Autor: interview.ba | Foto: interview.ba

KONKURS JE PUKA FORMALNOST Vršioci dužnosti – direktori koji pripadaju strankama

by fer_urednik

U oba bh.entiteta, bez ikakve zakonske procedure, vladajuće strukture odavno su uvele praksu da na čelo javnih preduzeća i agencija, imenuju vršioce dužnosti (VD) direktora, koji mandat (čast izuzecima) iskoriste uglavnom da budu podrška malverzacijama i nezakonitostima.

Kako se biraju v.d. ili direktori lijepo je nedavno objasnio federalni premijer Nermin Nikšić izjavom „da je KCUS pripao Narodu i pravdi“.

To znači da su konkurs i konkursna procedura samo formalnost i da se oni koji vode preduzeća ili vladine institucije biraju po sistemu „podoban, a ne sposoban“.

Zakonska (ne)usklađenost

Nerijetko se prvi ljudi biraju i bez jasne zakonske procedure. A posebno zabrinjava da ne postoji zakonska usklađenost, posebno kada je u pitanju imenovanje vršioca dužnosti direktora.

Pravila su drugačija i na nivou Federacije, gdje svaki kanton ima „svoju priču“, a onda se sve razlikuje i na enetitetskom nivou. To daje mogućnost stankama da im nešto „pripadne“, da imenuju „svog“ čovjeka, provode „svoju“ politiku.

Najduže do šest mjeseci

Za Interview.ba, direktor Ureda za borbu protiv korupcije kantona Sarajave Erduan Kafedžić podsjeća da je pitanje  unutrašnje organizacije, kao i zastupanja javnih preduzeća i javnih ustanova regulisana  Statutom javnih preduzeća, odnosno Pravilima javnih ustanova.

– Obično, ukoliko mjesto direktora javnog preduzeća ili javne ustanove ostane upražnjeno, odnosno nepopunjeno, do popune istog imenuje se vršilac dužnosti na određeni period (najduže do šest mjeseci) bez provođenja javnog konkursa. Pritom, vršilac dužnosti direktora ima sva prava i obaveze koje ima direktor u punom mandatu (što je propisano odredbama osnivačkih akata) i on se upisuje u sudski registar – rekao je Kafedžić.

Upravo je Ured za borbu protiv korupcije još prije skoro dvije godine, Vladi Kantona Sarajevo, uputio nekoliko zahtjeva da se zbog nepravilnosti u postupku izbora i imenovanja ili u organizaciji i rukovođenju radom javnih ustanova pokrene procedura za utvrđivanje odgovornosti direktora jer su nezakonito obavljali svoje funkcije.

Četiri puta v.d.

Jedan od eklatantnih primjera je vršioc dužnosti direktora Uprave za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo Adis Mešić.

Mešić je čak četiri puta uzastopno imenovan za v.d.direktora KUIP-a,  iako je prilikom konkursne procedure priložio lažnu potvrdu o radnom stažu. Prvi put je biran 2012.godine, a posljednji nakon što je Vlada KS, 31.jula 2023.godine, donijela odluku o novom konkursu. Tog 31.jula prošle godine, uporedo sa Vladinom odlukom, Tužilaštvo kantona Sarajevo, protiv i tada aktuelnog v.d.direktora Mešića, podnijelo je krivičnu prijavu zbog falsifikovanog dokaza radnog staža prilikom zapošljavanja u KUIP KS na poziciju kantonalnog tržišno-turističkog inspektora.

U međuvremenu, Tužilaštvo KS,  istovremeno provjeravajući da li je i na zadnjem konkursu Mešić lažirao dokumenta koja su iz persinalnog dosijea u KUIP-u KS, izuzeli pripadnici kantonalnog MUP-a, u januaru ove godine je donijelo Odluku o zastari krivičnog gonjenja prilikom prvog zapošljavanja.

U Vladi Kantona Sarajevo smatraju da mu sada i nije bila potrebna potvrda o stažu jer je u KUIP, Mešić uposlen 2012.godine čime je stekao uvjete za novog/starog v.d.direktora. Mešić, inače na ovu funkciju izabrn je uz podršku Trojke na prijedlog NIP-a.

Iskustvo u Marvelu

Iz Tužilaštva kantona Sarajevo, saznajemo da se provjeravaju još neki slučajevi zbog spornih potvrda prilikom imenovanja na funkcije.

Uskoro se očekuje konačna tužilačka odluka za Borisa Traparu, direktora Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Kantona Sarajevo. Trapara je na inicijativu Naše stranke, aplicirajući na ovu poziciju 2021.godine, koristio spornu potvrdu o tri godine radnog iskustva koje je navodno stekao u firmi Marvel iz Istočnog Sarajeva. Provjerama u evidenciji PIO RS-a i Uprave za inspekcijske poslove RS-a je utvrđeno da se njegov angažman ne nalazi u Marvelovim matičnim knjigama čime je od traženih pet godina radnog iskustva, lažirao tri.

U augusti 2021.godine, Erduan Kafedžić je objavio da konkurs za izbor v.d.direktora  Rusmira Salića u sarajevskom Vodovodu i kanalizaciji nije bio u skladu sa pravilima i ne može biti realiziran.

Salić je na ovu poziciju došao kao prijedlog Naroda i pravde koju je na izborima kao fizičko lice podržao sa 2.000 KM. Takođe, Salić je kao odani kadar primio nezakonito nove radnike.

Salić je danas direktor KJKP Vodovod i kanalizacije.

TI BiH: Rasprostranjena pojava

Iz Transparency Internacionala BiH su istakli postoje dva aspekta tog problema. Jedan je taj segment političkog uticaja na rad javnih preduzeća jer  vlast na taj način drži pod kontrolom direktore koji su u v.d. mandatu.

– To je prilično rasprostranjena pojava, direktori se ne imenuju na osnovu javnog konkursa nego se u nedogled ponavljaju imenovanja v.d. direktora koji i po nekoliko godina ostaju na toj funkciji. Na taj način vlast u svakom trenutku i bez posljedica može mijenjati kadrove na čelu javnih preduzeća pa u praksi imamo da stranke po političkoj liniji dijele pozicije u javnim preduzećima, to čak unose i u koalicione sporazume a brojni su primjeri zloupotreba resursa tih javnih preduzeća često u svrhu izborne kampanje – navode rekli su iz TI BiH.

Drugi aspekt tog problema koji imamo u Republici Srpskoj jeste sa primjenom Zakona o sukobu interesa. Taj zakon zabranjuje javnim funkcionerima da budu direktori javnih preduzeća. No, republička Komisija za utvrđivanje sukoba interesa zauzela je stav da v.d. direktor nije direktor u smislu ovog zakona.

– Tako da imamo praksu u kojoj desetine javnih funkcionera pa čak i veliki broj poslanika u NSRS istovremeno sjedi na čelu nekog od javnih preduzeća. 

U suštini i sam zakon o sprečavanju sukoba interesa kao i u ovaj zakon o javnim preduzećima trebali su biti važan mehanizam prevencije korupcije u ovoj oblasti ali je na ovaj način to poprilično obesmišljeno – ocijenjuju u TI BiH.

Presudan uticaj politike

U javnim preduzećima u BiH radi više od 80.000 zaposlenih, njihovi prihodi iznose više od 6,7 milijardi KM godišnje, a ukupne obaveze premašuju 9,3 milijardi KM.

Javna preduzeća predstavljaju ogroman društveni potencijal. No, na njihovo poslovanje utiče nedovoljno definisan pravni okvir, presudni uticaj politike na izbor rukovodeće kadrova, te manjak transparentnosti i odgovornosti u upravljanju javnim preduzećima kao i u konačnici, manjak kontrole nad poslovanjem od strane nadležnih institucija.

Iz Centra civilnih inicijativa BiH, za naš portal kažu da bi javna preduzeća, ako žele unaprijediti svoje poslovanje, što prije trebale provesti reforme.

To znači da dopune pravne okvire, izvrše depolitizaciju javnih preduzeća koje bi u konačnici dovele do toga da javna preduzeća pružaju kvalitetnije usluge građanima, posebno što je to osnovna svrha zbog koje su i osnovana.

 Puno zakona, kilava preduzeća

Rad javnih preduzeća regulišu više akata i zakona. No, bez obzira na to, čini se da je zakonska regulativa upravo ostavila prostor za za zloupotrebu i kršenja, što je vidljivo i kod imenovanja v.d.  direktora.”

Kada je riječ o Federaciji BiH iz CCI BiH upozoravaju da je Vlada donijela Uredbu o vršenju ovlaštenja u privrednim društvima sa učešćem državnog kapitala iz nadležnosti FBiH, u kojoj su, između ostalog, propisane i procedure za imenovanje v.d. direktora javnih preduzeća.

– Tom je Uredbom naglašeno da Vlada može donijeti Odluku o davanju prethodne saglasnosti nadležnom organu tog privrednog društva za imenovanje vršilaca dužnosti člana uprave, i to do okončanja konkursne procedure, a najduže na vremenski period do 6 mjeseci. Međutim, nikakvim aktom nije propisano šta se dešava nakon što istekne tih 6 mjeseci  – ističe CCI BiH.

U RS još „vanredna situacija“

S druge strane, upozoravaju da Republika Srpska nema ovakvu Uredbu kojom bi na sličan način bila definisana procedura za imenovanje v.d. direktora.

– Pored toga, u vrijeme pandemije Vlada RS je donijela Zaključak da mandat lica koje je Vlada postavila za vršioce dužnosti traje do okončanja vanredne situacije u RS. Do početka 2023. godine ovaj Zaključak je još uvijek bio na snazi, ali nemamo informacije da li je u međuvremenu donesen novi zaključak kojim bi se ovaj poništio – podsjećaju nas iz CCI BiH.

Kako imenuje Vlada FBiH?

A kako se to zapravo radi evo i primjera. Vlada FbiH je 30. novembra 2023.godine na prijedlog Ministarstva finansija dala prethodnu saglasnost Nadzornom odboru Razvojne banke FBiH za imenovanje Borislava Trlina za vršioca dužnosti predsjednika Uprave Razvojne banke FBiH, do okončanja konkursne procedure, a najduže do dvanaest mjeseci.

Također, date su prethodne saglasnosti za imenovanje Luke Čelana za vršioca dužnosti potpredsjednika Uprave, Dalibora Milinkovića za vršioca dužnosti izvršnog direktora za projekte i razvoj, Tonija Vukadina za vršioca dužnosti izvršnog direktora za upravljanje rizicima, kao i Enise Ramić za vršioca dužnosti izvršnog direktora za podršku poslovanju.

Trlina je još 2014.godine, tadašnji premijer Nikšić imenovao za privremenog direktora Razvojne banke FBiH, iako termin privremeni, u ovom slučaju nije bio zakonit.

U tom trenutku Razvojna banka je  raspolagala sa 92 miliona KM. Kako su tada navodili uposlenici, preko Trilina, na njih je vršen pritisak za izdavanje nezakonitih kredita. Sada je ponovo vraćen za v.d. Uprave ove banke.

Konkurs bez kriterija

Posebno je problematično kod v.d. direktora to što se oni ne imenuju po konkursnoj proceduri, ne moraju ispunjavati kriterije za imenovanje direktora, često se dešava da jedna osoba bude više puta imenovana na poziciju v.d. direktora, a sve to onda dovodi do mogućih zloupotreba ove funkcije i direktnog političkog uticaja.

Na osnovu svega navedenog evidentno je da postoje jasne sumnje da se pozicija v.d. direktora zloupotrebljava, a što su utvrdile i kolege iz Restart Srpska koji su ustvrdili da nisu mogli utvrditi tačan broj v.d. direktora. Nezvanično, preko stotinu je v.d. direktora samo u RS.

Oni su utvrdili da se v.d. smjenjuju gotovo svakodnevno. Posebno su kritični lokalni nivoi, ali je bilo i v.d. direktora koji su na toj poziciji bili i do 8 godina.

Restart napravio dubinsku analizu

Restart je u junu 2023. godine objavio  Analizu  o vršiocima dužnosti u Republici Srpskoj.

Stefan Blagić, predsjednik Udruženja Restart za Interview ističe kako se vršioci dužnosti direktora se gotovo uvijek imenuju na osnovu dogovora unutar vladajuće koalicij .

– A kako je oblast neuređena, nerijetko se na čelu preduzeća nalaze partijski ljudi koji, u stručnom smislu, nemaju apsolutno nikakve veze sa preduzećem na kojem se nalaze. U zadnjih pola godine, najbolji primjer za to je Natalija Trivić, do oktobra mjeseca v.d. direktora Aerodroma RS, danas redovno postavljeni direktor. Još jedan problem koji se javlja jeste da vršiocima dužnosti direktora u javnim preduzećima i ustanovama mandat nije ograničen, odnosno da, ukoliko postoji politička volja, neko može biti vršilac dužnosti direktora svoj čitav radni vijek-35 ili 40 godina – ističe Blagić.

Aerodom je zlata strančka koka. Subvencija Vlade RS i dalje iznosi 1,9 milioa godišnje, a dosta novaca troši se za marketing. Inače, ove usluge pruža agencija Red box media, čiji su osnivači Renato Radišić, sin Mile Radišića i Pavle Ćorović, zet Milorada Dodika.

Rizične javne nabavke

U periodu v.d. direktora samo od 1.1.2020. do danas, identifikovano je čak 17 rizičnih nabavki, od kojih se većina rizičnih nabavki sklapala putem direktnih sporazuma, dakle bez objave tendera. Portal Pratimo tendere navodi da su tokom aprila/maja mjeseca prošle godine,  Aerodromi RS za dva vozila izdvojili 80.000 KM bez PDV-a, a u tehničkim specifikacijama „krije“ se Škoda Fabia, što ukazuje na klasično pogodovanje.

Šta se dešava u bolnici Trebinje?

Prije nešto vuiše od godinu dana narodni poslanik Nebojša Vukanović, člana Odbora za reviziju podnio je krivičnu prijavu protiv Nedeljka Lambete v.d. direktora JZU Bolnica Trebinje i saradnika zbog sumnje da je odgovoran za loše poslovanje Bolnice Trebinje.

Inače, Lambeta je ua v.d. imenovan krajem 2020. godine na period od 60 dana. Po isteku ovog perioda, Lambeti je produžavan „mandat“ sve do danas. Dakle, dvije i po godine, suprotno član 4. stav (2) Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Republike Srpske.

Zakon predviđa da imenovanja na kraći period (najviše dva mjeseca) ne može biti ponovljen.

U periodu dok je v.d. direktor, prema revizorskom izvještaju, Lambeta je učinio niz prekršaja – dizao kredite, knjige o poslovanju nisu vođene sukladno Pravilniku, plaćao je račune gotovinom, priznavao prekovremene sate kao redovan rad, uvećavao plate rukovodiocima suprotno Zakonu o platama zaposlenih lica u javnim ustanovama u oblasti zdravstva Republike Srpske…

Karan – malo direktor, malo v.d.

Više od 10 godina Siniša Karan je ili direktor ili v.d. direktora u Zavodu za sudsku medicinu RS.

Karana je javnost upoznala nakon ubistva 21-godišnjeg studenta u Banjaluci Davida Dragičevića, kada je vršio autopsiju koja se pokazala potpuno pogrešnom i neprofesionalnom.

Karanu se spočitava niz afera i nepravilnosti u vođenju Zavoda. Zadnji dostupan finansijski izvještaj ove ustanove na portalu Akta.ba datira još od 2019. godine. Tada je Zavod imao dobit od 295.000 KM, dok je godinu dana ranije iskazan minus od 80. 000 KM.

Šume, šume, velika vam hvala

JP Šume RS od aprila 2019. ima v.d. direktora Slavena Gojkovića (Socijalistička partija), koji je na toj poziciji zamijenio takođe v.d. direktora Zorana Stojčića i u v.d. statusu ostao oko godinu dana.

Uprava preduzeća – direktor i izvršni direktori nisu došli na tu poziciju putem javnog konkursa. Tokom 2020. imenovanano je još osam v.d. direktora organiacionih dijelova ovog preduzeća. Također bez javnog konkursa. Godinu kasnije desilo se isto, novih deset v.d. direktora, a Gojković je postao „pravi“ direktor.

Revizija pokazuje nezakonito poslovanje ovog preduzeća, poslovanje preko čak 116 poslovnih računa otvorenih kod banaka, od kojih ŠG Gradiška nije dokumentovalo postojanje deviznog računa kod jedne banke. Sumnjiva su i sporna potraživanja od kupaca, utvrđene nepravilnosti kod postupaka javnih nabavki, obračuna plata…

Princip je isti, sve su ostalo nijanse

Slično ili gotovo isto radi se u gotovo svakom kutku zemlje. Potvrđeno nam je to i u Kantonu Sarajevo.

– Uočena je praksa da pojedine javne ustanove, odnosno javna preduzeća, imenovanje vršioca dužnosti direktora vrše samo na osnovu biografije kandidata, ne ulazeći u meritorno razmatranje i ocjenu ispunjavanja traženih uslova za poziciju direktora – kazao nam je Kafedžić iz Ureda za borbu protiv korupcije.

U ovakvim i sličnim situacijama, Ured smatra da postoji koruptivni rizik, imajući u vidu da se iz biografije kandidata, bez priloženih dokumenata – dokaza o ispunjavanju propisanih uslova, ne može nesporno utvrditi da izabrani kandidat ispunjava sve tražene uslove.

– Ovakvo postupanje od strane javnih preduzeća i javnih ustanova je obrazloženo time da postoje razlozi hitnosti, tj. kako ne bi došlo do prekida u kontinuitetu rukovođenja preduzećem odnosno ustanovom – rekao je Kafedžić.

A moglo je bolje…

CCI je ka entitetskim ministarstvima nadležnim za javna preduzeća uputio niz inicijativa za unapređenje poslovanja javnih preduzeća kroz izmjene i dopune entitetskih zakona o javnim preduzećima. Jedna od inicijativa upravo se odnosila na izmjene i dopune zakona o javnim preduzećima kojim se nalaže propisivanje dodatnog člana koji bi uredio imenovanje vršilaca dužnosti direktora javnih preduzeća, dužinu trajanja mandata, te da ista osoba ne može biti dva puta imenovana na poziciju v.d. direktora.

Pored toga, inicijativa je podrazumijevala da se nakon isteka roka funkcije v.d. direktora, mora sprovesti javni konkurs za imenovanje direktora kako bi se spriječile dalje eventualne zloupotrebe funkcije v.d. direktora.

Iz Ureda za reviziju BiH kazali su nam se zbog ovih pitanja obratimo entitetskim uredima.

– Ljubazno molimo da se Vašim upitom obratite entitetskim uredima za reviziju, s obzirom na njihovu nadležnost u pogledu revizija javnih poduzeća i agencija u Federaciji BiH i Republici Srpskoj – naveli su.

Sličan odgovor stigao je i iz Tužiteljstva Bosne i Hercegovine.

– S obzirom da je materija za koju pitate, a odnosi se na entitetske institucije, uglavnom u nadležnosti entitetskog pravosuđa, sugeriramo da se obratite nadležnim institucijama entiteta, kao i pravosudnim stručnjacima koji vam mogu pojasniti procedure i zakonska rješenja u navedenoj oblasti – istakli su iz Tužilaštva BiH.

Nije i neće protivzakonito

Priču može zaključiti premijer Republike Srpske Radovan Višković, koji je u maju prošle godine izjavio:

– Niko nikada nije protivzakonito imenovan niti će biti imenovan. Vršilac dužnosti koji se imenujene može biti protivzakonito imenovan i zato se i imenuje kao vršilac dužnosti. Ako vršilac dužnosti ne ispunjava neke zakonom predviđene uslove, nije mogao biti imenovan kao direktor, nego je imenovan kao v.d.

Važno je samo da je „naš“!

Povezane vijesti