U poređenju sa razvijenim zemljama, gdje se za prehranu izdvaja znatno manji dio prihoda, odnosno deset do dvadeset procenata, ovakvi podaci potvrđuju nizak životni standard i potrebu za sistemskim mjerama zaštite potrošača” – naveli su iz DON Prijedor.
Gotovo polovina potrošačke korpe u Republici Srpskoj odlazi na prehranu i na osnovne životne potrebe, dok za druge troškove, poput stanovanja, liječenja i obrazovanja, ostaje nedovoljno sredstava.
Na ovo su danas, 14.04.2026., ukazali iz Udruženja za zaštitu potrošača DON Prijedor, navodeći da, prema dostupnim podacima, od ukupne vrijednosti potrošačke korpe od 2.857,75 KM za mjesec februar 2026. godine, na prehranu se izdvaja 1.310,80 KM, što čini 45,87 odsto ukupnih troškova.
“Ovakav odnos jasno ukazuje na značajan finansijski pritisak na građane. Za domaćinstva sa minimalnim primanjima to je alarmantan podatak, mada ni građani sa prosječnim primanjima nisu u znatno povoljnijem položaju, jer visok udio troškova za prehranu ograničava mogućnost štednje i utiče na ukupni kvalitet života. U poređenju sa razvijenim zemljama, gdje se za prehranu izdvaja znatno manji dio prihoda, odnosno deset do dvadeset procenata, ovakvi podaci potvrđuju nizak životni standard i potrebu za sistemskim mjerama zaštite potrošača” – naveli su iz DON Prijedor.
Iz ovog udruženja su, prema vlastima, ne samo u RS već i u Federaciji BiH, Brčko distriktu i na nivou BiH delegirali pitanje u ime potrošača: Da li će i kada razmatrati sistemske mjere.
“Da li će ovo ekonomsko-političko ili goruće pitanje za zaštitu građana/potrošača u vremenu neželjene svjetske krize postati pitanje broj jedan na nama je da vidimo ili “čekamo”. Bacanje prašine u oči javnosti u RS je vraćanje deset procenata od akciza na gorivo koje građani sipaju na pumpama u RS, a ništa ozbiljnije nije ni akcija za jeftinije namirnice u pojedinima trgovačkim kućama u ovom entitetu, a da sa njima nisu sklopljeni pravnovaljani ugovori” – kaže za portal Odgovorno.ba izvršna direktorica DON-a Murisa Marić.
Na sve težu situaciju socijalno ugroženih i građana sa prosječnim mjesečnim primanjima ukazala je i Snežana Šešlija, predsjednica Udruženja za zaštitu potrošača TOPEER iz Doboja, govoreći za bijeljinsku RTV. Ona je rekla da cijene divljaju, a da građani sve dublje tonu u siromaštvo, da se praznici slave na kredit, a dugovi vraćaju cijele godine. Odnosno da građani pozajmicama hrane porodice.
“Dok predsjednik Vlade Srpske Savo Minić tvrdi da gladnih nema, redovi pred javnim kuhinjama su utrostručeni, a praznične trpeze se finansiraju putem mikrokreditnih organizacija. Negdje dvočlana porodica, osobe preko 50 godina, je za 170 maraka mogla da kupi sledovanje. To je bilo sve na mjesečnom nivou. Danas to ne može da pokrije ni 450 maraka. Nije to velika razlika, to je 12 mjeseci. Znači da je to negdje utrostručeno, zato što su nama ostala primanja približno ista. Nažalost, i kontejneri postaju izvor hrane” – naglasila je Šešlija.
Šešlija je nedopustivim ocijenila da se milioni iz Fonda solidarnosti RS daju privatnoj firmi “Nova Ljubija” za dugove.
“Trebalo je javno osuditi isplatu tih sredstava privatnoj firmi da pokrije svoje gubitke. Ovo se nije smjelo dogoditi, Fond solidarnosti je nepristupačan ljudima kojima je neophodan. Ja lično bih taj novac u neko dogledno vrijeme tražila da privrednik vrati” – rekla je Šešlija za RTV BN.
(Lj.Đ., Odgovorno)
