Navodi se da su branitelji ljudskih prava, aktivisti civilnog društva i nezavisni novinari, posebno u RS-u, često bili izloženi verbalnim prijetnjama, online i offline zlostavljanju, te agresivnim i kontinuiranim kampanjama blaćenja, uključujući i one od strane visokih javnih zvaničnika.
Amnesty International objavio je svoj novi godišnji izvještaj o stanju ljudskih prava u svijetu, koji dokumentira probleme ljudskih prava tokom 2025. godine u 144 zemlje, povezujući globalna i regionalna pitanja i osvrćući se na budućnost.
Prikaz je mračan i depresivan, realno sagledavajući istorijski trenutak u kome živimo. U njemu se konstatuje da su se autoritarne prakse intenzivirale širom svijeta, da su države potkopale međunarodni sistem zasnovan na pravilima, ometajući rješavanje problema koji utiču na živote miliona. Retorika protiv ljudskih prava i diskriminacija prema ugroženim grupama su u porastu. Također se identificiraju trendovi u vezi s oružanim sukobima, represijom protiv neslaganja, diskriminacijom, ekonomskom i klimatskom nepravdom, naglim prekidom humanitarne pomoći i zloupotrebom tehnologije. Pritom se ocjenjuje da se radi o trendovima koji će se najvjerovatnije nastaviti i u nakon 2026. godine.
Za svaku od 144 zemlje pojedinačno je ocijenjeno stanje, odnosno navedene najznačajnije karakteristike prethodnog perioda.
Za Bosnu i Hercegovinu konstatovano je da i dalje doživljava političku nestabilnost i istaknuto da se branitelji ljudskih prava, aktivisti civilnog društva i nezavisni novinari u Republici Srpskoj suočavaju s izuzetno neprijateljskim okruženjem. Da su Romi i “nekonstitutivni” narodi i dalje doživljavaju diskriminaciju. Da je pravna zaštita žrtava ostala nedosljedna širom zemlje. Nastavila su se poricanje genocida i veličanje osuđenih ratnih zločinaca.
U izvještaju se posebno ističu sistemski napadi na pravnu državu i produkovanje političke nestabilnosti od strane vladajuće stranke u Republici Srpskoj, u prethodnoj godini.
Navodi se da su branitelji ljudskih prava, aktivisti civilnog društva i nezavisni novinari, posebno u RS-u, često bili izloženi verbalnim prijetnjama, online i offline zlostavljanju, te agresivnim i kontinuiranim kampanjama blaćenja, uključujući i one od strane visokih javnih zvaničnika.
Podsjeća se da je u martu 2025. NSRS usvojila Zakon o posebnom registru i javnosti rada nevladinih organizacija, koji je od neprofitnih organizacija zahtijevao da se upišu u poseban registar, podvrgao ih pojačanom pravnom nadzoru i potencijalno ih klasifikovao kao “agente stranog uticaja”. Da je NSRS, takođe, usvojila izmjene Krivičnog zakona RS, uvodeći novo krivično djelo “nepoštovanja ili neprovođenja odluka institucija i tijela” RS, za koje su grupe civilnog društva rekle da predstavlja veliku prijetnju slobodi izražavanja. Specijalni izvjestitelj UN-a za situaciju branitelja ljudskih prava nazvao je mjere dijelom “namjerne politike” delegitimizacije kritike vladajuće stranke i “daljnje demonizacije i potkopavanja civilnog društva”. U maju je Ustavni sud BH poništio oba zakona kao neustavna.
U martu 2025. NSRS je usvojila i amandmane na Krivični zakon RS kojima se iz članova koji kriminalizuju zločine iz mržnje i govor mržnje uklanja termin “rodni identitet” kao zaštićena karakteristika, na šta su iz civilnog društva upozorili su da će amandmani narušiti postojeću pravnu zaštitu.
U izvještaju se podsjeća i na posjetu delegacije Vijeća Evrope, u septembru, kako bi razgovarala o izvršenju presuda Evropskog suda za ljudska prava, koji je utvrdio da su aranžmani o podjeli vlasti u zemlji diskriminirajući, da je ljudima koji se nisu identificirali kao jedan od “konstitutivnih naroda” zemlje uskraćena adekvatna politička zastupljenost.
Kao jednu od rijetkih pozitivnih stvari, u izvještaju je istaknuto usvajanje Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja nad ženama, u Parlamentu FBiH, s ciljem jačanja prevencije, uvođenja snažnijih mjera zaštite i poboljšanja podrške žrtvama nasilja. Organizacije za prava žena pozdravile su usvajanje, ali su upozorile da sveobuhvatna implementacija zahtijeva dodatnu edukaciju i obuku službenika za provođenje zakona.
Takođe, nakon višemjesečnih kampanja organizacija za prava žena, Parlament Federacije BIH izmijenio je Krivični zakon kako bi formalno priznao femicid kao zaseban zločin i uveo strože kazne za počinioce.
No, iz Amnesty Internationala upozoravaju da su, uprkos uočenom napretku u ovom kontekstu, pravna zaštita i pristup pravima ostali nedosljedni za žrtve koje žive u različitim dijelovima zemlje.
Takođe, konstatovano je da je došlo do značajnog porasta online nasilja usmjerenog protiv žena. Vijeće Evrope pozvalo je vlasti da pojačaju napore u reformi pravnog i institucionalnog okvira za borbu protiv digitalnog nasilja.
Na kraju izvještaja o BiH, posebno je naglašeno da su, dok je BIH obilježavala 30. godišnjicu genocida u Srebrenici 1995. godine, političari u RS nastavili javno negirati genocid i ratne zločine i veličati osuđene ratne zločince. Ali i da je u maju te godine izrečena prva presuda za poricanje genocida otkako je visoki predstavnik UN-a uveo zakon o poricanju genocida 2021. godine.
(T.H., Odgovorno)
