Pokušavajući bar donekle nadomjestiti prazninu koja nastaje netransparentnošću institucija Transparency International kreirao je 13 baza podataka koje pomažu u otkrivanju nepravilnosti i nezakonitosti, odnosno služe kao alati za praćenje i kontrolu rada vlasti.
Transparency International u BiH održao je 26.02.2026., u Sarajevi, konferenciju „Građani, alati i otvoreni podaci: Kako do informacija od javnog značaja“. Konferencija je bila i svojevrsni uvod za TI BiH Expo – Sajam baza i alata razvijenih sa ciljem omogućavanja lakšeg pristupa javnim informacijama, što je ključno za prevenciju korupcije.
Događaj je organizovan s ciljem otvaranja dijaloga o dostupnosti podataka od javnog značaja kao ključnom preduslovu za građanski nadzor i istraživačko novinarstvo.
„Transparentnost i pristup informacijama za građane i medije su suštinski preduslovi svakog demokratskog društva. Otvoreni podaci ne samo da jačaju povjerenje u institucije, već su i ključni alat u borbi protiv korupcije i pokretač ekonomskog rasta.“, izjavio je, na konferenciji, ambasador Danske u BiH Åge Sandal Møller.
A iz delegacije Evropske unije u BiH su istakli da je dostupnost informacija od javnog značaja ključna za osnaživanje građana u demokratiji.
“Iako zakonski okvir u BiH prepoznaje pravo javnosti da dobije informacije koje posjeduju organi javne vlasti, u praksi se civilno društvo, mediji i građani i dalje suočavaju s brojnim izazovima, poput ograničenog pristupa, dugih rokova i nekompletnih registara.” – navode iz Transparency Internationala.
Pokušavajući bar donekle nadomjestiti prazninu koja nastaje netransparentnošću institucija Transparency International kreirao je 13 baza podataka koje pomažu u otkrivanju nepravilnosti i nezakonitosti, odnosno služe kao alati za praćenje i kontrolu rada vlasti, a koje su predstavljene na konferenciji.
Zahvaljujući ovim alatima, mediji, organizacije civilnog društva, aktivisti i svi zainteresovani građani mogu saznati kako se troši javni novac i koliko ga, recimo, odlazi na firme povezane sa izabranim zvaničnicima. A šokantan je podatak da gotovo 36% onih koji su nakon opštih izbora prijavili vlasništvo u privatnim preduzećima ima poslove sa državom.
Registar funkcionera, s druge strane, otkriva preko 300 političkih lidera koji obavljaju višestruke funkcije ili sjede na čelu udruženja koja se finansiraju iz budžeta čime direktno krše važeće zakone o sukobu interesa.
Registar koncesija pruža širu sliku o upravljanju javnim resursima i politički povezanim investitorima dok ostale baze pomažu otkrivanju njihove veze sa rukovodiocima institucija, javnih preduzeća i ustanova.
Na posebnim platformama TI BiH je objavio i podatke o transparentnost pravosudnih institucija i njihovim rezultatima u borbi protiv korupcije u pogledu broja istraga, optužnica i presuda za korupciju.
Koliko je sistem zatvoren i koliko institucije opstruišu nadzor, najbolje ilustruju podaci iz Indeksa pravosuđa po kom čak 35% sudova i tužilaštava prekršilo je zakonski rok za odgovaranje na zahtjeve za slobodan pristup informacijama, 46% sudova ne objavljuje prvostepene presude, a 85% tužilaštava krije sporazume o priznanju krivice.
Osim što krije svoj rad od građana rad pravosuđa karakteriše činjenica da polovina tužilaštava u BiH uopšte ne vodi istrage za visoku korupciju, što predstavlja ozbiljan udarac vladavini prava i kulturi odgovornosti.
Kako bi olakšao pristup informacijama i razbio “zid ćutanja”, TI BiH je pored pomenutih informacija javnosti na različitim platformama otvorio i podatke o poslovanju i upravljačkim strukturama javnih ustanova i preduzeća, raspodjeli javnih sredstava neprofitnim organizacijama, informacije o procesuiranju korupcije i transparentnosti rada pravosuđa, praćenja reformi na polju borbe protiv korupcije, te razne alate za nadzor nad raspodjelom javnih sredstava, jačanja integriteta institucija i odgovornosti nosilaca najviših javnih funkcija.
“Nadzorna uloga civilnog društva apsolutno je neophodna“, naglasio je, na konferenciji, ambasador Danske.
(T.H., Odgovorno)
