“Istraživanje, koje je predstavljeno na konferenciji „Prenamjene šumskog zemljišta: Odgovorno upravljanje ili rizik?“ u Sarajevu, osim površina govori i da da su postupci prenamjene uređeni različitim propisima i praksama dok građanima i lokalnim zajednicama nije omogućeno da se prije donošenja odluke upoznaju s budućim zahvatom i njegovim posljedicama te da iznesu primjedbe na planirane projekte.”, navodi se u saopštenju Transparency Internationala, koje u nastavku prenosimo u cjelosti.

“Sasvim je izvjesno da na ovaj način aktuelne vlasti pokušavaju da obezbijede što širu podršku potencijalnih birača, a to su u ovom slučaju studenti, te roditelji učenika osnovnih i srednjih škola, koji će dobiti 100, odnosno 150 KM, takođe na ime novčane pomoći. Kako te vrste pomoći nije bilo u prethodnim godinama, već samo u ovoj izbornoj, sasvim je logično da se ovo može tretirati kao zloupotreba javnih sredstava.

12 godina civilno društvo u BiH zahtjeva utvrđivanje odgovornosti za katastrofalne posljedice poplava iz 2014. Centar za humanu politiku podnio je svojevremeno i krivične prijave, glavnom osumnjičenom – bivšem gradonačelniku Doboja – je i suđeno, ali je u martu 2025. godine Okružni sud u Banjaluci donio oslobađajuću presudu, a sad se čeka odluka Vrhovnog suda, u drugostepenom postupku.

Aktivisti, kažu, imaju dokaze da se šljunak iz korita rijeka pojačano eksploatiše posebno za nasipanje puteva u seoskim mjesnim zajednicama, te da posjeduju foto i video dokumentaciju kako političari, kandidati na predstojećim Opštim izborima u BiH idu ispred kamiona i usmjeravaju na kojim dionicama se treba istresati šljunak.

„Naša iskustva ukazuju na iste probleme – građani nisu dovoljno informisani o radu svojih MZ, zahtjevi i inicijative često ostaju bez odgovora, odluke se donose bez stvarnog uključivanja mještana, građani često ne znaju ko ih predstavlja, komunikacija MZ sa građanima je slaba, a potencijal mjesnih zajednica ostaje gotovo potpuno neiskorišten“, navode iz udruženja „Ne diskriminacija – ne mobing“, koje se zalaže za provođenje demokratskih izbora za organe mjesnih zajednica na području Grada Tuzla.

Postojeći Pravilnik o postupcima i mjerama u slučajevima akcidenata na vodama i obalnom vodnom zemljištu u FBiH, nije precizno definisao pojedine aktivnosti agencija za vode i Federalne uprave za inspekcijske poslove kada nastupi onečišćenje voda.

“Korištenje prekršajnog postupka kao paravana za gušenje slobode okupljanja ne smije se posmatrati isključivo kroz prizmu prekršajnog prava. To je, u svojoj srži, institucionalni SLAPP. Dok se ne izgradi pravni okvir koji će prepoznati namjeru sistema da prekršajnim postupcima maltretira građane i dok se ne uvedu sankcije za službena lica koja izdaju serijske, pravno neosnovane naloge, građani će ostati glineni golubovi pred streljačkim strojem državne birokratije.”

„Demokratija podrazumijeva aktivno učešće građana u procesima donošenja odluka, ne samo izlaskom na izbore, nego i iniciranjem ideja i rješenja koje će unaprijediti razvoj zajednice.“, navodi se u saopštenju PRAGG projekta, koje u nastavku prenosimo u cjelosti.

Za sada su svoje prisustvo najavili aktivisti ReStarta, Centra za životnu sredinu, Transparency International, Aarhus centra, Centra za humanu politiku,…

Posljednji put – i to samo za usklađenost – izvještaj o izvršenju budžeta institucija BiH pozitivnu ocjenu dobio je u finansijskoj reviziji za 2018., mada je i te godine konstatovano kršenje rokova za usvajanje Globalnog okvira fiskalnog bilansa i politika u BiH, te, Dokumenta okvirnog budžeta BiH, kao i Zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH.