Mještani su se odmah obratili Federalnom ministarstvu okoliša i turizma, komunalnom inspektoru Grada Stoca i kantonalnom komunalnom inspektoru zatraživši nadležno postupanje.

“Godinama su postojala upozorenja da rudarske aktivnosti u području Kamengrada i odlaganje jalovine ugrožavaju rijeku Blihu. Još 2018. godine objavljeni su snimci devastirane rijeke, uz optužbe građana da je rudarska eksploatacija i odlaganje jalovine uništavaju. I zato treba pitati: Ko je ovo dozvolio? Ko je potpisao? Ko je kontrolisao? Ko je šutio?”, prenijeli su iz neformalne grupe građana “Život na uglju – NE eksploataciji koja život ugrožava”, reagovanje jedne svoje sugrađanke.

“Tokom rada u grupama učesnici su identifikovali ključne probleme mladih, među kojima su manjak institucionalne podrške, ograničene mogućnosti za neformalno obrazovanje, volontiranje i aktivizam, nedovoljna informisanost o prilikama za razvoj te nepostojanje prostora koji bi bio namijenjen radu i okupljanju mladih.”, navodi se u saopštenju Agencije lokalne demokratije (ALD) Zavidovići, koje u nastavku prenosimo u cjelosti.

„Usljed očekivanih povećanih padavina u narednom periodu ukazali smo na mogućnost izlijevanja rijeke Bosne u naselje ispod mosta na magistralnom putu M17. Dobili smo 10.08. odgovor iz Sarajeva da će stručna lica, nakon izvršenog uviđaja, sačinjene foto dokumentacije i drugih podataka, utvrditi da li postoji potreba za radovima i u kojem obimu. Smatrali smo svojom građanskom obavezom da ukažemo na mogući problem i očekujemo reakciju nadležnih u ovom slučaju“.

Mještani su 24.10. dostavili Stručno obrazloženje za pokretanje aktivnosti u svrhu izmjene Prostornog plana Općine Kakanj. Uprkos proteku više mjeseci, nisu dobili odgovor na inicijativu, te su 06.04. ove godine poslali hitan zahtjev za dostavu informacije i postupanje po podnesenim inicijativama. Do dana današnjeg nisu zaprimili odgovor, niti su obaviješteni da je zahtjev uopće razmatran, što je protivno osnovnim principima zakonitosti, transparentnosti i efikasnosti rada organa uprave.

Iz dosadašnjeg iskustva, za očekivati je da se i investitor i vlast nastave ponašati ignorantski i bahato. A pravna država će vjerovatno nastaviti da daje samo povremene signale da je živa. A za istinsku promjenu, sa ovakvim stepenom zarobljenosti države, dosadašnji oblik aktivizma civilnog društva neće biti dovoljan. Potrebna je promjena vlasti, koja je moguća samo na izborima. I koja će i pravnoj državi biti signal da prestane funkcionisati kao da se tek povremeno budi iz kome.

Obavljao je do imenovanja funkciju dekana FIT Univerziteta Vitez, gdje je bio i predavač i službeno se vodi da je dekan Fakulteta informacijskih tehnologija. Navodi se i da je vanredni profesor na beogradskom Fakultetu za primjenjeni menadžment, ekonomiju i finansije (MEF fakultet), koji je dio Privredne akademije u Novom Sadu. Ranije je predavao na Univerzitetu u Zenici, kao i privatnom, banjalučkom Univerzitetu Apeiron.

 “Želim da ljudi budu bolji, da razvijemo veće saosjećanje, empatiju i razumijevanje jednih prema drugima i da ne gledamo na posljedice već da tražimo uzroke problema.”

Čitav slučaj polako prerasta lokalne okvire i konkretan povod i postaje eklatantan primjer sistemskog bezakonja i korupcije i neprihvatljivog odnosa vlasti prema svojim građanima.  

Prema riječima mještana, otpadne vode se slijevaju direktno u rijeku Vrbas, bez ikakvih filtera, a na deponiji su sve vrste otpada, od građevinskog, preko medicinskog, do animalnog. Na deponiji su česti požari, a jedan od dodatnih problema su i psi lutalice koji obitavaju na deponiji, a nije rijedak slučaj da napadnu ljude ili da učine štetu u vidu napada na ovce ili neke druge domaće životinje. Deponija nije fizički ograđena, nalazi se u blizini naselja, a udaljena je oko 800 metara od rijeke Vrbas.