braniteljice ljudskih prava kako bi im dali znatno veću vrijednost, jer preko njih vidimo stanje demokratije i ljudskih prava. Oni su na prvoj liniji odbrane ljudskih prava i u stanju su da preokrenu cijelo društvo“.

„Omladinski centri ne traže privilegije, već minimum uslova za rad i opstanak. Bez sistemske i predvidljive podrške institucija, njihov dalji rad ostaje neizvjestan, iako imaju važnu ulogu u lokalnim zajednicama“, navodi se u zajedničkom saopštenju organizacija koje stoje iza inicijative, a čije saopštenje u nastavku prenosimo u cjelosti.