Poređenja radi, Ured za reviziju institucija u Federaciji BiH, iako je dosad objavio upola manje izvještaja (svega 29), za 4 revidirane institucije izrekao je negativno mišljenje.

„Dvije sudske presude predstavljaju značajnu pobjedu lokalne zajednice i potvrđuju da se i projekti vrijedni nekoliko stotina miliona maraka moraju provoditi u granicama zakona.“, navodi se u sopštenju Aarhus centra u BiH, koje u nastavku prenosimo u cjelosti.

Ovdje se otvara važno pitanje: Da li građanska inicijativa u Narodnoj skupštini Republike Srpske predstavlja stvarni mehanizam uticaja građana ili tek glumljenje prihvatanja evropskih standarda, koje se svodi na formalnu proceduru kroz koju se omogućava da prijedlog bude zaprimljen i razmotren, bez ikakvog efekta?

“Nasilje u uniformi je najopasniji oblik nasilja, jer dolazi od onih kojima je država povjerila monopol nad primjenom sile kako bi nas štitili. Institucije moraju služiti građanima, a ne sprovoditi teror nad njima.”, ističe se u saopštenju Kuće ljudskih prava Banja Luka, koje u nastavku prenosimo u cjelosti.

Stiče se utisak, kao i kod mnogih drugih institucija u BiH, da je CIK-u često važnije da zadovolji formu nego da se bavi suštinom problema i dovede do pozitivnih promjena. Zato se, između ostalog (a i zbog sličnog odnosa pravosuđa) svi detektovani problemi, zloupotrebe, manipulacije, izborne krađe, neprestano ponavljaju, iz ciklusa u ciklus.

Opća bolnica Tešanj, JU Služba za zapošljavanje USK i DD “Sarajevoputevi” Sarajevo dobili su negativno mišljenje revizora za finansijske izvještaje, a JU Služba za zapošljavanje Kantona Sarajevo za usklađenost poslovanja sa zakonima i drugim propisima.

U demokratskom društvu i pravnoj državi nije važno ima li policija podršku vladajuće partije i njenog predsjednika, nego ima li podršku i povjerenje javnosti. I, naravno, postupa li u okviru ustavnih i zakonskih ovlaštenja. U koje prebijanje nevinih građana ne spada!

„Ako ni predmeti koji se odnose na moguće ugrožavanje izvorišta pitke vode ne predstavljaju dovoljan razlog za provođenje ozbiljne istrage, postavlja se pitanje koji će okolišni kriminal uopće biti procesuiran?“, navodi se u saopštenju Aarhus centra, koje u nastavku prenosimo u cjelosti.

Prema dokumentaciji na kojoj se zasniva tužba, predmetni koncesijski ugovor i njegovi aneksi zaključivani su nakon isteka perioda u kojem se raniji Zakon o koncesijama mogao primjenjivati. Zbog toga je pred sudom otvoreno ozbiljno pravno pitanje na osnovu kojeg su propisa nadležni organi raspolagali prirodnim resursima, dodjeljivali koncesije i naknadno mijenjali ili proširivali prava privatnog koncesionara.“, navodi se u saopštenju Aarhus centra, koje u nastavku prenosimo u cjelosti.

“Pitanje više nije samo ko je naredio intervenciju na Palama. Pitanje je ko je godinama stvarao atmosferu u kojoj policija vjeruje da može nekažnjeno da udara, zastrašuje i ponižava ljude.”