Prvi dan konferencije u Međugorju stavlja u fokus očuvanje Bune, Bunice i Bunskih kanala.
Danas, 11. septembra 2026., u Međugorju počinje 7. konferencija Mreže za zaštitu prirode u Bosni i Hercegovini, koja će okupiti predstavnike organizacija civilnog društva, naučne i stručne zajednice te nadležne institucija. U središtu programa bit će zaštita rijeka, posljedice geoloških istraživanja i rudarenja te uloga mladih u istraživanju i očuvanju prirodne i kulturne baštine.
Od 2019. godine konferenciju organizuje udruženja građana “Fojničani” Maglaj, uz podršku partnerskih organizacija – ovaj put udruženja “Dinarica” Mostar. Konferencija je startala kao regionalna inicijativa u Zeničko-dobojskom kantonu da bi vremenom je prerasla u tradicionalno okupljanje stručnjaka i ekoloških aktivista na državnom nivou. Prethodna, 6., održana je u Doboju, u novembru 2024.
Prvi dan konferencije u Međugorju stavlja u fokus očuvanje Bune, Bunice i Bunskih kanala, za čiju službenu zaštitu članice Mreže trenutno pripremaju stručnu podlogu.
Na panel-raspravi, predstavnici akademske zajednice, Federalnog ministarstva okoliša i turizma, nadležnog kantonalnog ministarstva, Zavoda za prostorno uređenje Grada Mostara i organizacija civilnog društva razgovarat će o rastućim pritiscima turizma i urbanizacije, mogućim posljedicama projekta „Gornji horizonti” te planiranoj izgradnji autoceste koja će presijecati ovaj hidrološki biser Hercegovine
Stručnjaci Mreže danas će predstaviti i bogatstvo vrsta i staništa Une, jedne od najljepših rijeka Bosne i Hercegovine, uz osvrt na prijetnje njezinu očuvanju, te biološku raznolikost sliva rijeke Krivaje, na kojoj je zahvaljujući otporu lokalnog stanovništva spriječena izgradnja hidroelektrana, ali joj sada prijeti devastacija zbog planiranog otvaranja rudnika kroma na njenim pritokama.
U kontekstu sve snažnijeg pritiska rudarskih projekata na prirodna bogatstva Bosne i Hercegovine, drugi dan konferencije bit će posvećen posljedicama geoloških istraživanja i rudarenja teških metala na prirodu, zdravlje i društvo. O ovoj temi raspravljat će prof. dr. sc. Gordana Medunić s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, dr. Vladimir Mentus s Instituta društvenih nauka u Beogradu i prim. doc. dr. med. sci. Mersiha Mahmić-Kaknjo iz Kantonalne bolnice Zenica.
Biće predstavljena i arheološka istraživanja lokaliteta Gradić na Ozrenu, planini koja je predviđena za zaštitu u rangu nacionalnog parka ali je, bez obzira na to, na udaru geoloških istraživanja usmjerenih na otvaranje rudnika nikla i kobalta.
Jedan od panela biti posvećen je perspektivama mladih u naučnoistraživačkom radu. Uključivanje mladih, naime, važno je za kontinuitet istraživanja i dugoročno očuvanje vrijednih prirodnih područja u BiH.
Na prethodnoj konferenciji profesor doktor Dalibor Ballian sa Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu je izjavio:
“Kad sam krenuo sa ekološkim aktivizmom prije 19 godina, bilo je nezamislivo da se organizuje jedna ovakva manifestacija kao ovaj što je skup danas. Bio sam sam, sale su bile prazne. U početku sam se borio proti malih hidrocentrala, a kasnije je krenulo to protiv industrijskih pustinja, kao kamenolomi, deponije. Bilo koja devastacija prirode vodi ka industrijskom pustinju. Danas mene raduje što ima jako mnogo mladi, što imam mojih studenta s mog fakulteta koji praktično nastavljaju ono što sam ja učio”.
(Odgovorno)
