Ured za reviziju institucija u Federaciji Bosne i Hercegovine je proveo praćenje realizacije preporuka iz Izvještaja revizije učinka „Transparentnost zapošljavanja u javnim preduzećima FBiH“, objavljenog 2018. i utvrdio da od ukupno 11 datih preporuka, nijedna nije u potpunosti realizovana.
Naime, Ured za reviziju je 2018. godine objavio Izvještaj revizije učinka o temi „Transparentnost zapošljavanja u javnim preduzećima FBiH” sa ciljem ispitivanja postupka zapošljavanja u javnim preduzećima FBiH i uzroke nedovoljne transparentnosti zapošljavanja. Revizija se odnosila na period 2014–2016. godine, a razmatrane su i određene informacije iz 2017, kako bi se sagledale eventualne izmjene u zakonskoj regulativi za oblast zapošljavanja.
Zbog uočenih nepravilnosti u ovoj oblasti, revizori su javnim preduzećima, Parlamentu FBiH, Vladi FBiH, Federalnom ministarstvu prometa i komunikacija, Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije, Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike, Federalnom zavodu za zapošljavanje i kantonalnim službama za zapošljavanje dali ukupno 11 preporuka. Međutim, rezultati provedenog praćenja pokazali su da nijedna preporuka iz Izvještaja revizije učinka nije u potpunosti realizovana, da je devet preporuka većina subjekata djelimično realizovala, dok dvije preporuke nisu realizovane. Osim toga kada su u pitanju iste preporuke koje su date većem broju subjekata, niti jednu od ovih preporuka nisu u potpunosti realizovali svi subjekti kojima su bile upućene. Zaključak je da javna preduzeća FBiH i dalje dio zapošljavanja vrše bez javnog oglašavanja, čime nije u potpunosti ispoštovan princip transparentnosti.
Izvor: Ured za reviziju institucija Federacije BiH
Na problem netransparentnosti prilikom zapošljavanja u javnim preduzećima u FBIH osim revizora je već ukazivao i civilni sektor, naime ranije su iz CCI-ja iznijeli podatak da od 137 javnih preduzeća koliko ih ukupno ima u nadležnosti deset kantona i dva entiteta, 32 javna preduzeća uopšte i nemaju aktivnu web stranicu, tako da javnosti ne samo da nisu dostupni podaci o organizacijskoj strukturi ili finansijski pokazatelji, nego čak ni opšte informacije o pojedinim javnim preduzećima.
Bez obzira na ta ukazivanja, javna preduzeća i revidirane institucije su nastavile sa ignorantskim stavom prema realizaciji revizorskih preporuka, očito zaboravljajući da javna preduzeća pripadaju građanima te da imaju značajnu ulogu u unapređenju kvaliteta života građana.
Revizori su praćenjem realizacije revizorskih preporuka utvrdili da su javna preduzeća i nadležne institucije FBiH poduzimale određene aktivnosti na unapređenju transparentnosti zapošljavanja u javnim preduzećima FBiH. Međutim još uvijek postoji značajan prostor za unapređenje, koji se prevashodno odnosi na to da regulatorni okvir koji ne osigurava transparentnost zapošljavanja u javnim preduzećima FBiH kao I na činjenicu da zapošljavanje u javnim preduzećima FBiH i dalje nije u potpunosti transparentno tačnije da nije osiguran odgovarajući nadzor nad zapošljavanjem u javnim preduzećima. Dodatno nisu osigurani ni uslovi za proaktivno posredovanje u zapošljavanju.
U prilog tome da je ovoj oblasti potrebno unapređenje govori podatak da su javna preduzeća u periodu 2019–2020. godine, od ukupno primljenih 1.500 novih radnika, 22% zaposlili bez konkursa što znači da informacije o zapošljavanju nisu bile dostupne javnosti i svim nezaposlenim koji traže posao. Time je ozbiljno narušena transparentnost javnih preduzeća koji nisu privatna svojina, već javna te samim tim pripadaju svim građana. Ovakva praksa javnih preduzeća je omogućena zahvaljujući Uredbi o postupku prijema radnika u radni odnos u javnom sektoru FBiH koji je donijela Vlada FBiH iako je u suprotnosti sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o radu koji je usvojio Parlament FBiH.
S obzirom na to da još uvijek nije uspostavljena transparentnost zapošljavanja u javnim preduzećima u FBiH jasno je da nedostaje adekvatan nadzor na tom oblastima. Vlada FBiH još uvijek nije donijela propis kojim bi jasno uredilo provođenje nadzora nad zapošljavanjem u javnim preduzećima, što je imalo za posljedicu da nadležna ministarstva nisu uspostavile procedure za provođenje nadzora, praćenje rada i monitoring u javnim preduzećima iz njihove nadležnosti.
Dakle, bez obzira na to što su revizori dali preporuke na koji način se može proces zapošljjavanja u javnim preduzećima učiniti transparentnim, ignorisanje odgovornih i dalje traje, a posljedice svega toga plaćaju upravo građani.
Ovom oblasti se već godinama bave i Centri civilnih inicijativa koji svojim aktivnostima zagovaraju uspostavljanje nadzora nad javnim preduzećima čime bi se omogućila veća transparenost I efikasnost rada javnih preduzeća a samim tim i bolje usluge svim građankama/građanima naše zemlje, koji su krajnji korisnici usluga javnih preduzeća. Podsjećamo, CCI je uputio Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije inicijative za Izmjenu i dopunu Zakona o javnim preduzećima Federacije BiH na način da budu propisani kriteriji za imenovanje uprave i nadzornih odbora javnih preduzeća koje se odnose na godine radnog staža neophodnog za imenovanje na ove funkcije te da se uvrsti dodatni stav kojim bi se propisala obaveza objavljivanja radne biografije članova nadzornih odbora i uprave zajedno sa informacijama vezanim za poslovanje javnih preduzeća na svojim internet stranicama.
Dodatno, CCI je uputio inicijativu I predsjedavajućima oba doma Parlamenta FBiH za Izmjenu Poslovnika Predstavničkog doma i Doma naroda Parlamenta FBiH kojim bi se uspostavila veća transparentnost rada javnih preduzeća kroz usvajanje njihovih izvještaja o poslovanju u Parlamentu FBiH i kroz javno imenovanje uprave i nadzornih odbora javnih preduzeća, osim toga izmjenama Zakona bi se jasnije definisala funkcija v.d. direktora.