U Bosni i Hercegovini ima preko 550 javnih preduzeća koja imaju ukupne prihode od oko 7 milijardi KM, a obaveze veće od 9 milijardi KM, što pokazuje da javna preduzeća upravljaju značajnim novčanim sredstvima. Od ukupnog broja zaposlenih u BiH jedna trećina spada u javni sektor, a od tog broja preko 80.000 radnika je zaposleno upravo u javnim preduzećima. Prema istraživanju NVO sektora te izvještajima Svjetske banke i MMF-a, javna preduzeća u BiH najčešće su neefikasna, njihovi privredni neuspjesi nepovoljno utiču na ekonomiju i privredu u cijelosti, zapošljavaju veliki broj radnika, aktivna su u skoro svim sektorima privrede ali su bez tržišne konkurencije. Osim toga najčešće su neučinkovita sa poslovanjem u gubicima, a finansiraju se od države koja često nema niti jasan način djelovanja, a niti intervencije onda kada je to potrebno. Iako postoji veliki broj zakona, propisa, podzakonskih akata koji uređuju ovu oblast, potrebno je unapređenje s obzirom na to da javna preduzeća i dalje posluju neodgovorno i netransparentno. Poboljšanje stanja u sektoru javnih preduzeća je izuzetno važno zbog toga što bi se time omogućile bolje usluge svim građankama/građanima naše zemlje, koji su krajnji korisnici usluga javnih preduzeća.
Istraživanja nevladinog sektora, između ostalog i Centara civilnih inicijativa koji su objavili “Analizu legislativnog i institucionalnog okvira javnih preduzeća u Bosni i Hercegovini”, pokazuju da nedostatak adekvatne kontrole nad javnih preduzećima daje mogućnosti za netransparentan i neodgovoran rad. To pokazuje dosadašnja praksa u Parlamentu FBiH gdje se pojedini izvještaji o poslovanju javnih preduzeća na nivou Federacije BiH razmatraju sa zakašnjenjem od nekoliko godina. Naime, u 2022. godini su u Domu naroda Parlamenta FBiH razmatrani izvještaji o poslovanju javnih preduzeća iz 2018. godine što dovodi do apsurdnosti proces kontrole nad radom javnih preduzeća.
Osim spore dinamike razmatranja izvještaja o poslovanju javnih preduzeća u Parlamentu FBiH, jedan od razloga što prođe i po nekoliko godina prije nego se određeni izvještaji nađu na dnevnom redu sjednica oba doma Parlamenta FBiH je i to što određeni broj skupština preduzeća ne podnose izvještaje o poslovanju javnih preduzeća općinskom vijeću, skupštini kantona i Parlamentu FBiH ili to čine sa zakašnjenjem iako su zakonski dužne to uraditi jednom godišnje.
Također, dosadašnja zakonska regulativa ne navodi detaljne uslove za imenovanje uprave i nadzornih odbora javnih preduzeća, već se daje sloboda javnim preduzećima da u svojim statutima regulišu uslove za imenovanje uprave. Osim toga, javna preduzeća nemaju zakonsku obavezu objavljivanja radnih biografija članova i članica nadzornog odbora i uprave javnog preduzeća, iako bi na taj način javnost imala uvid u stručnost osoba koje vode javna preduzeća. Na ovaj način javna preduzeća, koja bi trebala da posluju u interesu građanki i građana Federacije BiH, nisu transparentna čak naprotiv ovakva praksa otvara sumnju u objektivan odabir članova uprave i nadzornih odbora te samim tim uticaj pojedinih političkih subjekata na rad javnih preduzeća. Dodatno, prakse pokazuju da u nekim slučajevima, ista osoba više puta uzastopno bude imenovana na poziciju vršioca dužnosti direktora javnih preduzeća što omogućava zloupotrebu te pozicije, koja je izuzetno značajna za efikasno i odgovorno poslovanje preduzeća.
Nakon identifikovanih problema, Centri civilnih inicijativa (CCI) su održali niz fokus grupa sa predstavnicima vlasti kako bi definisali konkretne preporuke za unapređenje stanja u navedenoj oblasti. Preporuke su u formi inicijative upućene premijeru i Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije za Izmjene i dopune Zakona o javnim preduzećima Federacije BiH i to kroz: dopunu člana kojim će se propisati kaznene odredbe za skupštine javnih preduzeća koja ne poštuju obavezu podnošenja izvještaja o radu i poslovanja javnih preduzeća najmanje jednom godišnje, dopunu člana kojim će biti propisani kriteriji za imenovanje uprave i nadzornih odbora javnih preduzeća koje se odnose na godine radnog staža neophodnog za imenovanje na ove funkcije, dopunu člana kojim bi bio uređen i propisan položaj i imenovanje vršioca dužnosti direktora kao i dužina trajanja mandata, izmjenu člana kojim bi se bi se propisala obaveza objavljivanja radne biografije članova nadzornih odbora i uprave zajedno sa informacijama vezanim za poslovanje javnih preduzeća na svojim internet stranicama.
Također, i predsjedavajućima oba doma Parlamenta FBiH je upućena inicijativa za Izmjenu Poslovnika Predstavničkog doma i Doma naroda Parlamenta FBiH kojim bi se propisala blagovremena obaveza godišnjeg razmatranja svih izvještaja o poslovanju javnih preduzeća od strane Parlamenta FBiH, koji dođu u parlamentarnu proceduru i koja su u nadležnosti institucija vlasti Federacije BiH.
Prihvatanjem inicijativa predstavnici zakonodavne i izvršne vlasti Federacije BiH će pokazati jasno opredjeljenje za unapređenje i razvoj sistema rada javnih preduzeća, čime bi se značajno unaprijedila kontrola, transparentnost, efikasnost i odgovornost za poslovanje javnih preduzeća koja su u nadležnosti institucija vlasti Federacije BiH te samim tim poboljšao kvalitet usluga za građane i građanke.