“Procjenjujemo da će korist od naše inicijative imati najmanje najmanje 20% Roma i Romkinja u BiH i 100.000 drugih građana i građanki, kroz aktivnosti u zajednici, edukaciju, kampanju, saradnju romskih i neromskih organizacija sa vlastima na lokalnom i državnom nivou i da će postati otporniji na rizike i posljedice štetnih rodnih normi i praksi kao što su rodno uvjetovano nasilje te dječji, rani i prisilni brakovi”
Dan nakon jednog od najvećih romskih praznika, Đurđevdana, kojim se slavi dolazak proljeća, u Sarajevu je, 07.05.2025., održana pres konferencija na kojoj je predstavljen projekat „Pravo na budućnost“, fokusiran na zaštitu ljudskih prava i borbu protiv diskriminacije u BiH, promovisanjem rodne ravnopravnosti i osnaživanjem Roma i marginaliziranih žena i djevojaka.
Uz finansijsku pomoć Evropske unije, projekat realizira “CARE Balkans” s Udruženjem žena Romkinja “Bolja budućnost” iz Tuzle i Fondacijom “Krila nade” iz Sarajeva, uz podršku Aktion Deutschland Hilft.
Direktorica “CARE Balkans” Sumka Bučan na press konferenciji se zahvalila Evropskoj uniji na njenoj podršci i predanosti u povećanju glasova Roma i Romkinja u politici i donošenju odluka te u borbi protiv nejednakosti, te omogućavanju Romima, posebno mladim ženama i djevojkama, vještina i alata koji su im potrebni za napredak i poboljšanje kvaliteta života.
“Procjenjujemo da će korist od naše inicijative imati najmanje najmanje 20% Roma i Romkinja u BiH i 100.000 drugih građana i građanki, kroz aktivnosti u zajednici, edukaciju, kampanju, saradnju romskih i neromskih organizacija sa vlastima na lokalnom i državnom nivou i da će postati otporniji na rizike i posljedice štetnih rodnih normi i praksi kao što su rodno uvjetovano nasilje te dječji, rani i prisilni brakovi”, istakla je Bučan.
Indira Bajramović, direktorica UŽR “Bolja budućnost” Grada Tuzla istaknula je kako se ovaj projekat fokusira i na problem prisilnih maloljetničkih brakova koji su često paravan za trgovinu djecom.
“Brojni slučajevi ugovaranja maloljetničkih brakova, od kojih mnogi ostanu neotkriveni, pokazuju da se ne poduzima dovoljno kako bi se djeca zaštitila”, konstatovala je ona.
Romi su najbrojnija od 17 nacionalnih manjina u Bosni i Hercegovini. U izvještaju Evropske komisije od prije četiri godine procjenjuje se da ih u BiH živi oko 58.000. Sklapanje brakova među maloljetnicima predstavlja ozbiljan društveni problem.
Važeći porodični zakoni nalažu da su maloljetnički brakovi mogući samo kad je osoba navršila 16 godina. S druge strane, član 1. UN-ove konvencije o pravima djeteta kaže da je dijete svaka osoba koja nema završenih 18 godina. Međutim, kako kažu iz romskih udruženja, mnogo je slučajeva gdje su djeca od 12-13 godina primorana na brak. Posebno se brine činjenica da su ovi brakovi često paravan za trgovinu djecom.
“Kroz ovaj projekat zagovaraćemo i da predstavnici vlasti, obrazovnih institucija kao i romske zajednice poduzmu dodatne aktivnosti u cilju izmjene stavova i podizanja svijesti o problematici maloljetničkih brakova, te borbi protiv diskriminacije”, istaknula je Bajramović.
“Prema izvještaju evropske komisije o napretku, Bosne i Hercegovine, još nije preuzela adekvatne korake u usvajanju sveobuhvatnog političkog okvira za promicanje i provedbu ljudskih prava”, podsjetila je Sumka Bučan.
Prema informacijama ombdusmena za ljudska prava u Bosni i Hercegovini, u periodu između 2019. i 2021. godine sklopljeno je 40-ak maloljetničkih brakova, bez zaključivanja istog pred nadležnim matičnim uredom.
Press konferencija, održana 07.05. bila je prilika i da se najave neke od aktivnosti, poput finansijske podrška za 5 ženskih romskih organizacija u 5 zajednica – Tuzla, Doboj, Prnjavor, Kakanj i Visoko – kroz male grantove u ukupnom iznosu od 40.000 EUR.
Snježana Mirković, predsjednica Udruženja “Romska djevojka – Romani Ćej” Prnjavor, koje je jedno od pet dobitnika granta, stavila je fokus na rad sa mladima:
“Planiramo u narednom periodu u Prnjavoru i Vukosavlju kroz niz aktivnosti poput edukacija o pravu na izbor i zdravom načinu života, do saradnji sa lokalnim vlastima i izradu Bodovne karte uključiti više stotina mladih i skoro 500 odraslih!”, rekla je Mirković.
Fondacija “Krila nade” u okviru projekta „Pravo na budućnost“ zadužena je za segment mentalnog zdravlja, o čemu je govorio izvrši direktor Fondacije, Geštalt psihoterapeut Siniša Sajević.
“Uvođenje psihoterapijskih programa posebno dizajniranih za romsku populaciju, koji uvažavaju njihovu kulturu, jezik i specifična iskustva, doprinosi jačanju individualnih i kolektivnih kapaciteta za suočavanje s izazovima. Također, kroz grupne terapije i radionice može se potaknuti solidarnost i zajedničko djelovanje protiv štetnih društvenih normi”, zaključio je Sajević.
(Odgovorno)
