Entitetska vlada je usvojila izvještaj o poslovanju preduzeća Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine (AC FBiH) za prošlu godinu uprkos kašnjenjima u gradnji saobraćajnica, što uzrokuje negativne finansijske posljedice. Ponovno se aktualizira pitanje koje kriterije Vlada FBiH kao kontorolor javnog preduzeća uzima u ozbir pri razmatranju izvještaja o poslovanju javnih preduzeća koja se nalaze u njihovoj nadležnosti.
Federalna vlada je izvještaj prihvatila na sjednici 2. decembra. Izvještaj još nije objavljen na web stranici ovog preduzeća, kao ni na web stranici vlade, iako je objava podataka o poslovanju, prvenstveno finansijskoj strukturi obavezna. S obzirom na znatne poteškoće u gradnji autoputa i drugih saobraćajnica koje imaju veliku novčanu cijenu, nameće se pitanje zašto ili čime je to vlast zadovoljna? Dodatno, Autoceste FBiH se zaključno sa 2019. godinom drugi na listi javanih preduzeća sa najvećim ukupnim dugovanjima u FBiH i iznosila su 1.032,5 miliona KM.
Budući da su javna preduzeća po svojoj definiciji, preduzeća koja obavljaju djelatnosti o javnog interesa, a Vlada FBiH bi trebala štiti interes građana i građanki, kao jedna od glavnih pretpostavki pri razmatranju izvještaja o poslovanju javnih preduzeća se nameće i pitanje koliko je neko javno preduzeća zaista poslovalo u skladu sa ovim principom. Svakako, jedan od dodtanih kriterija koji se moraju uzeti u obzir je i rješavanje finansijskih problema. Ovoga puta, ne djeluje kao da je pri usvajanju izvještaja o poslovanju uzet u obzir ijedan od ovih kriterija.
Najsvježiji primjer gradnje saobraćajnice tokom koje su nastali finansijski problemi jeste gradnja brze ceste od Sarajeva do Goražda. Gradnja, čiji je izvođač kompanija Euro-Asfalt, je počela u septembru 2019. probijanjem tunela Hranjen, koji bi trebao biti dugačak 5,5 kilometara.
Sredinom ove godine probijanje tunela je zaustavljeno. Probijeno je 2,5 kilometara i potrošeno je svih 80 miliona KM, bez PDV-a, namijenjenih za gradnju tunela. Odgovorni za propuste prebacuju krivicu jedni na druge. Među tim propustima je i tvrdnja bivšeg direktora Autocesta FBiH Adnana Terzića da je izvođač mijenjao glavni projekt, a da to nije smio učiniti.
Terzić je nakon skoro četverogodišnjeg direktorskog rada u ovom preduzeću smijenjen, i to kada je javnost saznala da je ugrožena gradnja brze ceste od Sarajeva do Goražda. Shodno tome da je Terzić većim dijelom ove godine bio čelni čovjek preduzeća, postavlja se i pitanje zašto ga je vlast smijenila ako je zadovoljna poslovanjem Autocesta FBiH. Da li je Terzić među potencijalno odgovornima bio samo žrtveno janje?
Spomenuta saobraćajnica, koja je trebala biti napravljena u roku od tri godine, nije jedina koju će građani FBiH znatno skuplje platiti. Izgledno je da će gradnja cijelog Koridora 5C biti skuplja za milijardu eura, i to zbog probijanja rokova gradnje. Vlada je ranije konstatovala da su Autoceste FBiH neučinkovite u realizaciji projekata i njihovoj finansijskoj kontroli.
Terzićev nasljednik v. d. direktora Autocesta Elmedin Voloder, koji je obećao da će se ubrzati gradnja, je naveo primjer da sporije znači i skuplje.
“Tako je budžet npr. na dionici Donja Gračanica – Klopče probijen za više od 50 posto u odnosu na prvobitni ugovor, odnosno za više od 50 miliona eura, a vrijeme gradnje je produženo sa tri na šest godina”, obrazložio je Voloder. On je u oktobru ove godine izjavio da je optimističan da će do 2028. u Federaciji biti završena gradnja Koridora 5C.
Nedostatak novca za gradnju je bio argument kojim su se državni parlamentarci 2018. poslužili za povećanje akciza na gorivo. Obećavali su da će taj novac biti iskorišten za Koridor 5C. No, gradnja se i dalje dešava puževim korakom. Uzevši u obzir probijanje rokova za gradnju i spomenute namete, infrastruktura će nas mnogo više koštati nego što je ranije planirano.
Izvor: Klix.ba