Ovakvo postupanje nadležnih organa ne samo da dovodi u pitanje efikasnost kontrole državne imovine, već i ozbiljno narušava povjerenje građana u institucije koje bi trebale štititi javni interes. „Žunovnica“ postaje simbol institucionalnog nemara: službene kontrole postoje na papiru, dok stvarno stanje na terenu ukazuje na kršenje zakona, zloupotrebe i ignorisanje građana.
Služba za zajedničke poslove organa i tijela Federacije BiH, koja je u ime Vlade FBiH potpisnik Ugovora o korištenju bivšeg kompleksa kasarne „Žunovnica“ u Hadžićima a koji je privremeno od 2013. godine dat Općini Hadžići na upravljanje, tvrdi da nema tragova deponovanog otpada na ovom lokalitetu. U odgovoru koji je Služba dostavila grupi građana navodi se da je obilaskom terena utvrđeno je da je lokalitet infrastrukturno uređen, sa fizičkim obezbjeđenjem na kapiji, asfaltiranim prilazima i – bez vidljivih tragova otpada ili uništavanja prirodnog bogatstva! Služba zaključuje da se prostor koristi u skladu sa Odlukama Vlade FBiH.
Međutim, tvrdnje Službe u potpunoj su suprotnosti sa dokazima i iskustvom lokalnih stanovnika, kao i ranijim inspekcijskim nalazima. Godinama unazad, naime, mještani i mediji dokumentuju masovno odlaganje građevinskog (a potencijalno i drugog, pa i opasnog) otpada na ovom lokalitetu, dok je Kantonalna uprava za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo 2022. godine utvrdila prisustvo deponovanog građevinskog otpada, te da je Općina Hadžići dala odobrenje za odlaganje viška građevinskog materijala određenim pravnim i fizičkim licima – iako formalna odluka kojom se lokalitet nekadašnje kasarne definiše kao deponija ne postoji.
Dodatno, ova služba je u avgustu 2025. našem portalu, nakon zahtjeva za pristup informacijama, odgovorila kako nema informaciju da se ikakav otpad odlaže na ovom lokalitetu, ali da će formirati komisiju koja će obići teren i utvrditi činjenično stanje. Međutim, u odgovoru građanima iz oktobra tvrdi da su tokom 2025. godine izvršene čak tri kontrole od strane ovlaštenih lica Službe – ali ne i da je formirana Komisija. Ostaje pitanje da li je Služba u odgovoru našem portalu propustila navesti ono što tvrdi građanima ili je toliko efikasna pa je od avgusta čak tri puta vršila kontrolu ovog lokaliteta? U svakom slučaju, nemoguće je da kontrolom nije uočeno „brdo“ formirano od otpada, koje se sada pokušava prekriti zemljom. I pretvoriti u „prirodno bogatstvo“?
Građani ističu da je odlaganje građevinskog otpada na Žunovnici sistemski organizovano. Svaki kamion koji ulazi u kasarnu prolazi pored čuvara koji evidentira ulaz, što implicira koordinaciju i potencijalnu naplatu. S obzirom na tržišnu cijenu odlaganja građevinskog otpada te količinu deponovanog otpada, može se zaključiti da se radi o značajnom novčanom prometu. Po svemu sudeći nelegalnom.
Odlukom Vlade FBiH iz 2013. godine, kasarna je dodijeljena Općini Hadžići na privremeno korištenje, a Služba je potvrdila da nikada nije dala saglasnost za formiranje deponije. Ipak, deponija funkcioniše godinama, dok službeni nadzor tvrdi da „nema tragova otpada“.
Što čitavu priču pretvara u još jedan slučaj „Pa jel vi više vjerujete nama il svojim očima“.
Ovakvo postupanje nadležnih organa ne samo da dovodi u pitanje efikasnost kontrole državne imovine, već i ozbiljno narušava povjerenje građana u institucije koje bi trebale štititi javni interes. „Žunovnica“ postaje simbol institucionalnog nemara: službene kontrole postoje na papiru, dok stvarno stanje na terenu ukazuje na kršenje zakona, zloupotrebe i ignorisanje građana.
Dok nadležne institucije nastavljaju razmjenu kontradiktornih informacija, lokalno stanovništvo postavlja pitanje: Ko u stvarnosti upravlja ovim ogromnim resursom i potencijalom i kome odgovara ovakvo višegodišnje neodgovorno ponašanje?
(E.K., Odgovorno)
