Prema Studiji uticaja na okoliš, rađenoj u svrhu sanacije 2014 – 2021, deponija je većim dijelom neuređena, nije ograđena, nema ugrađenu zaštitu dna niti sistem za odplinjavanje. Nasipanje novih slojeva zemlje radi prikrivanja stvarnog stanja nije ništa drugo do neodgovorno zatrpavanje „ekološke bombe“.
Ovih dana mještani naselja u blizini deponije „Bare“, u Kaknju, ponovo su uznemireni i opravdano postavljaju pitanja o znatno povećanom broju kamiona koji dovoze otpad. Aktivisti navode da, umjesto konkretnih odgovora, Savjet MZ Plandište mještanima nudi štura obavještenja o tome kako je „stanje na deponiji bolje“.
„Može li golo zatrpavanje otpada zemljom zaista biti opravdanje za daljnji rad neuređene deponije? Ili takvoj procjeni doprinosi tek dio asfaltne ceste koja je popucala za manje od nekoliko mjeseci, ceste koju dodatno uništavaju teški kamioni s otpadom i koja bi, bez ikakvih ucjena, morala biti pod hitno zatvorena“, naveli su aktivisti NGG „Kakanj ustaje“.
Podsjećamo, deponija „Bare“ je trebala još 2012. godine biti zatvorena po nalogu inspekcije. Aktivisti duži vremenski period navode da je deponija premašila sve dozvoljene visinske i volumenske kote, te predstavlja direktnu opasnost od pokretanja klizišta prema novim naseljima u blizini. Stručnjaci su stava da su deponije aktivni sistemi u kojima se odvijaju biološki i hemijski procesi, te da ih nije moguće posmatrati samo kao površine na koje se odlaže otpad.
Prema Studiji uticaja na okoliš, rađenoj u svrhu sanacije 2014 – 2021, deponija je većim dijelom neuređena, nije ograđena, nema ugrađenu zaštitu dna niti sistem za odplinjavanje. Nasipanje novih slojeva zemlje radi prikrivanja stvarnog stanja nije ništa drugo do neodgovorno zatrpavanje „ekološke bombe“.
Komentari mještana i dalje jasno ukazuju na to da se deponija mora zatvoriti, što je u potpunosti u skladu s nalogom Federalne inspekcije. Građanska inicijativa „Kakanj ustaje“ je u maju 2025. godine predala 1825 potpisa građana sa 8 jasnih zahtjeva, od kojih je primarni hitno zatvaranje neuslovne deponije „Bare“.
„Deponija nema dozvolu za rad od 2012. godine, prema tome tu nelegalnu deponiju treba sanirati i trajno zatvoriti. Sve drugo mještani Novog naselja ne prihvataju. Sve je poznato, deponija od 17.06.2026. nema nikakvu dozvolu. Na sastanku sa kantonalnim ministrom okoliša, tražili smo da izda rješenje o zabrani rada iz razloga ko izdaje dozvole za rad, taj treba donijeti rješenje zabrane rada deponije“, navodi se u obavijesti od 15.10. od MZ Plandište.
Nakon što je Federalna inspekcija 2012. godine izdala nalog za zatvaranje, lokalna vlast umjesto zatvaranja, izglasava novi Pravilnik, prikazujući fiktivno manje količine otpada, te prebacuje nadležnost nad deponijom sa rigoroznijeg federalnog na kantonalni nivo.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH i profilima zaštite okoliša, prosječna dnevna količina otpada po stanovniku iznosi cca 0,90 kg do 0,97 kg (godišnje cca 330 – 350 kg).
Situacija na deponiji „Bare“ je klasična primjer administrativnog „ping-ponga“. Namjernim spuštanjem na kantonalni nivo izbjegavaju se strožiji federalni propisi i rigorozni uslovi EU direktiva. Strategija upravljanja otpadom FBiH je još prije više od desetljeća predvidjela zatvaranje lokalnih deponija poput „Bara“ i prelazak na regionalne centre.
„Ako uzmemo u obzir Općinu Kakanj i konzervativniju procjenu od 32.000 stalno prisutnih stanovnika, zakonska granica za federalnu nadležnost iznosi 10 tona dnevno. Realnost je takva da Kakanj proizvodi gotovo tri puta više otpada od praga dozvoljenog za kantonalnu nadležnost. Da bi deponija „pripala“ kantonalnom nivou, JP Vodokom je morao prikazati fiktivne podatke da na deponiju stiže manje od 10 tona dnevno. Općina Kakanj, kao osnivač, direktno pogoduje operateru nauštrb vlastitih građana. Kakanj je u neposrednoj blizini Zenice, odnosno regionalne deponije Mošćanica. Ako udaljenije općine poput Žepča ili Maglaja mogu odvoziti otpad na regionalnu deponiju, argument o „visokim troškovima transporta“ za Kakanj nema nikakvo logično opravdanje. Ostajanjem na „Barama“, JP Vodokom zadržava punu kontrolu nad novcem i izbjegava plaćanje ulazne naknade regionalnoj deponiji, čime se omogućava prikrivanje gubitaka i nerealno zapošljavanje. Mi aktivisti, kao i stanovnici Plandišta i Novog naselja, nećemo odustati dok se ne prestane deponovati otpad na Bare“, navodi su iz NGG „Kakanj ustaje“.
Institucija Ombudsmena za ljudska prava BiH je 23.10., na upit aktivista, uputila zahtjev za dostavu informacija Općinskom vijeću Kakanj o mjerama poduzetim na izdatu preporuku broj P-113/26 u vezi građanske inicijative neformalne grupe građana „Kakanj ustaje“.
(J.M., Odgovorno)
