“U cilju obezbjeđenja efikasnog provođenja saradnje prema sporazumu, formirana je zajednička komisija, te radne grupe za odbranu od poplava, za vodne akte i za inspekcijske poslove, ali se, sem povremenih protokolarnih sastanaka ništa konkretno nije uradilo. Kao što smatramo da od prošlosedmičnog potpisanog sporazuma neće biti neke veće koristi. Koliko je šire područje vodotoka Drine zaštićemo, odnosno nije, vidimo po ogromnom broju bespravno izgrađeni kuća i vikend objekata sa obje strane na vodnom dobru.” – zaključuju aktivisti NGG “Za legalnu i kontrolisanu eksploataciju šljunka”.
Prošle sedmice su Bojan Vipotnik, ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju u Vladi Republike Srpske i Sara Pavkov, ministrica zaštite životne sredine u Vladi Srbije u tehničkom mandatu, potpisali Sporazum o prekograničnoj saradnji, kojim se povezuju Nacionalni park Tara i Park prirode Šargan – Mokra Gora u Srbiji sa Nacionalnim parkom Drina i Parkom prirode Veliki Stolac u Republici Srpskoj.
Prema njihovim izjavama, Sporazumom se uspostavlja zajednički okvir za saradnju četiri zaštićena područja, koja će djelovati pod nazivom „Prekogranično područje Tara – Drina“, s ciljem očuvanja prirodnih vrijednosti, zaštite biodiverziteta i razvoja održivog turizma. Predviđeno je da saradnja obuhvati zajedničko upravljanje prirodnim bogatstvima, zaštitu biljnog i životinjskog svijeta, razmjenu stručnih znanja, sprovođenje istraživanja i realizaciju zajedničkih projekata. Planirano je i formiranje koordinacionog tijela koje će činiti rukovodioci sva četiri zaštićena područja.
Bojan Vipotnik precizirao je da povezivanje četiri zaštićena područja obuhvata više od 56.000 hektara prirode. Prema njegovim riječima, zajednički nastup pred međunarodnim fondovima mogao bi olakšati finansiranje većih ekoloških projekata, dok se od razvoja održivog ekoturizma očekuju koristi za lokalne zajednice s obje strane Drine. Naglasio je i značaj uključivanja građana, lokalnih zajednica i drugih zainteresovanih strana u aktivnosti usmjerene na očuvanje prirodnih vrijednosti ovog područja i njegovo pozicioniranje kao značajne ekološke cjeline u Evropi.
Kada je riječ o zaštiti životne sredine šireg područja duž korita rijeke Drine sa obje strane, prema istraživanju portala Odgovorno.ba, sporazum o saradnji između nadležnih ministarstava Republike Srpske i Srbije potpisan je još 20. septembra 2014. godine. Takođe, nacrt međudržavnog sporazuma na ovu temu, sa akcentom na održivo upravljanje prekograničnim vodama dostavljen je Bosni i Hercegovini 2018. godine, ali se, na tome uglavnom sve i završilo. Prema raspoloživim informacijama, 2024. godine predstavnici Republike Srpske i Srbije i potpisali su novi sporazum, koji je trebao zamijeniti prethodni potpisan prije deceniju. Uz fokus na itegralno upravljanje vodama donjeg toka Drine, tim sporazumom uz druge dokumente akcentirana je i saradnja u oblasti poljoprivrede i vodoprivrede.
Na novi sporazum predstavnika entitetske Vlade i, sada već odlazeće Vlade Republike Srbije, uslijedila je reakcija Neformalne grupe građana “Za legalnu i kontrolisanu eksploataciju šljunka”, koji su, kako ističu, posebno zainteresovani i smatraju bitnim zaštitu vodotoka Drine.
“Posebne aktivnosti u tom dijelu pripremaju aktivisti “Eko puta” iz Bijeljine, sa kojima imamo dobru saradnju, a koji su planirali aktivnosti u sklopu projekta “Na Drini akcija”. Sa svoje strane, kada je riječ o saradnji vlasti vezanom za vodotok Drine, naglašavamo da sliv i vodotok rijeke Drine odlikuje bogat i raznovrstan biodiverzitet i predstavlja stanište pojedinih strogo zaštićenih i zaštićenih divljih vrsta. U slivu rijeke Drine, u njenom gornjem toku, se formalno nalaze nacionalni parkovi Drina i Sutjeska. Prema dokumentu Izmjene i dopune Prostornog plana Republike Srpske, područja neposredno uz vodotok rijeke Drine na teritoriji jedinica lokalne samouprave Bijeljina, Zvornik i Bratunac ne nalaze se na listi zaštićenih prirodnih dobara odnosno zaštićenih područja, dok se na popisu područja planiranih za uspostavljanje zaštite u planskom periodu nalazi nekoliko. Zajedno sa Republikom Srbijom se provode i aktivnosti na uspostavljanju prekograničnog rezervata biosfere „Donji tok i ušće rijeke Drine“, ali je to sve samo na papiru, a malo toga je bilo što realizovano na terenu, odnosno u praksi” – reakcija je iz ove NGG.
Aktivisti ukazuju da je još prije pet godina Glavna služba za reviziju javnog sektora u Republici srpskoj utvrdila niz manjkavosti u zaštiti prirode duž vodotoka rijeke Drine.
“I pored tvrdnji predstavnika Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva i JU “Vode Srpske” da lokacije na kojima je vršena dislokacija i vađenje materijala nisu u obuhvatu utvrđenih zaštićenih područja u skladu sa propisima iz zaštite životne sredine i zaštite prirodnih dobara, ove dvije institucije su načinile propuste. Konstatacije revizora su da MPŠV i JU „Vode Srpske“ nisu sagledavali i analizirali kako postojeći način eksploatacije riječnog materijala utiče na prirodne procese, prirodnu ravnotežu ekosistema i procese uspostavljanja planirane zaštite prirodnih dobara. Niti su informacije o namjerama preduzimanja aktivnosti u cilju zaštite područja uz vodotok rijeke Drine u budućem periodu uzimane u obzir i razmatrane prilikom odabira lokacija na kojima se vrši dislokacija i vađenje materijala” – navode aktivisti.
Prema njihovim saznanjima i dostupnim im podacima, u potpisanim sporazumima su utvrđene oblasti za saradnju na upravljanju vodama donjeg toka rijeke Drine. Odnose se na saradnju pri izdavanju vodnih akata za izgradnju objekata i vršenje drugih radnji i aktivnosti koje mogu imati prekogrnični uticaj na vodni režim, saradnju i usaglašavanja aktivnosti na zaštiti od voda, usaglašavanje i saradnju kod aktivnosti vezanih za uređenje korita i upravljanje nanosom, saradnju i koordinaciju pri inspekcijskom nadzoru u oblasti vodoprivrede, kao i saradnja u drugim oblastima upravljanja vodama u zavisnosti od potreba.
“U cilju obezbjeđenja efikasnog provođenja saradnje prema sporazumu, formirana je zajednička komisija, te radne grupe za odbranu od poplava, za vodne akte i za inspekcijske poslove, ali se, sem povremenih protokolarnih sastanaka ništa konkretno nije uradilo. Kao što smatramo da od prošlosedmičnog potpisanog sporazuma neće biti neke veće koristi. Koliko je šire područje vodotoka Drine zaštićemo, odnosno nije, vidimo po ogromnom broju bespravno izgrađeni kuća i vikend objekata sa obje strane na vodnom dobru” – zaključuju aktivisti NGG “Za legalnu i kontrolisanu eksploataciju šljunka”.
(Lj.Đ., Odgovorno)
