„Raspolažemo argumentima za osnovane tvrdnje da se, formalno, u oblasti upravljanja i održavanja vodotoka i naplate vodnih naknada u BiH, odvija proces u kojem šljunkari i interesne grupe bogate, dok budžetima entiteta, kantona i lokalnih zajednica pripada samo mali dio od ukupne vrijednosti stvarno izvađenog riječnog materijala“ – navode iz neformalne grupe građana „Za legalnu i kontrolisanu eksploataciju šljunka“.
U Republici Srpskoj je, na osnovu zaključenih ugovora sa 25 izvođača, u 2025. i 2026. godini planirano vađenje 6.101.094 m3 šljunka i ostalog materijala iz riječnih korita. Obuhvaćena su korita rijeka Save, Drine, Bosne, Vrbasa, Une, Ukrine i Sane na 37 lokacija koje se nalaze na području 14 lokalnih zajednica.
Više od polovine predviđenih količina je iz korita rijeke Drine, gdje je ugovoreno vađenje 3.408.600 m3 šljunka i ostalog materijala, iz korita rijeke Bosne 1.980.400 m3, Vrbasa 459.138 m3, Save 207.236 m3. Iz korita ostalih rijeka preostalih 45.729 m3, odnosno svega jedan procenat u odnosu na ukupno ugovorene količine šljunka i ostalog materijala na svim rijekama u Republici Srpskoj.
Zakon o vodama RS propisuje da je vađenje i dislokacija materijala iz korita i vodnog zemljišta dozvoljeno samo u obimu i na način kojim se uređuje korito i vodno zemljište. Ili ako to služi sprovođenju mjera zaštite, a u skladu sa posebnim elaboratima i projektima i na osnovu njih izdatih vodopravnih akata na način koji bitno ne mijenja prirodne procese, ne remeti prirodnu ravnotežu ekosistema ili ne pospješuje štetno djelovanje voda. Zakonom o vodama predviđeno je donošenje pravilnika o vađenju i dislokaciji materijala iz vodotoka, koje se vrši u cilju zaštite od poplava.
Proces održavanja riječnih korita čišćenjem nanosa je kontinuiran proces, aktivnosti je potrebno provoditi na prioritetnim lokacijama, ali su u JU „Vode Srpske“ u proteklom periodu više puta raspisivani javni pozivi za čišćenje riječnog materijala na određenim lokalitetima za koje nije bilo zainteresovanih izvođača. Iz toga se može osnovano pretpostaviti da se čišćenje riječnih korita vrši samo na određenim lokacijama vađenjem i dislokacijom šljunka i pijeska, da se neki prioritetni dijelovi riječnih korita ne čiste zbog nepostojanja interesa izvođača, da se ne čisti najveći dio riječnih korita koji su uslovno rečeno manje prioritetni i da čišćenje nanosa iz riječnih korita nije kontinuirana i sveobuhvatna djelatnost.
„Osnovna dilema za koju se od vlasti u RS traži odgovor je da li je vađenje materijala u funkciji održavanja i čišćenja vodotoka ili je u komercijalnoj funkciji zbog prodaje izvađenog šljunka i pijeska. Takođe, da li se na odabranim i odobrenim lokacijama vade veće količine šljunka i pijeska od odobrenih i opravdanih i da li se na odabranim i odobrenim lokacijama, osim šljunka i pijeska, vadi i dislocira nekomercijalni materijal. Kada nema dovoljno informacija i uvida, na osnovu načina izbora lokacija i izvođača se otvara prostor za sumnje u netransparentnost i korupciju“ – kažu aktivisti Grupe „Za legalnu i kontrolisanu eksploataciju šljunka“, za čije potrebe je Momir Dejanović iz Centra za humanu politiku istraživao i sačinio dokument „Vađenje i dislokacija šljunka i ostalog materijala iz vodotoka“ za području svih vodotokova u BiH.
Prema toj analizi, predviđeno je da se količine šljunka i ostalog materijala za vađenje iz riječnih korita određuju na osnovu geodetskih snimanja, koje se kao predviđene količine ugovaraju, a količina izvađenog šljunka i ostalog materijala utvrđuje se na osnovu građevinskih dnevnika i prijava izvođača. Zaključci u analizi su da je ovakav način utvrđivanja količine izvađenog šljunka i ostalog materijala nepouzdan i pogodujući za izvođače, jer se priznaju i plaćaju naknade za količine šljunka i ostalog materijala koje prijave izvođači, koji gotovo uvijek prijave manje količine izvađenog materijala od one koje stvarno izvade, zbog čega nastaju veće razlike između ugovorene i stvarno izvađene količine šljunka i ostalog materijala.
Konstatacije iz analize su i da naknada za izvađeni šljunak i pijesak iz vodotoka u RS iznosi 1,50 KM/m3, a može biti i veća ako je izvođač ponudi u prijavi na javni poziv. Međutim, JU „Vode Srpske“ nisu dostavile inforacije o slučajevima u kojima su izvođači ponudili veću naknadu od početne. Posebno je problamatična dodjela prava vađenja šljunka i pijeska bez javnog poziva i plaćanje naknade za izvađeni šljunak i ostali materijal u iznosu samo 0,20 KM/m3 ili 13 % od početne naknade, jer je to klasično pogodovanje, diskriminacija i prostor za korupciju.
„Vode Srpske“ su do 30.06.2026. godine obračunale ukupnu naknadu od 751.964,10 KM, što je procentualno manje u odnosu na naknade koje su godišnje naplaćene u periodu 2021-2024. godina, pri čemu treba imati u vidu da su ugovorene količine šljunka i ostalog materijala u 2026. godini više od dva puta veće u odnosu na prethodne godine.
Minimalni iznos posebne vodne naknade u Federaciji BiH iznosi 1,50 KM/m3 izvađenog materijala iz vodotoka. Na osnovu dostavljenih obrazaca za 2024. godinu evidentirano je 90.372 m3 izvađenog komercijalnog materijala iz vodotoka, za što je uplaćeno 208.377 KM. U 2025. i 2026. godini ugovoreni iznosi posebne vodne naknade bili su u rasponu od 1,62 KM/m3 do 10,50 KM/m3 u 2026. godini, dok dva izvođača imaju neizmirene obaveze po osnovu plaćanja posebne vodne naknade za izvađeni šljunak iz korita vodotoka, protiv kojih se vodi sudski postupak.
Kada je riječ o kažnjavanju i eventualnom procesuiranju odgovornih za nezakonitu i nekontrolisanu eksploataciju minerala iz rijeka, prema analizi Dejanovića, karakteristično je da je Republička vodna inspekcija RS u prošloj i dijelu 2026. godine izvršila 109 kontrola i utvrdila da se na rijekama Bosni, Uni, Velikoj Usori, Vrbanji i Zalomki vadi i dislocira riječni materijal bez odobrenja u deset slučajeva. Licima koja su bez odobrenja vadila i dislocirala šljunak iz riječnih korita izrečene su mjere zabrane daljeg izvođenja radova i novčane kazne propisane zakonom. Republička vodna inspekcija u ovim slučajevima izrekla je za prekršaj minimalne kazne i nije podnosila krivične prijave zbog izvršenja krivičnog djela bespravno zauzimanje i eksploatacija prirodnih bogatstava i dobara od opšteg značaja, što je dio koruptivne prakse u kojoj se sve završi sa minimalnim novčanim kaznama bez krivičnog gonjenja.
Okružna javna tužilaštva u Doboju i Bijeljini su od 1. januara 2025. godine do sada postupala po deset prijava i podigla sedam optužnica. Osnovni sudovi u lokalnim zajednicama, za koje su nadležna Okružno javno tužilaštvo Doboj i Okružno javno tužilaštvo Bijeljina, potvrdili su osam optužnica i donijeli tri osuđujuće pravosnažne presude zbog izvršenja krivičnog djela bespravno zauzimanje i eksploatacija prirodnih bogastava i dobara od opšteg značaja.
Okružno javno tužilaštvo u Doboju podiglo je, a nadležni sudovi su potvrdili optužnice, protiv P.M. kao odgovornog lica u PLOSKO doo iz Osječana, D.S. kao odgovornog lica LIMUNKOP iz Doboja, K.O. iz Modriče, B.S., J.M. i SIGMA Komerc iz Šamca i M.N. iz Dervente, kome je jedinom izrečena pravosnažno osuđujuća presuda. Po optužnici Okružnog javnog tužilaštva u Doboju donesena su pravosnažno osuđujuća presuda kojom je jednom licu izrečena uslovna kazna od šest mjeseci zatvora.
Po optužnicama Okružnog javnog tužilaštva u Bijeljini donesene su pravosnažno osuđujuće presude za tri lica, kojima su izrečene uslovne kazne od tri i četiri mjeseca zatvora i novčane kazne od 1.000 i 2.000 KM.
Vođenje krivičnog postupka protiv nekih lica nije smetnja za „Vode Srpske“ da se tim licima daju saglasnosti i povjeravaju ugovori za vađenje i dislokaciju šljunka i ostalog materijala iz vodotoka.
Izrečene blage uslovne zatvorske i novčane kazne su, prema dostavljenoj analizi, najmanje deset puta manje od stečene protivpravne koristi izvršenjem ovog krivičnog djela. To je, iznio je stav u analizi Dejanović, pokazatelj da tužilaštva i sudovi ne štite javni interes, da stimulišu izvršenje ovog krivičnog djela i da stvaraju prostor za sumnju da su u ovim slučajevima postupali korumpirani tužioci i sudije.
Analiza, sačinena za potrebe NGG „Za legalnu i kontrolisanu eksploataciju šljunka“ će do kraja ovog mjeseca cjelovito biti predstavljena u Bijeljini, kada je, kao i u Doboju, planirana ulična akcija. Na kojoj će aktivisti prikupljati i mišljenja građana o ovoj temi i razmijeniti iskustva o uređenju vodotoka u našoj zemlji, sa posebnim fokusom na problematiku naplate vodnih naknada za izvađeni mineral iz korita rijeka.
„Već raspolažemo argumentima za osnovane tvrdnje da se, formalno, u oblasti upravljanja i održavanja vodotoka i naplate vodnih naknada u BiH, odvija proces u kojem šljunkari i interesne grupe bogate, dok budžetima entiteta, kantona i lokalnih zajednica pripada samo mali dio od ukupne vrijednosti stvarno izvađenog riječnog materijala“ – reakcija je aktivista NGG „Za legalnu i kontrolisanu eksploataciju šljunka“.
(Lj.Đ., Odgovorno)
