Vlada Federacije BiH je početkom novembra ove godine, na 337. sjednici donijela Odluku o odobravanju godišnjeg izvještaja o poslovanju Javnog preduzeća Željeznice Federacije BiH d.o.o. Sarajevo za 2021. godinu. Ono što bi trebalo da uslijedi jeste razmatranje ovog izvještaja pred Parlamentom Federacije BiH. Međutim, ako se osvrnemo na dosadašnje iskustvo u pogledu potrebnog vremena za konstituisanje novog saziva Parlamenta i praksu razmatranja izvještaja o radu javnih preduzeća pred ovom institucijom, postavlja se pitanje kada će isti biti razmatran od strane Predstavničkog doma Federacije BiH.
Naime, poslednji put kada je Predstavnički dom razmatrao Izvještaj o poslovanju Željeznica FBiH bilo je prije godinu dana, pred kraj 2021. godine, kada je na 28. redovnoj sjednici usvojio godišnji Izvještaj o poslovanju JP Željeznice FBiH d.o.o. Sarajevo za 2019. godinu. Manjkavost sistema razmatranja izvještaja o poslovanju javnih preduzeća je direktno ilustrovana činjenicom da se o poslovanju jednog preduzeća u 2019. godini diskutuje 2021. godine, dvije godine posle. Ukoliko Parlament bude pratio dosadašnju praksu očekuje se da izvještaj iz 2021. godine, koji je Vlada Federacije BiH usvojila 2022. godine, bude razmatran 2023. godine, što već poprima karakteristike apsurdnog. U ovom konkretnom slučaju, kaskanje Parlamenta Federacije BiH propustilo je priliku da kroz razmatranje izvještaja odreaguje i spriječi prezaduženost ovog javnog preduzeća.
Željeznice FBiH su jedno od najperspektivnijih javnih preduzeća u državi i imaju ogroman potencijal kada je u pitanju razvoj i unapređenje kako putničkog, tako i teretnog saobraćaja. Ipak, ove godine su se našle na čelu neslavnog spiska najvećih poreznih dužnika u FBiH koji je Poreska uprava objavila krajem oktobra, sa ukupnim dugom od 180.877.655,78 KM, što dodatno ukazuje na negativne posljedice nedostatka nadzora i kontrole.
Javna preduzeća u Federaciji BiH su obavezna jednom godišnje sačinjavati i objavljivati izvještaje o poslovanju kao i dostavljati ih Predstavničkom domu Federacije BiH na razmatranje i eventualno usvajanje. Značaj ove obaveze ogleda se u tome što se time vrši kontrolna i nadzorna funkcija cjelokupnog rada javnih preduzeća, ali i izvještava šira javnost, kao korisnici njihovih usluga, o načinu poslovanja javnog preduzeća. Međutim, sa druge strane, Parlament Federacije BiH nema obavezu godišnjeg razmatranja dostavljenih izvještaja i tu dolazi do disbalansa, a javno preduzeće Željeznice FBiH je samo jedan od mnogih primjera sistemskog nesklada.
Ovaj problem je detektovan i od strane civilnog sektora. Podsjećamo da su Centri civilnih inicijativa uputili niz preporuka u cilju unapređenja sistema javnih preduzeća, između ostalog, predsjedavajućima oba doma Parlamenta FBiH je upućena inicijativa za Izmjenu Poslovnika Predstavničkog doma i Doma naroda Parlamenta FBiH kojim bi se propisala blagovremena obaveza godišnjeg razmatranja svih izvještaja o poslovanju javnih preduzeća od strane Parlamenta FBiH, koji dođu u parlamentarnu proceduru i koja su u nadležnosti institucija vlasti Federacije BiH.