“Deutche welle” prenosi pisanje austrijskog “Standarda” o pritisku rudarskog lobija na BiH i otporu civilnog društva prema namjerama korupciji sklonih političara: „Iz otpora prema iskorištavanju sirovina i straha od onečišćenja okoliša, diljem zemlje sada se pojavila mreža političkih pokreta. Pokreće je duboko nepovjerenje prema administraciji i političkim elitama. Ljudi smatraju da su korumpirani političari uvijek spremni mijenjati zakone kako bi se obogatili i da se ekološki standardi ne ispunjavaju jer su vlasti, odgovorne za njih infiltrirane političkim interesima. I vjerojatno nisu daleko od istine”.

U ozbiljnim zemljama objavljivanje ovakvog izvještaja pratila bi press konferencija vlade, na kojoj bi se, ako ne ostavke, ponudilo bar izvinjenje građanima i obećanje hitnog rješavanja grešaka, nepravilnosti i nezakonitosti, na koje su revizori upozorili. Ali…

Nakon izbijanja afere sa neodgovornim i kriminalnim neadekvatnim višegodišnjim odlaganjem opasnog otpada širom Hrvatske, uz sumnju da sve to nije bilo moguće bez u najmanju ruku prećutnog odobrenja vlasti, odnosno sistemske korupcije, a što je sve prouzročilo i pozive na smjenu Vlade, građani BiH trebali bi dodatno biti zabrinuti zbog “Trgovske gore”, odnosno odlagališta nuklearnog otpada koje Hrvatska planira izgraditi u neposrednoj blizini granice sa BiH…

„Tražimo nešto što je normalno u svakoj uređenoj zemlji – da institucije rade svoj posao. Ako institucije ne vide građane, građani će im doći na vrata“, poručeno je sa protesta u Novom Sadu. Trebalo bi da je to opomena i za vlasti na svim nivoima u BiH, ali, na žalost, za razliku od svijesti i energije u Srbiji, koja masovnim i relevantim održava “studentske” proteste i godinu dana od njihovih početaka, u BiH, i kad se ta energija na trenutak pojavi, vrlo brzo – pod pritiskom izvana ili zbog nedovoljne unutrašnje snage i društvene svijesti – se i ugasi.

Reagujući na obraćanja ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića udruženju BH Novinari, generalna sekretarka ovog udruženja, u ime njegovog upravnog odbora, uputila je Ministru javni odgovor, koji možemo shvatiti i kao lekciju neobrazovanim i bahatim političarima (a, nažalost, masa ih je takvih), o medijskim slobodama i pravima novinara u demokratskom društvu. Odgovor u nastavku prenosimo u cjelosti.

Svečanom otvorenju autopraonice prisustvovao je, između ostalih, i ministar privrede Zeničko-dobojskog kantona Samir Šibonjić, koji je tom prilikom podržao “novi poslovni poduhvat”. Ali, još nevjerovatnije, i glavni imam Medžlisa IZ Zavidovići Izet efendija Čamdžić, koji je sa ministrom učestvovao u presjecanju svečane vrpce. Za autopraonicu! Građani su burno reagovali na društvenim mrežama i u komentarima na tekstove o ovoj temi na lokalnim medijima.

Mještani su se odmah obratili Federalnom ministarstvu okoliša i turizma, komunalnom inspektoru Grada Stoca i kantonalnom komunalnom inspektoru zatraživši nadležno postupanje.

“Godinama su postojala upozorenja da rudarske aktivnosti u području Kamengrada i odlaganje jalovine ugrožavaju rijeku Blihu. Još 2018. godine objavljeni su snimci devastirane rijeke, uz optužbe građana da je rudarska eksploatacija i odlaganje jalovine uništavaju. I zato treba pitati: Ko je ovo dozvolio? Ko je potpisao? Ko je kontrolisao? Ko je šutio?”, prenijeli su iz neformalne grupe građana “Život na uglju – NE eksploataciji koja život ugrožava”, reagovanje jedne svoje sugrađanke.

“Tokom rada u grupama učesnici su identifikovali ključne probleme mladih, među kojima su manjak institucionalne podrške, ograničene mogućnosti za neformalno obrazovanje, volontiranje i aktivizam, nedovoljna informisanost o prilikama za razvoj te nepostojanje prostora koji bi bio namijenjen radu i okupljanju mladih.”, navodi se u saopštenju Agencije lokalne demokratije (ALD) Zavidovići, koje u nastavku prenosimo u cjelosti.

„Usljed očekivanih povećanih padavina u narednom periodu ukazali smo na mogućnost izlijevanja rijeke Bosne u naselje ispod mosta na magistralnom putu M17. Dobili smo 10.08. odgovor iz Sarajeva da će stručna lica, nakon izvršenog uviđaja, sačinjene foto dokumentacije i drugih podataka, utvrditi da li postoji potreba za radovima i u kojem obimu. Smatrali smo svojom građanskom obavezom da ukažemo na mogući problem i očekujemo reakciju nadležnih u ovom slučaju“.