“Žalosno je da se Vlada Kantona, odnosno njen Ured za borbu protiv korupcije, promoviše da tobože posvećeno, zajedno sa misijom OSCE, radi na provođenju Strategije za borbu protiv korupcije ZDK. Sa naglašavanjem da posebnu pažnju usmjerava o izvještavanju o borbi protiv korupcije, temi od posebnog interesa za organizacije civilnog sektora i javnost. Sa druge strane, ta ista Vlada i njena ministarstva eko aktivistima ne dozvoljavaju uvid u koncesije koje mimo odluka Ustavnog suda BiH i drugih zakonskih propisa dodjeljuje. Ili, kao u ovom slučaju, ne dopušta organizacijama civilnog društva, a time ni građanima, ni učešće u postupcima od interesa javnosti i tih građana, koji žele zdravu životnu sredinu.” – reakcija je eko aktivista koji djeluju na području Vareša i u dolini rijeke Krivaje.
Drugostepena komisija Vlade Zeničko-dobojskog kantona, rješavajući po žalbi Udruženja „Resurni Aarhus centar u BiH”, podnesenoj protiv rješenja Ministarstva za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Zeničko-dobojskog kantona, u predmetu iz 2023. godine za uspostavu prava služnosti za izgradnju i korištenje pristupnih puteva privrednom društvu “Vareški minerali” d.o.o. Vareš, odbacilo je žalbu kao nepravovremenu.
Dostavljajući početkom ovog mjeseca rješenje eko aktivistima, Komisija Vlade ZDK je navela da je Kantonalni sud u Zenici presudom 20.01.2026. poništio rješenje, kojim je Ministarstvo za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu ZDK u upravnoj stvari uspostave služnosti puta koncesionaru za istraživanje i eksploataciju hroma na lokalitetima Tribija i Duboštica u slivu rijeke Krivaje odbacilo prethodnu žalbu Udruženja na rješenje ministarstva ZDK kao nedopuštenu, neblagovremenu i izjavljenu od neovlaštene osobe.
Kantonalni sud u Zenici je nešto ranije, 07.01.2026., uvažilo tužbu Aarhus centar i na rješenja od 15.07.2025. i 01.08.2025. Ministarstva privrede ZDK na pristup informacijama za koncesiju Tribija i Duboštica na području Vareša. Takođe i novom presudom, koja se odnosi na drugo ministarstvo, navedeno je da je 03.03.2023., Ministarstvo za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Vlade ZDK Društvu sa ograničenom odgovornošču “Seven Plus” d.o.o. Sarajevo (promjenom imena i sjedišta sada “Vareški minerali” d.o.o. Vareš) odobrilo uspostavu prava sužnosti za izgradnju i korištenje pristupnih puteva u površini od 36.550,50 metara kvadratnih preko dijela šume i šumskog zemljišta u državnom vlasništvu.
Udruženi eko aktivisti iz cijele BiH su posredstvom Aarhus centra protiv ovog ministarstva podnijeli tužbu 24.11.2025., osporavajući rješenje o davanju koncesije, sa obrazloženjem da su povređene odredbe upravnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i povrede materijalnog propisa.
U odgovoru na tužbu, koncesionar je kao zainteresovana strana 08.12.2025. osporio navode iz tužbe, osporavajući i aktivnu legitimaciju tužitelja kao udruženja građana, predlažući odbacivanje tužbe i naknadu sudskih stroškova. Očigledno pogrešno, jer se Sud u Zenici presudom opredjelio da je tužba osnovana. Odnosno, pobijano rješenje tuženog organa je označeno kao nezakonito, jer je, u smislu Zakona o upravnom postupku, povrijeđeno načelo dvostepenosti.
Međutim, iako je novim aktom od 06.04.2026. Ministarstvo za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Zeničko-dobojskog kantona Komisiji, kao prvostepeni organ, utvrdilo da je, shodno članu 235. Zakona o upravnom postupku, žalba eko aktivista dopuštena, blagovremena i izjavljena od ovlaštene osobe, Komisija Vlade ZDK je odbacilo navode iz tog akta svog ministarstva i odbacilo njihovu žalbu na rješenje, sada već od prije više od tri godine, za davanje služnosti puta za geo istraživanja rude hroma u Varešu koncesionaru.
“Rješenjem Ministarstva za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Zeničko-dobojskog kantona od 03.03.2023. godine odlučeno je o uspostavi prava služnosti za izgradnju i korištenje pristupnih puteva preko dijela šumskog zemljišta u državnom vlasništvu. Protiv navedenog rješenja Udruženje „Resursni Aarhus centar u BiH” Sarajevo izjavilo je žalbu dana 24.07.2025. godine ovoj komisiji, navodeći da je za predmetni akt saznalo tek nakon dostavljanja informacije Javnog preduzeća „Šumsko privredno društvo Zeničkodobojskog kantona” d.o.o. Zavidovići od 25.06.2025. godine, a u okviru postupka slobodnog pristupa informacijama. Ispitujući blagovremenost žalbe, Komisija je utvrdila da je osporeno rješenje doneseno dana 03.03.2023. godine, dok je žalba izjavljena više od dvije godine nakon donošenja predmetnog upravnog akta. Odredbom člana 227. stav (1) Zakona o upravnom postupku Federacije BiH propisano je da se žalba podnosi u roku od 15 dana od dana dostavljanja rješenja, ako zakonom nije drugačije određeno” – navela je Drugostepena komisija Vlade ZDK razloge odbijanja, navodeći i da cijeni da se rok za izjavljivanje žalbe ne može neograničeno vezivati za momenat kada je određeno lice naknadno došlo do informacije o postojanju upravnog akta, posebno u situaciji kada to lice nije bilo stranka u postupku niti mu je rješenje bilo namijenjeno za dostavu.
Takođe, Komisija smatra da se pozivanje eko aktivista na Aarhusku konvenciju ne može tumačiti na način da se derogiraju pravila domaćeg upravnog postupka o rokovima za izjavljivanje pravnih lijekova i pravnoj konačnosti upravnih akata.
Komisija je smatrala, kako su naveli, “problematičnim” što je prvostepeni organ, odnosno Ministarstvo za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu u ponovnom postupku odstupilo od svog ranijeg procesno-pravnog stava prema kojem je predmetna žalba bila ocijenjena kao neblagovremena, iako u međuvremenu nisu nastupile nove činjenice niti izmjene relevantnog pravnog okvira, koje bi opravdale drugačije tumačenje.
“Drugostepena komisija Vlade ZDK ne samo da derogira pravila Aarhuske konvencije, već i svoje ministarstvo. Žalosno je da se Vlada Kantona, odnosno njen Ured za borbu protiv korupcije, promoviše da tobože posvećeno, zajedno sa misijom OSCE, radi na provođenju Strategije za borbu protiv korupcije ZDK. Sa naglašavanjem da posebnu pažnju usmjerava o izvještavanju o borbi protiv korupcije, temi od posebnog interesa za organizacije civilnog sektora i javnost. Sa druge strane, ta ista Vlada i njena ministarstva eko aktivistima ne dozvoljavaju uvid u koncesije koje mimo odluka Ustavnog suda BiH i drugih zakonskih propisa dodjeljuje. Ili, kao u ovom slučaju, ne dopušta organizacijama civilnog društva, a time ni građanima, ni učešće u postupcima od interesa javnosti i tih građana, koji žele zdravu životnu sredinu” – reakcija je eko aktivista koji djeluju na području Vareša i u dolini rijeke Krivaje.
(Lj.Đ., Odgovorno / Foto: U.F.)
