Istraživanje pokazuje da mladi u BiH relativno pozitivno procjenjuju vlastite sposobnosti. Više od 82 posto ih svoju medijsku pismenost procjenjuje uglavnom dobrom ili veoma dobrom, a oko 60% ih je uvjereno da može prepoznati lažne vijesti i dezinformacije i sadržaje generirane umjetnom inteligencijom. No, istovremeno, njihove praktične navike provjere informacija nisu jednako razvijene – više od polovine ih informacije provjerava rijetko ili nikada. Što njihovu samouvjerenost čini problematičnom.
Institut za razvoj mladih KULT, na juče, 28.10., održanoj press konferenciji predstavio je rezultate svog istraživanja o medijskoj pismenosti mladih u Bosni i Hercegovini, baziranom na reprezentativnom uzorku od 1.128 mladih u dobi od 15 do 30 godina iz cijele Bosne i Hercegovine.
Mladi žive u izrazito digitalnom medijskom okruženju. 99,3% njih, prema istraživanju, imaju nalog na nekoj društvenoj mreži ili digitalnoj platformi. Istovremeno, 40,8% ih već koristi neku od AI platformi, poput ChatGPT-a, Geminija ili DeepSeeka. I na internetu provode značajno vrijeme – 58,6% svakodnevno najmanje(!) četiri sata. Pri čemu internet više nije odvojena sfera njihovog života, već prostor u kojem se istovremeno odvijaju komunikacija, zabava, obrazovanje, društvene interakcije i – informisanje.
Naime, čak 62% mladih svakodnevno koristi društvene mreže za pronalaženje informacija koje su im važne. Pri tome, informacije do mladih često dolaze posredno – kroz objave, preporuke algoritama i sadržaje koje dijele drugi korisnici – čime se dodatno povećava značaj sposobnosti kritičke procjene izvora i sadržaja.
No, intenzivno korištenje digitalnih medija ne znači automatski i razvijenu medijsku pismenost. Što predstavlja ozbiljan problem.
Istraživanje pokazuje da mladi u BiH pozitivno procjenjuju vlastite sposobnosti. Više od 82 posto ih svoju medijsku pismenost procjenjuje uglavnom dobrom ili veoma dobrom, a oko 60% ih je uvjereno da može prepoznati lažne vijesti i dezinformacije i sadržaje generirane umjetnom inteligencijom). No, istovremeno, njihove praktične navike provjere informacija nisu jednako razvijene – više od polovine ih informacije provjerava rijetko ili nikada. Što njihovu samouvjerenost čini problematičnom.
Još jedan zabrinjavajući podatak iz istraživanja je da se mladi o aktuelnim dešavanjima u BiH i svijetu informišu neredovno i često usputno, kroz društvene mreže i druge digitalne platforme, a rjeđe kroz ciljano praćenje informacija i različite izvore. Tek 22,5% mladih obuhvaćenih istraživanjem navelo je da se informiše svakodnevno, 30% da to radi “nekoliko puta sedmično”, dok ih 12% živi u gotovo potpunom informativnom mraku tj. ne informišući se nikako (pri čemu se vjerovatno misli na svjesno ciljano informisanje, jer je, naravno, nemoguće živjeti u interakciji s drugim ljudima i koristiti se internetom i društvenim mrežama, a da ne primate nikakve informacije).
Inače, potpuno povjerenje u medije ima svega 1,7 posto mladih, dok 39,6 posto uglavnom ima povjerenje, a 37,9 posto ga uglavnom nema. Istovremeno, 79 posto ispitanika smatra da mediji prave senzacije radi klikova i profita, a 64,7 posto da šire propagandu u interesu političkih ili ekonomskih grupa.
Zbog stepena korištenja društvenih medija, značajno je da 60,5 posto mladih upravo društvene mreže prepoznaje kao prostor u kojem nailaze na lažne vijesti. I zbog onih koji to prepoznaju, a još više zbog onih 40% koji to ne shvataju, jačanje medijske pismenosti je izuzetno društveno značajno.
U tom kontekstu zanimljiv je i ohrabrujući podatak da 91% mladih smatra da je medijska pismenost važna ili veoma važna, dok 92,5% smatra da su jačanje medijske pismenosti i sposobnosti kritičke procjene vijesti važni u borbi protiv lažnih vijesti i dezinformacija. Pritom, čak 87,3% mladih smatra važnim ili veoma važnim da se vještine medijske pismenosti uče već u osnovnoj školi.
Iz KULT-a su istakli da nalazi istraživanja ukazuju ne samo na postojeće izazove nego i na visoku spremnost mladih da razvijaju svoje kompetencije. I da je u tom smislu, jedan od ključnih zadataka institucija da postojeću svijest i pozitivan stav mladih prema medijskoj pismenosti pretvore u konkretne, svakodnevne vještine i obrasce ponašanja.
“U vremenu kada društvene mreže i digitalne platforme imaju sve značajniju ulogu u oblikovanju stavova i razumijevanja svijeta, važno je mladima omogućiti da ne budu samo korisnici informacija nego i njihovi kritički procjenitelji, sposobni prepoznati dezinformacije, razumjeti medijske poruke i odgovorno učestvovati u digitalnom prostoru.”, naglašavaju iz KULT-a.
Ono čime se istraživanje nije bavilo je poređenje medijske pismenosti mladih i ukupne populacije. Jer, koliko god problema uočavali u medijskoj pismenosti mladih i koliko god potrebe vidjeli za njihovim dodatnim obrazovanjem u tom kontekstu, možemo reći da je i problema i potrebe za obrazovanjem mnogo više kod starijih. Pokazuje to i svakodnevni život i nizak stepen aktivizma, odnosno borbe za svoja prava a u konačnici i rezultati izbora, koji su, u dobroj mjeri, posljedica upravo medijske nepismenosti i nesklonosti provjeravanju “informacija” koje, često uz govor mržnje, dolaze s političkih vrhova ili iz stranačkih propagandnih mašina, koje se lažno predstavljaju medijima.
A pokazuju to i rezultati Indeksa medijske pismenosti (MLI), koji od 2017. godine objavljuje Open Society Institute – Sofia, po kojim je BiH, (i) u ovom kontekstu, na evropskom dnu, odnosno na 37. mjestu, od 41 europske zemlje, u kojoj se mjeri otpornost na dezinformacije, lažne vijesti i druge fenomene „postistine“. Iza nje su tek, Gruzija, Sjeverna Makedonija, Albanija i Kosovo.
(N.N., Odgovorno)
