Poljoprivredni proizvođači će u ovoj godini imati na raspolaganju oko 150 miliona KM sredstava iz budžeta, potvrdio je u intervjuu za Faktor ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Boris Pašalić. Najavljuje nove smjene u onim šumskim gazdinstvima koja nisu poslovala pozitivno te ponavlja da se politika mora distancirati od šuma i da lokalni moćnici ne mogu diktirati kako će se tim resursom gazdovati. Iako je u sistem zaštite od poplava u proteklih 10 godina uloženo više od 230 miliona, na tome se, kaže Pašalić, neće stati, jer počinju novi projekti u ovoj godini. Ministarstvo će pomoći i obnovu mehanizacije u šumarstvu, a može se očekivati i povećanje plata radnicima. Od 1. januara u šumarstvu će, naglašava Pašalić, biti u funkciji i informacioni sistem, koji će osigurati da nakon sječe svako deblo dobije svoj QR kod sa upisanim parametrima i taj podatak će se pratiti sve do isporuke, čime će se na minimum svesti moguće malverzacije. Očekuje da će i to značajno doprinijeti stabilizaciji stanja u šumarstvu.
FAKTOR: Koliko sredstava će biti izdvojeno za poljoprivredu u 2022. godini?
PAŠALIĆ: Za agrar će biti na raspolaganju budžetska sredstva u iznosu od 75 miliona KM, ali to nije sve.
Imaćemo povećanje sredstava za navodnjavanje za 15 miliona maraka i radićemo na velikim sistemima u svim dijelovima Republike Srpske.
Vlada Srpske je saglasna da se iz Kompenzacionog fonda namire sva potrebna sredstva, a lani je iz tog izvora realizovano dodatnih 13 miliona KM.
Imamo na raspolaganju još neka i budžetska i kreditna sredstva i kada se sve sabere u ovoj godini će poljoprivrednim proizvođacima biti na raspolaganju oko 150 miliona KM.
Imamo povoljne kredite Investiciono-razvojne banke Republike Srpske, Fonda „Partner” te sredstva stranih partnera, uz naše sufinansiranje određenih projekata.
FAKTOR: S kojim izazovima su se suočavali poljoprivrednici u prošloj godini?
PAŠALIĆ: U poljoprivredi smo imali dosta složenu godinu, prvenstveno zbog suše.
U tom pogledu je prošla godina bila najsličnija 2017. godini.
Početkom godine imali smo i mraz, što je doprinijelo smanjenju obima proizvodnje, prije svega kukuruza i voća.
Zbog rasta cijene kukuruza, a kasnije i povrća, ipak nije bilo značajnijeg pada u vrijednosti proizvodnje, tako da je ukupna vrijednost poljoprivredne proizvodnje u Republici Srpskoj u prošloj godini iznosila 1,8 milijardi maraka, što je nešto malo manje od naše procjene koju smo uradili početkom godine.
Rast cijena je bio dobar za proizvođače, ali ne i one koji tu sirovinu koriste dalje u proizvodnji.
Najbolji primjer su proizvođači mesa, koji su bili u najtežem problemu tokom 2021. godine, jer na tržištu nisu mogli da postignu bolju cijenu ni utovljenih svinja i junadi, ni prasića, a cijena hrane, kao i kukuruza i pšenice su konstantno rasle.
S druge strane, proizvođači soje, kukuruza i pšenice su zadovoljni, jer su imali visoku cijenu svojih proizvoda.
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske se trudi da podsticajnim mjerama pomogne one koji imaju najmanji profit.
FAKTOR: Kakva je godina iza nas kada je u pitanju oblast šumarstva u Srpskoj?
PAŠALIĆ: U šumarstvu je složena situacija i nismo zadovoljni stanjem u tom resoru.
Ali, ima i napretka, jer smanjujemo broj radnika, zahvaljujući mjerama Vlade.
Početkom 2021. godine donijeli smo odluku da se nova zapošljavanja u šumarstvu ne mogu obavljati samoinicijativno, kako je to ranije bilo u tom javnom preduzeću, već se svako novo zapošljavanje mora verifikovati na Vladi.
U ovoj godini uspjeli smo da smanjimo broj radnika za oko 200, ne dozvoljavamo prijem osoblja u administraciji, kao i onih, čije poslove mogu da obave postojeći zaposleni u šumskim gazdinstvima.
Dozvoljen je prijem isključivo sjekača, traktorista, inženjera šumarstva i onih kadrova, koji su važni za samu proizvodnju, dok se administracija može riješiti i raspodjelom kadrova.
Imamo još dosta posla, ali „Šume Srpske” će završiti godinu sa ukupnim pozitivnim saldom.
Međutim, nekoliko gazdinstava su poslovala negativno i tu ćemo morati da vršimo određene kadrovske izmjene.
Primarno je da se njima domaćinski rukovodi i da se politika malo distancira od šuma.
Imamo slučajeve da lokalni političari utiču na izbor direktora šumskih gazdinstava, koji onda njima odgovaraju za spoje postupke, a ne direktoru javnog preduzeća „Šume Srpske” i resornom ministarstvu.
Nakon što smo ukazali na taj problem, uspjeli smo u aprilu da postavimo rukovodioce, koji nisu bili stranački „obojeni”, već izabrani na osnovu stručnosti.
FAKTOR: Znači, biće novih smjena u šumskim gazdinstvima?
PAŠALIĆ: To se dešava kontinuirano.
Ukoliko u bilansima vidimo da se neko na rukovodećoj poziciji ne snalazi dobro, moramo da tragamo za novim rješenjima.
Nemaju svi menadžerske sposobnosti, a prvenstveno tražimo ljude koji su dokazano stručni u tom sektoru.
Svi koji ostvare rezultate, nastaviće svoj angažman.
Oni koji imaju problema, biće zamijenjeni i ne vidim u tome ništa spektakularno.
Bilo je dosta smjena u zadnje dvije-tri godine u šumskim gazdinstvima, ali na to ne treba gledati kao nešto spektakularno, jer su to uobičajene stvari, čiji je cilj najbolje upravljanje šumskim gazdinstvima.
FAKTOR: Drvoprerađivači se žale na probleme nedostatka sirovina?
PAŠALIĆ: Godišnje siječemo dva miliona kubika, a naši drvoprerađivači očekuju oko pet miliona kubika, koliko su kapaciteti koje mogu da prerade.
Mi ne može sjeći više nego što je etat, jer onda nedomaćinski gazdujemo šumama.
Taj problem će biti izražen i u ovoj godini, jer su povećane i cijene namještaja i građe.
Drvoprerađivači imaju posla, ali nemaju sirovine. Kupuju je u privatnim šumama ili van granica Republike Srpske, odnosno u FBiH ili van granica BiH.
Mi ne možemo mnogo pomoći, osim da na najpravedniji način rasporedimo sirovinu, da ne bude favorizovanih i onih kojima je uskraćena određena količina.
Trudimo se da maksimalno ispoštujemo ugovore.
U ovoj godini ćemo riješiti i probleme izvođači radova u šamarstvu. „Šume” za sječu i izvoz sortimenata angažuju privatne firme, koje imaju staru mehanizaciju, nemaju dovoljan broj radnika, imaju nisku cijenu po kubiku, koji plaćaju „Šume”.
U budžetu za 2022. godini planirali smo dva miliona maraka podsticaja za nabavku zglobnih traktora koji se koriste u šumarstvu za izvlačenje stabala.
Svako, ko nabavi novi traktor, dobiće 30 odsto povrata sredstava od Vlade i namjeravamo da se u narednih nekoliko godina ta mehanizacija obnovi.
Paralelno s tim „Šume“ će povećati i cijenu izvođenja radova po kubiku, čime će moći da obezbijede bolje plate radnicima.
FAKTOR: Koji su bili problemi u vodoprivredi u toku 2021. godine i šta je urađeno u tom resoru?
PAŠALIĆ: Imali smo ograničene probleme u smislu poplava, u centralnom i istočnom dijelu Republike Srpske i u Hercegovini, ali ne i sa velikim rijekama.
U toku su značajni radovi na izgradnji nasipa, a savski je potpuno saniran.
Tih oko 100 kilometara nasipa u potpunosti štiti Srpsku od rijeke Save.
Na proljeće će početi radovi i na nasipu uz rijeku Bosnu u Modriči te regulaciju korita rijeke Miloševice i Gomjenice u Prijedoru, kao i Vrbasa u Banjoj Luci, ali i brojnim drugim projektima.
U prošloj godini smo dosta uradili na čišćenju kanala i riječnih korita, a biće dosta radova i u 2022. godini.
U zadnjih 10 godina uložili smo u vodoprivredne objekte više od 230 miliona.
Ta ulaganja neće stati, jer smo obezbijedili nova sredstva, prije svega kroz projekat sa EIB-om, 19 miliona eura i Svjetskom bankom za koridor Sava-Drina.
U APRILU RADOVI NA DRINSKOM NASIPU
FAKTOR: Kada se očekuje izgradnja Drinskog nasipa?
PAŠALIĆ: U aprilu počinjeno izgradnju Drinskog nasipa u Bijeljini, njegovog prvog dijela.
Raspisan je javni poziv u novembru, a polovinom januara biće otvorene pristigle ponude.
Nakon te procedure očekujemo da bi u aprilu trebalo da počnu radovi.
Formirali smo tim od predstavnika ministarstava poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, kao i i građevinarstva, Geodetske uprave, Pravobranilaštva, „Voda Srpske” i bijeljinske Gradske uprave i svi su dobili zadatke iz svojih nadležnosti.
„Vode Srpske” su obezbijedile sredstva od oko tri miliona maraka za prvu fazu, a Ministartsvo poljoprivrede novac za nadzor, dok je Grad Bijeljina zadužen za eksproprijaciju.
Prva dionica je dužine 2,8 kilometara, od čega je 2,4 kilometra zemljanih nasipa, 400 metara je parapetni zid.
Ti radovi će biti završeni u roku od godinu i po dana.
Paralelno se radi na obezbjeđenju sredstava za nastavak radova.
Kada konačno krenemo da radimo, nećemo stati dok ne završimo kompletnu trasu Drinskog nasipa.
Autor: Faktor, tekst je izašao u štampanom izdanju FM 29, od 6.januara 2022. godine