Ispunjavajući obećanje da će se, i nakon donošenja “zakona o zabrani gradnje novih mHE” u Federaciji, nastaviti boriti za svaku rijeku i protiv svake mHE koju investitori pokušaju napraviti, Fondacija Atelje za društvene promjene – ACT, nastavila je, svo ovo vrijeme, i borbu za odbranu rijeke Rame.  

Konferencija će okupiti predstavnike resornih ministarstava, nadležnih regulatora, javnih preduzeća iz elektro energetskog sektora, investitora, medija i organizacija civilnog društva.

“Nevjerovatno je da jedna mala lokalna zajednica, praktičnih selo, odnosno njegova načelnica, učestvuje u progonu pojedinaca i to novinara i aktivista.”, jedan je od komentara na načelnicin “Apel” na društvenim mrežama.

Građani Kiseljaka ne traže ništa više od onoga što je propisano zakonom, da se svi tretiraju jednako i da inspekcije rade svoj posao. Naglašavaju da je vrijeme da se prekine dugogodišnje ignorisanje zakona i da se odgovornost konačno preuzme.

“U Šamac i Zaštićeno stanište baru Tišine se uvijek rado vraćamo, s tim da smo ove godine odlučili da Tišinu, tj. priču o njoj dovedemo u sam centar Šamca.”, navode iz Centra za životnu sredinu, čije ovim povodom objavljeno saopštenje (i prateće fotografije) prenosimo u cjelosti.

Aktivisti navode da će se u narednom periodu poduzeti aktivnosti koje će upozoriti nadležne da građani nisu problem, već rješenje, te da će u februaru održati prvi javni skup u MZ Slatina na temu problema u mjesnoj zajednici, stvarnog učešća građana u odlučivanju i mogućnostima koje izbori u mjesnim zajednicama donose običnim ljudima.

“Za razliku od uobičajenih “jednokratnih” aktivnosti, projekat DIGI:MON je osmišljen zajedno sa mladima. Osmišljen je na način da lokalnim grupama mladih ponudi ono što im najčešće nedostaje, odnosno, jednostavan model podrške, rad uz mentore, umrežavanje i digitalne alate – kako bi mladi mogli planirati, zagovarati, aktivno učestvovati i graditi rješenja u svojim zajednicama.”, navodi se u saopštenju Digitalnog centra za mlade, koje u nastavku prenosimo u cjelosti.

I mada – kao i u brojnim drugim slučajevima koji se tiču funkcionisanja vlasti na svim nivoima u BiH – izgleda potpuno nevjerovatno i neprihvatljivo da institucije funkcionišu sa takvim banalnim nivoom nedostataka u radu, pa bi neko naivan pomislio da će bar kad ih se upozori na to, smjesta otkloniti te nedostatke, ne mijenja se ništa. Ni nakon tri godine od objave izvještaja o provedenoj reviziji učinka „Imovina Brčko distrikta BiH u pripremi“ nije u potpunosti realizovana nijedna u njemu navedena preporuka.

Prema Zakonu o zaštiti potrošača RS, nadležni organi svoje odluke, koje se tiče cijena javnih komunalnih usluga, donose nakon pribavljanja mišljenja savjetodavnog tijela, a zakonska obaveza je i da u 11 gradova i 53 opštine u ovom entitetu komunalna preduzeća formiraju komisiju za rješavanje reklamacija potrošača. Ali…

No, ostaje gorak okus da smo, i pored evidentne ugroženosti ove populacije i njene izloženosti masovnoj upotrebi govora mržnje ali i fizičkom nasilju, prvu pravosnažnu presudu po Zakonu o zabrani diskriminacije morali čekati 17 godina od uvođenja ove mogućnosti u pomenuti zakon. I umjesto da država sama reaguje u zaštiti svojih građana, presuda je donesena po tužbi jedne nevladine organizacije, I to podnesenoj prije 7 godina.