“U studiji uticaja deponije na okoliš rađenoj u svrhu sanacije (2014 – 2021) navodi se da je deponija većim dijelom neuređena, nije ograđena, nije ugrađena zaštita dna deponije i sistem za otplinjavanje. Nasipanje novih slojeva zemlje da bi se prikrilo stvarno stanje nije ništa drugo do neodgovorno zatrpavanje ekološke kakanjske bombe”, kažu eko aktivisti iz Kaknja.

“2026. godina, kao izborna godina, predstavlja ključni trenutak za donošenje konkretnih odluka u oblasti zdravstva. U periodu kada politički akteri traže povjerenje građana, očekuje se stvarna posvećenost rješavanju sistemskih problema.”

“Ako dođe dan, a nadamo se da nikada neće doći, da Vlada primjeni silu nad Ozrencima u namjeri da omogući stranom investitoru neometan rad na uništenju naše planine, to će značiti samo jedno, a to je da ta Vlada nije Vlada Republike Srpske” – poručili su ozrenski eko aktivisti.

“Dok se javnost bavi drugim temama, tiho prolazi propis koji će odrediti koliko ćete plaćati vodu, ko će o tome odlučivati i da li ćete uopšte imati pravo da se žalite. Voda je prirodni monopol, uzimate što dobijete i plaćate što vam se napiše. Upravo zato je zakon koji reguliše ovaj sektor toliko važan. I upravo zato je zabrinjavajuće što prolazi skoro neprimijećeno, bez rasprave, bez medijskog pritiska, bez reakcije. Fiksni dio cijene plaćanja vodne usluge, koji je u više navrata zbog regulacije bio osporavan na Ustavnom sudu, sada je obavezujući.”

Građani nisu doveli u pitanje potrebu izgradnje regionalne sanitarne deponije, nego su samo zahtjevali da se problematika odlaganja i upravljanja otpadom u gradu Goraždu riješi zakonski, sistemski i efikasno, po evropskim standardima. I da se prilikom zatvaranja, izvrši adekvatna sanacija i konzervacija postojeće deponije Šišeta kao i uklanjanje svih divljih deponija. I u čemu je problem?

“Sa naučno-istraživačkog kampa biće upućen jasan i nedvosmislen poziv nadležnim institucijama Zeničko-dobojskog kantona da hitno raskinu koncesioni ugovor za istraživanje i eksploataciju kroma u slivu rijeke Krivaje. Krivaja je život – nećete kopati!” – poruka je eko aktivista.

“Primjena postojećih zakona pokazuje da institucije i dalje uskraćuju informacije od javnog interesa, posebno one koje se odnose na trošenje javnih sredstava.”, navodi se u saopštenju za javnost koje u nastavku prenosimo u cjelosti.

U poređenju sa razvijenim zemljama, gdje se za prehranu izdvaja znatno manji dio prihoda, odnosno deset do dvadeset procenata, ovakvi podaci potvrđuju nizak životni standard i potrebu za sistemskim mjerama zaštite potrošača” – naveli su iz DON Prijedor.

Od jula prošle godine nema konkretnih pomaka u rješavanju problema iz predatih inicijativa.

Aarhus centar u BiH i CEE Bankwatch Network pozvali su Dom naroda Parlamenta Federacije BiH da odbaci izmjene Zakona o Južnoj plinskoj interkonekciji s Hrvatskom, upozoravajući da se radi o štetnom projektu koji se usvaja po hitnom postupku, bez javne rasprave i uz ozbiljne pravne i financijske rizike za BiH. Njihovo saopštenje prenosimo u cjelosti.