Ispitivanje javnog mnijenja koje je provela Koalicija za slobodne i poštene izbore „Pod lupom“ pokazuje da su građani Bosne i Hercegovine prilično podijeljeni kada je riječ o njihovoj sposobnosti prepoznavanja sadržaja kreiranog uz pomoć umjetne inteligencije.
Koliko lako možemo povjerovati onome što vidimo?
Umjetna inteligencija sve više postaje dio svakodnevnog života, ali i političkih i izbornih procesa. Dok se njene mogućnosti ubrzano razvijaju, postavlja se pitanje koliko su građani spremni prepoznati sadržaj koji nastaje uz pomoć ove tehnologije i koliko ih brine mogućnost njene zloupotrebe tokom izbora.
Ispitivanje javnog mnijenja koje je provela Koalicija za slobodne i poštene izbore „Pod lupom“ pokazuje da su građani Bosne i Hercegovine prilično podijeljeni kada je riječ o njihovoj sposobnosti prepoznavanja sadržaja kreiranog uz pomoć umjetne inteligencije.
Nešto više od polovine građana (53,27%) smatra da bi znalo prepoznati takav sadržaj, dok gotovo svaki drugi (46,73%) nije siguran da bi mogao napraviti razliku između sadržaja koji je kreirao čovjek i onog koji je nastao uz pomoć umjetne inteligencije.
Zanimljivo je da samopouzdanje u prepoznavanju AI sadržaja značajno zavisi od starosne dobi i nivoa obrazovanja. Među građanima s višom školom ili fakultetom 62,57% smatra da bi moglo prepoznati sadržaj kreiran umjetnom inteligencijom, dok je taj udio među građanima sa srednjom školom 54,83%. Kod građana s osnovnim obrazovanjem svega 11,65% vjeruje da bi moglo prepoznati takav sadržaj.
Razlike su još izraženije kada je riječ o starosnoj dobi. Najviše samopouzdanja iskazuju građani od 31 do 45 godina, među kojima čak 71,93% smatra da bi prepoznalo AI sadržaj. Slijede mladi od 18 do 30 godina sa 66,50%. S druge strane, među građanima starijim od 65 godina svega 15,03% vjeruje da bi moglo prepoznati sadržaj nastao uz pomoć umjetne inteligencije.
51% građana smatra da umjetna inteligencija može uticati na rezultate izbora
Kada je riječ o izbornom procesu, zabrinutost je nešto izraženija. Više od polovine građana (57,94%) navodi da ih brine mogućnost zloupotrebe umjetne inteligencije tokom izbora, dok 42,06% ne izražava takvu zabrinutost.
Ovaj podatak posebno je značajan u vremenu kada se fotografije, videosadržaji i audiozapisi mogu kreirati ili mijenjati uz pomoć umjetne inteligencije, što otvara prostor za širenje dezinformacija, manipulaciju javnim mnijenjem i pokušaje uticaja na odluke birača.
Da umjetna inteligencija može uticati na rezultate izbora smatra 51% građana. Međutim, stavovi su znatno različiti u zavisnosti od toga koliko ih brine mogućnost njene zloupotrebe. Među građanima koji izražavaju zabrinutost, čak 78,39% smatra da umjetna inteligencija može uticati na izborne rezultate. Nasuprot tome, među onima koji nisu zabrinuti zbog njene zloupotrebe, svega 14,08% smatra da bi AI tehnologija mogla uticati na izborni ishod.
Rezultati istraživanja ukazuju na to da građani prepoznaju potencijalne rizike koje umjetna inteligencija može donijeti izbornom procesu, ali i da postoji značajan prostor za unapređenje znanja i sposobnosti prepoznavanja sadržaja kreiranog ovom tehnologijom.
U izbornom periodu, kada informacije mogu značajno uticati na stavove i odluke birača, posebno je važno razvijati medijsku i digitalnu pismenost, provjeravati izvore informacija i kritički pristupati sadržajima koji se dijele putem društvenih mreža i drugih digitalnih kanala.
Umjetna inteligencija sama po sebi ne mora predstavljati prijetnju demokratskim procesima. Međutim, način na koji se koristi, posebno u svrhu političke manipulacije i širenja dezinformacija, zahtijeva veću pažnju javnosti, medija, institucija i svih učesnika u izbornom procesu.
(H.K., Odgovorno)
