Više od 200.000 mladih, uzrasta od 13 do 25 godina u Bosni i Hercegovini, suočava se sa nedostatkom pristupa menstrualnim proizvodima i informacijama o menstrualnom zdravlju. Problem se dodatno produbljuje ekonomskim nejednakostima, nedostatkom edukacije i ukorijenjenim društvenim tabuima. “…takve situacije često se posmatraju kao individualni problemi, iako zapravo predstavljaju posljedicu sistemske nejednakosti i institucionalnog ignorisanja teme”.
U Bosni i Hercegovini ne postoji zakon, posebna javna politika, niti budžetski mehanizam koji se direktno bavi menstrualnim siromaštvom, iako ovaj problem pogađa veliki broj djevojčica i žena širom zemlje.
Prema podacima koje navode organizacije okupljene oko inicijative „Od klupe do zakona – za dostupno menstrualno zdravlje“, više od 200.000 mladih, uzrasta od 13 do 25 godina u Bosni i Hercegovini, suočava se sa nedostatkom pristupa menstrualnim proizvodima i informacijama o menstrualnom zdravlju. Problem se dodatno produbljuje ekonomskim nejednakostima, nedostatkom edukacije i ukorijenjenim društvenim tabuima.
„Menstrualno siromaštvo je direktan odraz ekonomskih nejednakosti. Djevojčice iz siromašnijih i ruralnih sredina najviše trpe, ne samo zbog nemogućnosti da priušte proizvode, nego i zbog slabijeg pristupa informacijama, zdravstvenim uslugama i adekvatnim uslovima u školama“, navode predstavnice inicijative.
One dodaju da u praksi to znači da dio djevojčica produžava korištenje jednog uloška, izostaje iz škole ili izbjegava društvene aktivnosti zbog nedostatka osnovnih higijenskih sredstava i osjećaja srama i upozoravaju da se takve situacije često posmatraju kao individualni problemi, iako zapravo predstavljaju posljedicu sistemske nejednakosti i institucionalnog ignorisanja teme.
„To znači da neke djevojčice u 21. vijeku i dalje biraju između osnovnih potreba, izostaju iz škole ili rizikuju zdravlje. To nije individualni problem, to je jasan pokazatelj sistemske nejednakosti“, ističu.
Iako se menstruacija tiče gotovo polovine stanovništva, pitanje menstrualnog zdravlja u BiH do danas nije ozbiljnije integrisano ni u obrazovni sistem, ni u zdravstvene strategije, niti u budžetske politike. Upravo tu predstavnici ove inicijative vide ključni problem.
„Menstruacija je decenijama tretirana kao nešto o čemu se ne govori, što je automatski značilo da se o problemima vezanim za nju ne raspravlja, ni u javnosti, ni u institucijama. Ta kombinacija stigme i šutnje proizvela je potpunu političku nevidljivost problema“, navode iz inicijative.
Tema koja nije prisutna u javnom prostoru teško može postati prioritet institucija. Zbog toga organizacije okupljene oko projekta pokušavaju menstrualno zdravlje izvući iz sfere privatnog i postaviti ga kao pitanje javnog interesa, zdravstvene zaštite, obrazovanja i dostojanstva. Naime, tri organizacije, Udruženje „Ja BiH u EU“ Sarajevo, Fondacija „Udružene žene“ Banja Luka i Udruženje „Dignitet“ Mostar, kroz inicijativu „Od klupe do zakona – za dostupno menstrualno zdravlje“, pokušavaju otvoriti institucionalni dijalog o problemu koji, kako tvrde, nikada nije bio sistemski adresiran.
Navode da njihov cilj nije samo podizanje svijesti, nego i konkretne promjene u javnim politikama. Projekat zagovara uključivanje menstrualnog zdravlja u entitetske strateške dokumente, uvođenje budžetskih izdvajanja za menstrualne proizvode u školama, kao i stvaranje dugoročnih institucionalnih mehanizama podrške.
„Dostojanstvo ne smije zavisiti od donacija. Humanitarne akcije mogu pomoći kratkoročno, ali ne rješavaju problem. Ako želimo stvarnu promjenu, moramo imati sistem koji garantuje pristup menstrualnim proizvodima kao standard, a ne kao izuzetak“, poručuju predstavnice inicijative.
Upravo pitanje institucionalne odgovornosti predstavlja jednu od centralnih tačaka kampanje. Predstavnici inicijative smatraju da menstrualno zdravlje ne smije ostati isključivo tema nevladinog sektora i povremenih humanitarnih akcija.
„Veoma je važno naglasiti da ovo nije pitanje dobre volje institucija, nego njihove odgovornosti prema građanima“, navode.
Tokom prethodnih mjeseci organizacije su održale niz sastanaka sa obrazovnim i zdravstvenim institucijama, među kojima su Federalno ministarstvo zdravstva, ali i škole i zdravstvene ustanove. Navode da su sa predstavnicima Federalnog ministarstva zdravstva razgovarali o mogućnostima uključivanja tema menstrualnog zdravlja i menstrualnog siromaštva u strateške dokumente, dok su sa školama razgovarali o edukaciji mladih i uključivanju učenica u projektne aktivnosti.
Poseban fokus stavljen je na rad sa mladima. Kroz online radionice o menstrualnom zdravlju i menstrualnom siromaštvu inicijativa je, prema navodima organizatora, okupila više od 100 mladih iz različitih gradova Bosne i Hercegovine. Govorilo se o menstrualnom ciklusu, zdravstvenim aspektima menstruacije, stigmi i uticaju menstrualnog siromaštva na svakodnevni život i školovanje. Organizatori tvrde da upravo uključivanje mladih predstavlja jedan od ključnih elemenata kampanje.
„Menstrualno zdravlje nije luksuz. To je osnovno pitanje dostojanstva, zdravlja i jednakih šansi“, poručili su prilikom pokretanja inicijative.
Ipak, pitanje koje ostaje otvoreno jeste koliko su institucije zaista spremne da problem koji je godinama bio ignorisan pretvore u konkretnu javnu politiku. Predstavnici inicijative tvrde da se dio institucija tek kroz sastanke prvi put susreo sa pojmom menstrualnog siromaštva. Upravo zbog toga smatraju da je važno nastaviti javni pritisak i građanski angažman.
„Činjenica da se o nečemu ne govori, ne znači da taj problem ne postoji, naprotiv, znači da su njegove posljedice još dublje i dugotrajnije“, upozoravaju.
Za organizacije uključene u projekat uspjeh neće predstavljati samo vidljivost teme u javnosti, nego konkretne sistemske promjene.
„To znači da menstrualno zdravlje bude jasno prepoznato u javnim politikama, da postoje konkretne budžetske linije i da mladi u školama imaju siguran i dostojanstven pristup proizvodima. Paralelno s tim, uspjeh je i društvo u kojem menstruacija više nije tabu, nego normalan dio javnog razgovora“, zaključuju predstavnice inicijative.
(S.Ž., Odgovorno)
