Sve u svemu, Alternativni izvještaj o napretku Bosne i Hercegovine na putu ka članstvu u Evropskoj uniji za period 2025/2026. samo dodatno naglašava apsurdnost rezultata nedavno završenih izbora u BiH. Koji svaku nadu u drugačije i bolje (kakva zahvaljujući njihovim rezultatima izbora postoji u Srbiji) i preporuku civilnog društva i institucija EU “novim” vlastima u tom kontekstu, čine besmislenim. Sve dok neka bosanskohercegovačka “studentska” ili lista civilnog društva ne “pomete” aktuelni, uglavnom u korupciju, pljačku i govor mržnje ogrezli, politički establišment u BiH. I demokratija i pravna država konačno ne profunkcionišu.
Danas, 09.11.2026., u Sarajevu, Inicijativa za monitoring evropskih integracija Bosne i Hercegovine predstavila je Alternativni izvještaja o napretku Bosne i Hercegovine na putu ka članstvu u Evropskoj uniji za period 2025/2026.
Izvještaj je pripremilo 11 organizacija civilnog društva okupljenih u ovu inicijativu, uz pomoć saradnika izvan ove koalicije. I on predstavlja nastavak nezavisnog praćenja evropskih integracija i ukazivanja na propuste institucija u ispunjavanju reformskih obaveza.
A propusta je,… mnogo.
Nalazi pokazuju da Bosna i Hercegovina niti u jednoj oblasti nije zabilježen istinski napredak, a da je u čak 10 oblasti bilježi nazadovanje, pri čemu se radi o ključnim oblastima za ostvarivanje i zaštitu ljudskih prava i pridruživanje Evropskoj uniji – nediskriminaciji, pravu na slobodu izražavanja, primjeni međunarodnih standarda za zaštitu ljudskih prava, tranzicijskoj pravdi, sprečavanju mučenja, borbi protiv korupcije, klimatskim promjenama i EU integracijskim procesima.
Posljedično, Bosna i Hercegovina je daleko od zacrtanog i javnog proklamovanog cilja da postane punopravna članica EU.
Izvještaj ukazuje na izostanak suštinskih reformi, nedostatak političke odgovornosti i kontinuirano slabljenje institucija.
Umjesto godine u kojoj je trebalo uspostaviti pregovaračku strukturu, imenovati glavnog pregovarača, usvojiti ključne pravosudne zakone i početi pripremati institucije za screening i zahtjevan proces usklađivanja sa pravnom stečevinom Evropske unije, period od druge polovine 2025. do sredine 2026. obilježili su politička kriza, institucionalne blokade i sporovi upravo o mehanizmima koji bi trebalo da vode evropski proces.
Posebno zabrinjava činjenica da je i ono malo ostvarenog napretka krajnje relativno i uglavnom fiktivno.
Iz Inicijative, tako, upozoravaju da zakonski pomaci u oblasti zaštite ljudskih prava često ne donose stvarne promjene u životima građana i građanki.
Dragana Dardić iz Helsinškog parlamenta građana Banja Luka ukazala je na to da je u Federaciji BiH napravljen određeni iskorak uvođenjem krivičnog djela femicida u Krivični zakon, kao i usvajanjem Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i rodno zasnovanog nasilja. Međutim, nova zakonska rješenja nisu spriječila nova ubistva žena. Što ponovo otvara pitanje primjene zakonskih mjera zaštite, posebno zabrane prilaska žrtvama nasilja i kontrole posjedovanja oružja.
Ni u oblasti prava LGBT osoba nije ostvaren potreban napredak. Akcioni plan za unapređenje ljudskih prava LGBT osoba nije usvojen, dok je prethodni samo djelimično realizovan. Pravno priznanje istospolnih zajednica i dalje ne postoji ni u jednom dijelu BiH, čime su osobama u istospolnim zajednicama uskraćena brojna prava iz oblasti porodičnog života, nasljeđivanja i roditeljstva.
U oblasti borbe protiv korupcije i funkcionisanja institucija suočavamo se s ozbiljnim nedostacima. Edo Kanlić iz Transparency Internationala u BiH upozorio je da je proces evropskih integracija praktično mrtav, između ostalog i zbog nefunkcionalnosti struktura koje bi trebale koordinirati ovaj proces.
Bosna i Hercegovina još uvijek nema imenovanog ni glavnog pregovarača niti IPA koordinatora, iako je pretpristupna pomoć Evropske unije značajna za realizaciju brojnih infrastrukturnih projekata. Istovremeno, BiH je jedina država Zapadnog Balkana koja još uvijek nije zvanično pristupila Planu rasta, jer nije potpisala ni ratifikovala sporazume o instrumentu i zajmu. Time je dovedeno u pitanje korištenje približno milijardu eura namijenjenih BiH.
Dodatni problem predstavlja neadekvatna primjena Zakona o sprečavanju sukoba interesa. Podzakonski akti još uvijek nisu usvojeni, u Federaciji BiH ne postoji tijelo zaduženo za provođenje zakona, dok su problemi prisutni i u Republici Srpskoj.
Ni u oblasti pravosuđa nije ostvaren napredak koji bi omogućio jačanje nezavisnosti i odgovornosti pravosudnih institucija. Direktorica Centra za istraživačko novinarstvo Leila Bičakčić upozorila je da zakoni o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH i Sudu BiH ni nakon dvije godine nisu usvojeni, što ukazuje na nedostatak političke volje za provođenje ključnih reformi.
Posebno zabrinjavaju nedostaci u radu nezavisnih mehanizama unutar pravosuđa, uključujući imenovanja nosilaca pravosudnih funkcija i disciplinsku odgovornost.
„Ono što suštinski otvara pitanje je da li u stvari institucije zaista žele nezavisno pravosuđe, jer vidimo da politička volja nedostaje u smislu jačeg unapređenja nezavisnih mehanizama unutar pravosuđa“, istakla je Bičakčić.
Izostaju i konkretni rezultati u procesuiranju visoke korupcije. Tokom 2025. godine podignuto je svega šest optužnica za visoku korupciju, što dodatno potvrđuje ozbiljne nedostatke u institucionalnoj odgovornosti.
U oblasti slobode izražavanja također nije ostvaren napredak, dok su u pojedinim segmentima zabilježeni konkretni koraci unazad. Maida Čulahović iz organizacije Zašto ne ukazala je na izostanak suštinskog napretka u transparentnosti medijskog vlasništva, regulisanju online prostora i suzbijanju dezinformacija, kao i u osiguravanju nezavisnosti Regulatorne agencije za komunikacije.
Online platforme i dalje se koriste za širenje govora mržnje i dezinformacija, dok postojeći mehanizmi samoregulacije imaju ograničen efekat. Nedostatak političke volje i dalje onemogućava uspostavljanje efikasnijih rješenja i jačanje institucionalnih nadležnosti na državnom nivou.
Na ozbiljan zastoj u evropskim integracijama ukazala je i Aurelie Valtat, šefica Odjela za evropske integracije, politička pitanja, medije i informisanje Delegacije Evropske unije u BiH, ocijenivši da se zemlja udaljava od svog evropskog puta.
Posebno je istakla da BiH još uvijek nije iskoristila nijedan euro iz Plana rasta, zbog čega posljedice već osjećaju građani kroz propuštene mogućnosti za unapređenje škola, bolnica, infrastrukture, digitalizacije, transportnih i energetskih koridora.
Sve u svemu, Alternativni izvještaj o napretku Bosne i Hercegovine na putu ka članstvu u Evropskoj uniji za period 2025/2026. samo dodatno naglašava apsurdnost rezultata nedavno završenih izbora u BiH. Koji svaku nadu u drugačije i bolje (kakva zahvaljujući njihovim rezultatima izbora postoji u Srbiji) i preporuku civilnog društva i institucija EU “novim” vlastima u tom kontekstu, čine besmislenim.
Sve dok neka bosanskohercegovačka “studentska” ili lista civilnog društva ne “pomete” aktuelni, uglavnom u korupciju, pljačku i govor mržnje ogrezli, politički establišment u BiH. I demokratija i pravna država konačno ne profunkcionišu.
(N.N., Odgovorno)
