Prema dokumentaciji na kojoj se zasniva tužba, predmetni koncesijski ugovor i njegovi aneksi zaključivani su nakon isteka perioda u kojem se raniji Zakon o koncesijama mogao primjenjivati. Zbog toga je pred sudom otvoreno ozbiljno pravno pitanje na osnovu kojeg su propisa nadležni organi raspolagali prirodnim resursima, dodjeljivali koncesije i naknadno mijenjali ili proširivali prava privatnog koncesionara.“, navodi se u saopštenju Aarhus centra, koje u nastavku prenosimo u cjelosti.

“Pitanje više nije samo ko je naredio intervenciju na Palama. Pitanje je ko je godinama stvarao atmosferu u kojoj policija vjeruje da može nekažnjeno da udara, zastrašuje i ponižava ljude.”

Iz organizacija civilnog društva navode da su reagovali na ovakve sramotne odluke koje su usvojili vlastodršci u Kaknju i Bugojnu, te poručuju da su demokratski principi o zaštiti ljudskih prava i sloboda koji štite slobodu govora i mišljenja temelj sadržan u Evropskoj konvenciji o zaštiti ljudskih prava i sloboda, koju je ratifikovala i naša država. I da je upitno da li lokalne zajednice imaju ovlaštenje da redefinišu pojam javnog mjesta mimo viših zakonskih akata, i da ovakve odluke mogu otvoriti prostor za selektivno kažnjavanje građana, novinara i političkih neistomišljenika.

“Ovo predstavlja vrijedan presedan za vladavinu prava, poštovanje ljudskih prava i interes zaštite životne sredine. Sud uspostavlja bitnu vezu između nezakonite dodjele koncesije i povrede procesnih i materijalnih prava javnosti. Zloupotreba autonomije ekonomskog odlučivanja izvršne vlasti, kada je ono nerazdvojivo od pitanja zaštite životne sredine, više nije moguće. Nadamo se da ova odluka u zakonske okvire vrati postupanja nadležnih organa, ali i druge projekte koje smo osporili, gdje postupci još traju”, naveli su iz Centra za životnu sredinu.

Upućivanju Prijedloga CHP-a prethodila su višegodišnja nastojanja penzionira lokalnih zajednica dobojske regije da im Vlada Republike Srpske vrati prije 34 godine uzurpirani Dom penzinera u Doboju.

Megaprofit gazi ustavno pravo građana na čist zrak, zemlju i vodu. Svuda, pa i u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Iako i u BiH postoje izuzetno posvećene, agilne, osvještene, sposobne grupe aktivista i udruženja koja se bore protiv ugrožavanja tih prava i uništavanja prirode i ljudskih života radi profita uske grupe ljudi, ta borba u Hrvatskoj je mnogo masovnija i ozbiljnija. Pritom, isti oni koji pomažu aktivistima u Hrvatskoj, kao što je Darko Rundek, rade to, čista srca, i u BiH.

Na Balkanu biti normalno ljudsko biće, sa empatijom i saosjećanjem prema žrtvama zločina, često zna biti opasno. Ali uvijek postoje ljudi spremni da se suprotstave kolektivnom ludilu, beščašću i mržnji, projiciranim od kriminogenih političkih elita. Ljudi koji predstavljaju savjest društva u kome žive i nadu u bolju budućnost…

Danas se obilježava 31. godišnjica genocida u Srebrenici. U Federaciji BiH i Brčko distriktu dan je žalosti.

Agencija za statistiku BiH, Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika i Služba za zajedničke poslove institucija BiH, za usklađenost sa zakonima i drugim propisima, naime, dobile su mišljenje s rezervom.

UG „Mikro mreža“ je pripremila niz aktivnosti kako bi dobili podršku za ovu demografsku pronatalitetnu mjeru, koja bi, dugoročno, mogla imati veliki značaj za Gradišku.