“Rudnici su ogromni potrošači vode. Prerada, ekstrakcija metala iz rude iziskuje enormne količine vode. I, što je najvažnije, teški, kancerogeni metali poput nikla, kobalta, hroma, odnosno rudnici ovih metala su najteži zagađivači nadzemnih i podzemnih voda. Mi problem već imamo. Voda znači život, jer ako nema vode, nema ni života! Potrebana je štednja resursa, prilagođavanje klimatskim promjenama, dodatna briga o šumama i prirodi. Kakvi crni rudnici teških metala na područjima predviđenim za zaštitu. Ne gasi se požar benzinom!”
“Rudnici teških metala su ubice vode. Prvo što je neophodno kod eksploatacije mineralnih sirovina jeste potpuno uklanjanje “pokrivke” – zemljišnog tla zajedno sa drvećem i ostalom vegetacijom, odnosno živim svijetom. A bez šume nema vode i obrnuto!”
Na ovaj način reagovali su eko aktivisti iz BiH, nakon objave rezultata ispitivanja Istraživačkog instituta Ujedinjenih nacija, odnosno izveštaja Instituta za vodu, životnu sredinu i zdravlje Univerziteta UN (UNU-INWEH).
Izveštaj predlaže alternativni termin „vodni bankrot“ – stanje u kojem dugoročna potrošnja vode premašuje obnavljanje zaliha i toliko ozbiljno šteti prirodi da se prethodni nivoi realno ne mogu vratiti. To se odrazilo na smanjenje zapremine, pa i površine velikih svjetskih jezera i sve veći broj velikih reka koje ne uspevaju da dosegnu do ušća ili mora i okeane tokom određenih dijelova godine.
“Rudnici su ogromni potrošači vode. Prerada, ekstrakcija metala iz rude iziskuje enormne količine vode. I, što je najvažnije, teški, kancerogeni metali poput nikla, kobalta, hroma, odnosno rudnici ovih metala su najteži zagađivači nadzemnih i podzemnih voda. Mi problem već imamo. Voda znači život, jer ako nema vode, nema ni života! Potrebana je štednja resursa, prilagođavanje klimatskim promjenama, dodatna briga o šumama i prirodi. Kakvi crni rudnici teških metala na područjima predviđenim za zaštitu. Ne gasi se požar benzinom!” – izjava je na ovu temu eko aktiviste sa Ozrena Zorana Poljaševića, inače master inžinjera zaštite životne sredine, koji je u BiH ostao bez posla zbog ukazivanja da geološka istraživanja u našoj zemlji narušavaju životnu sredinu i na moguće posljedice rudarskih aktivnosti.
Po izvještaju Istraživačkog instituta Ujedinjenih nacija, svijet ulazi u eru „globalnog vodnog bankrota“, gde se rijeke, jezera i vodonosni slojevi iscrpljuju brže nego što priroda može da ih obnovi. Tvrdnje iz ove ustanove su da su decenije prekomjerne upotrebe, zagađenja, uništavanja životne sredine i klimatskog pritiska dovele mnoge vodne sisteme do tačke koja je van mogućnosti oporavka i da je bila potrebna nova klasifikacija.
„Zabrinutost i krize uslovljene zbog nestašice vode više nisu dovoljni opisi nove realnosti kada je voda u pitanju. Zabrinutost i kriza bi bili termini koji navode na vrstu upozorenja o budućnosti koja se još može izbjeći, ali svijet je već prešao u novu fazu. Svijet je izgubio ogromne rezervoare močvara, otprilike 410 miliona hektara, skoro veličine Evropske unije, nestalo je tokom poslednjih pet decenija” – navodi se, između ostalog, u izvještaju.
Izvještaj donosi i informacije iz istraživanja da oko 70 procenata glavnih rezervi koje se koriste za pijaću vodu i navodnjavanje u svijetu pokazuju dugoročne padove sa ubrzanim trendom za dolazak do „nultog dana“, kada potražnja premašuje ponudu, i to je „urbano lice“ ove nove realnosti.
“Klimatske promene su pogoršavale problem, podstičući gubitak više od 30 procenata svjetske mase glečera od 1970. godine, kao i sezonske vode od otopljenog leda na koju se oslanjaju stotine miliona ljudi. Posledice su vidljive na svakom naseljenom kontinentu, ali nije svaka zemlja pojedinačno „bankrotirala“ u smislu nedostatka vode” – rekao je za AFP autor Izveštaja Kaveh Madani, dodavši da je ovaj fenomen „upozorenje“ da je preispitivanje politike prema vodnim resursima neophodno.
„Hajde da usvojimo ovaj okvir. Hajde da ovo razumijemo. Hajde da prepoznamo ovu gorku stvarnost danas prije nego što izazovemo dodatnu nepopravljivu štetu“ – dodao je Madani.
Izveštaj se oslanja na postojeće podatke i statistiku i ne pruža iscrpan zapis svih problema sa vodom, već pokušava da redefiniše situaciju. Zasnovan je na recenzijama, koje će kroz poseban izvještaj uskoro biti objavljene u časopisu Upravljanje vodnim resursima, a koji će formalno predložiti definiciju „bankrota vode“.
Izvještaj „bilježi gorku istinu: svjetska kriza sa vodom je prešla tačku sa koje nema povratka“, napisao je u saopštenju Tim Vejnrajt, glavni izvršni direktor dobrotvorne organizacije WaterAid.
Neki naučnici, koji nisu bili uključeni u izvještaj, pozdravili su pažnju posvećenu vodi, ali su upozorili da se globalna slika znatno razlikuje i da bi opšta deklaracija mogla da previdi napredak koji se postiže na lokalnom nivou.
Što se tiče eko aktivista iz BiH, oni podržavaju izvještaj UN Instituta za vode i najavljuju da će već narednih dana izaći u javnost sa svojim alarmantnim podacima o zagađenoj životnoj sredini u općini Vareš.
“Upravo su pomenute rude u Izvještaju UN i u pribavljenim zvaničnim podacima koji se odnose na Vareš i mislimo da poslije informacija koje ćemo iznijeti neće više ni vlasti gledati blagonaklono prema potencijalnim uzročnicima zagađenosti prirode, vode i zemljišta u našoj zemlji.” – izjavili su eko aktivisti.
(Lj.Đ., Odgovorno)
