U načelu, broj registrovanih specijalizovanih nevladinih organizacija i udruženja građana koja se direktno i aktivno bave prevencijom, liječenjem, resocijalizacijom i borbom protiv zloupotrebe droga relativno je mali. Čime je značaj postojećih još veći.
Bosna i Hercegovina, kao i mnoge druge zemlje, suočava se s ozbiljnim pitanjem ovisnosti, različitih vrsta – o drogama, alkoholu, kockanju, internetu i drugim supstancama ili ponašanjima. Ovisnost pogađa društvo u cjelini, ali posebno je tragičan njen uticaj na mlade.
Vlast je odavno shvatila značaj nevladinog sektora u borbi protiv ovisnosti. I redovno sarađuje s njim, na različite načine.
Tim za nadzor nad provođenjem Strategije protiv zloupotrebe droga u Kantonu Sarajevo za period od 2024-2028. godine, npr., na svojevremenom sastanku s predstavnicima svih općina u Kantonu insistirao je na uključivanju nevladinih organizacija u provođenje ciljeva i mjera koje propisuje Strategija, te koordiniranom djelovanju na tom planu, uz finansiranje projekata nevladinog sektora koji su usmjereni na suzbijanje i prevenciju zloupotreba droga.
Saradnja vlasti i nevladinih organizacija u borbi protiv droga obuhvata zajedničke aktivnosti prevencije, psihosocijalne podrške, liječenja, smanjenja štete i resocijalizacije bivših ovisnika. Institucije donose strategije i zakone, dok udruženja građana direktno komuniciraju s ugroženim grupama i provode terenski rad. Organizuju se razni programi prevencije, edukacije i rehabilitacije kako bi se smanjio broj ljudi koji su ovisnici i pružila podrška onima koji su već pogođeni. Provode se radionice za mlade, organizuju savjetovališta, besplatne SOS linije i edukativni programi, te, pruža direktna podrška ovisnicima i njihovim porodicama.
U BiH ne postoji jedinstven državni registar ovisnika o drogama. Ukupan broj ljudi koji su u sistemima registrovani kroz zdravstvene kartone zavoda, relativno je mali – kreće se do 2.500 osoba na nivou čitave države.
Budući da se najveći procenat ovisnika nikada zvanično ne prijavi ustanovama, domaće nevladine i međunarodne institucije koriste statističke procjene. Prema procjenama, u BiH ima do 8.000 injekcionih ovisnika o heroinu i teškim drogama. Različita nezavisna istraživanja i procjene udruženja za borbu protiv ovisnosti navode da ukupna brojka osoba koja eksperimentiše ili redovno konzumiraju ilegalne supstance prelazi preko 10.000, pa čak i do nekoliko desetina hiljada ljudi, u zavisnosti od studije.
Postoji nekoliko specijalizovanih javnih zavoda, centara za mentalno zdravlje i licenciranih terapijskih zajednica (komuna). Trenutno aktivno funkcioniše sedam rezidencijalnih terapijskih zajednica za dugotrajni boravak i psihosocijalnu rehabilitaciju. Uz njih postoji 12 javnih medicinskih centara, zavoda i klinika koji su specijalizovani za prvu fazu liječenja (detoksikaciju) i održavanje supstitucijske terapije.
U FBIH ne postoji jedno jedinstveno resorno tijelo isključivo za borbu protiv narkotika, već je nadležnost podijeljena između sektora unutrašnjih poslova i zdravstva. Za operativno sprječavanje i suzbijanje zloupotrebe narkotika nadležno je Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova preko Federalne uprave policije (FUP) u čijoj sistematizaciji djeluje specijalizirano Odjeljenje za borbu protiv zloupotrebe droga, dok je za politike prevencije, liječenja i evidencije ovisnika nadležno Federalno ministarstvo zdravstva.
U RS-u Komisija za suzbijanje zloupotrebe opojnih droga kao specifično interresorno radno tijelo proteklih godina provela je mnogobrojne aktivnosti s ciljem prevencije bolesti ovisnika i liječenja ovisnika, kao i smanjenja zloupotrebe opojnih supstanci. Mjere koje se provode sadržane su u Strategiji nadzora nad opojnim drogama i suzbijanja zloupotrebe opojnih droga, navode iz tog resora Vlade RS-a. Za borbu protiv zloupotrebe i krijumčarenja opojnih droga primarno je nadležno Ministarstvo unutrašnjih poslova, unutar kojeg operativne poslove vode Uprava kriminalističke policije, Uprava za organizovani i teški kriminalitet te lokalne policijske uprave na terenu.
Međutim, i pored svih mjera represivnog državnog aparata, promet, prodaja i uživanje opojnih droga kao biznis “cvjeta”. I truje sve mlađe.
Današnje generacije djece i mladih odrastaju u vremenu u kojem su izloženi različitim supstancama i pojavama koje izazivaju ovisnost ili su rizične za njihov zdrav razvoj. Poznato je da su adolescenti, zbog specifičnosti razvojne faze, sklonosti rizicima i eksperimentiranju, najrizičnija grupa za usvajanje i razvoj ovisničkog ponašanja. Za adolescenciju je karakteristična želja za samopotvrđivanjem i izgradnjom vlastitog identiteta, pri čemu iz radoznalosti, potrebe za imitiranjem ili pod pritiskom vršnjaka postoji veliki rizik od eksperimentiranja s različitim sredstvima koja izazivaju ovisnost.
Što samo povećava potrebu za prevencijom i ulogom nevladinih organizacija u radu sa ovisnicima i njihovim porodicama.
Postoje udruženja i organizacije sa ozbiljnim iskustvom, koje se prevencijom ovisnosti, podrškom i resocijalizacijom bave već desetljećima. Poput udruženja “Proslavi Oporavak”, recimo. Ili Stručnog centra za prevenciju ovisnosti (nekadašnje Udruženje za prevenciju ovisnosti “Narko NE”).
No, u načelu, broj registrovanih specijalizovanih nevladinih organizacija i udruženja građana koja se direktno i aktivno bave prevencijom, liječenjem, resocijalizacijom i borbom protiv zloupotrebe droga relativno je mali. Čime je značaj postojećih još veći.
(J.M. i N.N., Odgovorno)
