Autor: akta.ba | Foto: akta.ba

Pored novaca na računu UIO, entitetska preduzeća za izgradnju autoputeva se kreditno zadužuju

by fer_urednik

Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine i Autoputevi Republike Srpske u zadnjih nekoliko mjeseci uputili su više dopisa Upravi za neizravno oporezivanje.

Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine i Autoputevi Republike Srpske u zadnjih nekoliko mjeseci uputili su više dopisa Upravi za neizravno oporezivanje da im se što žurnije dodijele neraspoređena sredstva u iznosu od 193 milijuna KM, prikupljena po osnovu putarine za izgradnju autoputeva, koja su trenutno zamrznuta na računima Uprave. Riječ je o sredstvima koja leže na računu jer Upravni odbor Uprave za neizravno oporezivanje nije donio odluku o načinu njihove raspodjele, javlja BHRT.

U međuvremenu, kako ne mogu do ovog novca, oba javna poduzeća su prinuđena da se kreditno zadužuju.

Dok se za gradnju autoputeva dižu krediti i plaćaju kamate, gotovo 200 miliona maraka prikupljenih za tu namjenu leži na računu i zbog inflacije svakodnevno gubi vrijednost. Svi dosadašnji apeli da se ovaj zarobljeni novac oslobodi nisu urodili plodom. Posljednji, prije nekoliko dana, OHR-u je uputio direktor federalnih Autocesta Elmedin Voloder, koji sumnja da se ovaj problem prenio na politički teren i da se radi o samovolji pojedinaca koji ne žele da on bude riješen.

“Nije prihvatljivo da se pravi šteta direktno entitetskim preduzećima, JP Autoceste FBiH i JP Autoputevi RS, zbog činjenice da je novac zamrznut na računima UIO BiH, a da preduzeća bez potrebe vrše dodatna zaduženja i plaćaju kamate kako bi održala tekuću likvidnost u poslovanju. Nadamo se da će uskoro biti formirana nova vlast na državnom nivou u kojoj će sjediti kompetentni i odgovorni pojedinci, koji neće bježati od rješavanja nagomilanih pitanja niti samovoljno opstruirati razvoj Federacije, a samim tim i cijele države, što je u konačnici interes svih građana”, navodi se u Voloderovom dopisu.

“Sredstva koja u mnogome smanjuju neke kredite. Ako kredite ostavimo po strani, da nam oslobode ta sredstva da možemo raditi eksproprijacije. Jer mi vršimo plaćanje eksproprijacije zemljišta. To nisu mala sredstva. Mi smo do sada platili 110 miliona maraka eksproprijacije, a naravno i Autoceste su plaćale sigurno, ako ne i više od toga”, kaže v.d. direktora JP Autoputevi Republike Srpske Slobodan Stanarević.

Uprava za indirektno oporezivanje svakog radnog dana na poseban podračun odvaja 10 odsto od prikupljene putarine, koja iznosi 25 feninga po litri benzina i naftnih derivata, a koja je namijenjena za izgradnju autoputeva i rekonstrukciju drugih puteva. Upravni odbor Uprave posebnim odlukama u nekoliko navrata je raspoređivao ovaj novac. Zadnjih par godina to nije učinio.

“Upravni odbor je donosio posebnu odluku da se taj dio prikupljenih sredstava, koji se nalazi u rezervi, rasporedi kako ne bi stajao. Međutim, u zadnjih nekoliko godina takva odluka nije donesena. Tako da u ovom trenutku 193 miliona maraka posebne putarine za izgradnju autoputeva stoji neraspoređeno prema entitetima i Brčko distriktu”, navodi Ratko Kovačević iz UIO BiH.

To što stotine miliona maraka leže na računima, ne troše se za šta su namijenjene, a svakodnevno gube vrijednost, ima veze sa svim osim sa ekonomijom.

“Do milijardu KM leži po bankama na računima zato što se ne možemo na relaciji tri naroda, dva entiteta, dogovoriti kako radimo i čisto iz nekih neetičkih, nemoralnih, neekonomskih razloga to radimo. Kako radimo, to je sad neko drugo pitanje. Ali mislim da se treba naći neki konsenzus prvo na političkim relacijama”, stava je ekonomski analitičar Aleksandar Ljuboja.

U Bosni i Hercegovini očito vlada obrnuta logika po kojoj se, pored svog novca, bolje skupo zaduživati. To što novac građana ove zemlje zbog politikantstva leži i gubi svoju vrijednost, izgleda, nikoga ne zanima. I zašto bi, kada za takve stvari niko nikada nije odgovarao. A, po svemu sudeći, neće ni u skorijoj budućnosti.

Povezane vijesti