Autor: Odgovorno.ba | Foto: Freepik.com

Državna pomoć ide i za zapošljavanje u javnim preduzećima

by fer_urednik

Dok se državna pomoć u mnogim zemljama EU nastoji koristiti za prevazilaženje trenutnih poteškoća u poslovanju, naročito u vrijeme kriza i strukturnih tržišnih poremećaja, može se reći da je u Bosni i Hercegovini ovaj vid pomoći koristan i kod “nekontrolisanog” zapošljavanja u javnom sektoru.

Na to ukazuje i praksa dodjele državne pomoći preduzeću JP „Pošte Srpske“ kojem se već godinama doznačava značajan iznos državne pomoći od strane Ministarstva za saobraćaj i veze RS na ime državne pomoći od ekonomskog interesa za RS. Ono što svakako treba istaći je činjenica da je u periodu od 2016. godine do 2020. godine broj radnika u preduzeću Pošte Srpske porastao sa 2282 na 2478, odnosno za 198 zaposlenih. Kada se uzme prosječna godišnja bruto plata za 2020. godinu u iznosu od 18.850 KM te uvećani broj zaposlenih, vidljivo je da se samo za plate izdvaja više od 3,5 miliona KM u 2020. godini u odnosu na 2016. godinu. Ovakva praksa uveliko derogira koncept državne pomoći jer million KM koji se dobije putem državne pomoći nije dovoljan ni za dio troškova koji su povećani sa prekobrojnim zapošljavanjem, uglavnom stranački podobnih osoba.

Istovremeno u Federaciji BiH, u programima sufinansiranja zapošljavanja Federalnog zavoda za zapošljavanje u periodu 2015.-2019. u velikoj mjeri učestvovali i poslodavci iz javnog sektora. Naime, neki poslodavci iz javnog sektora vrlo često su, a pojedini čak svake godine, vršili zapošljavanje koristeći sredstva programa sufinansiranja zapošljavanja, iako su u reformskim dokumentima FBiH iskazana opredjeljenja da se racionalizira zapošljavanje u javnom sektoru. FZZZ ni u svojim izvještajima nije posebno navodio da u programima sufinansiranja značajno učešće imaju i poslodavci iz javnog sektora. Prema podacima o poslodavcima iz javnog sektora kojima je iz programa sufinansiranja zapošljavanja FZZZ-a isplaćen najveći iznos sredstava, državna preduzeća Unis Ginex i Igman Konjic su u periodu od 2015.-2018. dobila više od 600.000 KM. U oba slučaja radi se o državnim preduzećima koja imaju godišnje milionske dobiti u poslovanju.

Povezane vijesti