BiH nema zakon koji bi zaštitio i pružio podršku žrtvama rodno zasnovanog nasilja koje nije porodično nasilje. Također, BiH nema zakon koji bi zaštitio novinare i novinarke na osnovu njihove profesije.
“Uprkos zakonodavnim okvirima i međunarodnim obavezama vezanim uz ravnopravnost spolova i slobodu medija, novinarke i dalje trpe značajne i nerazmjerno učestale prijetnje, pritiske i zastrašivanja.”, navodi se u istraživanju “Sigurnost novinarki u Bosni i Hercegovini”, urađenom pod pokroviteljstvom SafeJournalists mreže (SJN), koja okuplja novinarska udruženja i sindikate iz država Zapadnog Balkana (uključujući Udruženje BH Novinari), a osnovana je 2015. godine kao odgovor na kontinuirani pad sigurnosti novinara i novinarki i medijskih sloboda na Zapadnom Balkanu, te iz potrebe za većom solidarnošću unutar medijske zajednice u regiji.
“Nasilje nad novinarkama predstavlja trajan problem, kako globalno tako i u regiji zapadnog Balkana, uključujući fizičke napade, internetsko uznemiravanje, prijetnje smrću i druge oblike zastrašivanja, povećani nadzor, lažno predstavljanje te različite online i offline prijetnje.”, upozorava se u istraživanju. I navodi da dokazi koje je prikupila SJN i druge organizacije koje se bave slobodom medija pokazuju da su žene u medijima često meta različitih oblika rodno zasnovanog nasilja, uključujući digitalno uznemiravanje, diskriminaciju na radnom mjestu, prijetnje, zastrašivanje, tužbe za klevetu te povremene fizičke napade, što ne samo da narušava prava novinarki, nego duboko utiču na njihovo psihološko zdravlje, profesionalni razvoj te ličnu sigurnost i dobrobit.
Podaci iz izvještaja Indeks sigurnosti novinara, otkrivaju da se nasilje nad novinarkama ne prijavljuje dovoljno. Naprimjer, 2023. godine SJN je zabilježila ukupno 195 incidenata: 37 prijetnji i napada bilo je usmjereno protiv novinarki, 68 protiv novinara, a 81 protiv mješovitih grupa (muškaraca i žena). Izvještaji dosljedno ukazuju na rodno specifične prijetnje i ističu hitnu potrebu za posebnim zaštitnim mjerama i institucionalnim odgovorima.
Ipak, zaključeno je da su potrebna daljnja istraživanja o vrstama nasilja i razlozima zbog kojih novinarke često odlučuju ne prijaviti nasilje koje doživljavaju. Zato se u izvještaju „Sigurnost novinarki u Bosni i Hercegovini“ direktno analizira ugrožavanje prava i rodno zasnovani izazovi koje su novinarke doživjele u periodu između 2021. i 2024. godine.
Iako BiH ima pravni okvir, kao i međunarodne i institucionalne mehanizme koji bi ženama trebali pružiti zaštitu od diskriminacije i rodno zasnovanog nasilja i obezbijediti rodnu ravnopravnost, u praksi se to čini nedovoljnim.
Istraživanje „Sigurnost novinarki u Bosni i Hercegovini“ je provedeno upravo sa ciljem utvrđivanja postojećeg zakonskog okvira za zaštitu novinarki od profesionalog i rodno zasnovanog nasilja, analize dostupnih mjera zaštite i podrške novinarkama i njihove primjene u praksi, iskustava novinarki koje su doživjele nasilje, kao i donošenja preporuka za unapređenje sigurnosti novinarki u našoj državi.
BiH nema zakon koji bi zaštitio i pružio podršku žrtvama rodno zasnovanog nasilja koje nije porodično nasilje. Također, BiH nema zakon koji bi zaštitio novinare i novinarke na osnovu njihove profesije.
Novinarke u BiH svakodnevno doživljavaju nasilje. Doživljavaju ga kako na terenu, tako i u svojim redakcijama – u vidu fizičkih prijetnji, psihološkog uznemiravanja i online nasilja – uz izrazitu rodno zasnovanu komponentu. Često su novinarke izložene nasilju i zbog profesije koju obavljaju i zbog svog spola.
“U periodu od početka 2021. do kraja 2024. godine, u SJN bazi podataka za Bosnu i Hercegovinu registrirana su ukupno 132 napada na novinare. Od 132, 31 napad i prijetnja su bili usmjereni prema ženama pojedinačno, 47 prema muškarcima, 33 prema medijima i organizacijama, dok je 21 napad bio usmjeren prema grupama novinara. Unutar grupnih napada, dodatnih deset je bilo usmjereno prema ženama, uključujući i stvarne napade i prijetnje novinarkama.”, navodi se u Izvještaju.
Broj prijavljenih pojedinačnih napada na novinarke u odnosu na ukupan broj prijavljenih napada povećao se za skoro 60% u periodu od četiri godine – sa 17% u 2020. na 30% u 2023 – što je alarmantan porast u tako kratkom periodu. I muškarci i žene najčešće prijavljuju prijetnje (online i verbalne tokom konferencija za novinare), ali muškarci su češće fizički napadnuti, dok žene dobijaju više verbalnih i online prijetnji koje su često zasnovane na spolu. No, neke od njih su također doživjele uništavanje imovine, fizičko guranje, pa čak i udaranje.
Novinarke se najviše osjećaju ugroženim i napadnutim od strane političara/muškaraca na pozicijama moći, koji im daju seksističke komentare tokom konferencija za novinare i uzimanja izjava. Osim toga, osobe uključene u korupciju i kriminalno ponašanje koje se osjećaju uznemireno ili ugroženo često ispoljavaju nasilje nad novinarima. Mnogi nasilni činovi i prijetnje upućene novinarkama sadrže elemente rodno zasnovanog nasilja, uključujući prijetnje da će nauditi njihovoj djeci i uvrede sa seksualnim konotacijama.
Vrste nasilja nad novinarkama uglavnom ne zavise od teme na kojoj rade – nasilje je uzrokovano jednostavnom činjenicom da su žene i da istražuju. Dešava se podjednako kada rade na laganim i teškim temama. Međutim, povećava se kod osjetljivijih tema, poput LGBT zajednice ili migranata.
U izvještaju se upozorava da je stvarni broj napada daleko veći jer se novinarke često ne odluče prijaviti napade koje dožive, a većina njih nije ni upoznata sa mjerama zaštite i podrške koje su im dostupne, a koje uključuju besplatnu pravnu i, po potrebi, psihološku pomoć.
Istraživanje je pokazalo da se novinarke najčešće ne odluče prijaviti napad zbog nepovjerenja u sistem, ali i nespremnosti da budu doživljene kao žrtve.
“Ne postoji institucionalni mehanizam koji bi mogao zaštititi novinarke od nasilja. Kada se nasilje dogodi i one ga prijave, pravosuđe je presporo i potrebno je otprilike dvije i po godine da se slučaj obradi.”, jedan je od zaključaka provedenog istraživanja. U kome se konstatuje i da je novinarkama podrška njihovih medijskih kuća važnija od raznih mehanizama za zaštitu.
(T.H., Odgovorno / Foto: European Journalism Observatory)
