Eko aktivisti su izrazili nadu da će novi kantonalni zakon o koncesijama uvesti više reda u oblast korištenja reursa koje posjeduju Livno, Tomislavgrad, Kupres, Bosansko Grahovo, Glamoč i Drvar. I najavili svoje aktivno učešće na predstojećoj javnoj raspravi 16. oktobra.
Ministarstvo privrede Kantona 10 je prošlog petka (03.10.2025.) obavjestilo javnost da je izradilo Nacrt Zakona o koncesijama i uputilo ga u redovnu zakonodavnu proceduru. Te, da, u skladu sa zaključkom skupštine Kantona od 17.09.2025., o predloženom nacrtu zakona, organizuje javnu raspravu koja će se održati 16.10.2025. godine, u Tomislavgradu.
“Zainteresovani koji nisu u mogućnosti prisustvovati javnoj raspravi mogu svoje primjedbe, prijedloge i sugestije dostaviti na službenom obrascu za primjedbe, na e-mail adresu mg@vladahbz.com , najkasnije do 01.11.2025. godine” – obavještenje je iz Vlade ovog kantona.
Kanton 10 je, sa najmanje stanovnika, po površini najveći i jedan od manje razvijenih kantona u Federaciji BiH. Ali je po raspoloživim prirodnim resursima među bogatijim a po odnosu vlasti prema tom bogatstvu je među “problematičnim”. Odnosno, kanton je to u kome su u prethodnom periodu evidentirane brojne sumnje u zloupotrebe u davanju saglasnosti ili su rudarske i druge aktivnosti rađene bez odgovarajućih odobrenja nadležnih. Posebno je bilo pritužbi eko aktivista na rad investitora koji su radili u kamenolomima bez potrebnih dozvola za rad, odnosno da nisu imali saglasnost za koncesiju. A bilo je i onih koji nisu uplaćivali naknadu za eksploatisani kamen, i to i među onima koji su dobili koncesiju.
“Svedočili smo brojnim zloupotrebama u korištenju prirodnih resursa. Prije par godina je u selu Megdan kod Livna intervenisala i specijalna policija protiv mještana, koji su pokušali da spriječe radove na ilegalnom vodocrpilištu privatnog investitora. Višegodišnja je protivzakonita eksploatacija i izvoz čuvenog livanjskog kamena, koji su radili Kinezi, a u cijeli posao su bili uključeni vladini službenici” – složni su u kritikama eko aktivisti iz Livna.
Takođe, duže vrijeme je i područje Kupresa na meti potencijalnih koncesionara, zbog čega je ovaj, inače zapostavljeni dio BiH, često bio tema u brojnim medijima, nakon što su u zaštitu prirode na ovom području stali eko aktivisti. Novije, u ovom kontekstu, je da su se u odbranu Kupreške visoravni uključili i kupreški svećenici, koji su donijeli Deklaraciju pod nazivom “Kupres treba ostati ZA netaknutu prirodu”.
Područje Kupresa veoma je bogato rudom magnezija, pa se više investitora pokušavalo domoći ovog vrijednog minerala, iako se ta vrsta rudarenja ne nalazi u prostornom planu ovog kantona za period od 20 godina. I pored toga, Kanton im je izdao upravna akta, ali ih je Federalno ministarstvo okoliša i turizma proglasilo nevažećim. Rješenje o odbijanju studije utjecaja na okoliš privrednog društva “BH Magnezij&Minerali” d.o.o. Kupres za projekat otvaranje postrojenja za proizvodnju magnezija na Kupresu donijelo je 03.12.2024. godine.
Eko aktivisti su izrazili nadu da će novi kantonalni zakon o koncesijama uvesti više reda u oblast korištenja reursa koje posjeduju Livno, Tomislavgrad, Kupres, Bosansko Grahovo, Glamoč i Drvar. I najavili svoje aktivno učešće na predstojećoj javnoj raspravi 16. oktobra.
“Još analiziramo pojedine odredbe, do sada smo uočili prilično razlika u odnosu na Zakon o koncesijama Federacije BiH. Po nama, i dalje postoji prostor za zloupotrebe, koji može biti, da se osim što se koncesija dodjeljuje na temelju provedenog javnog poziva, dodjeljuje i nadmetanjem po pozivu ili Samoinicijativno podnošenjem prijedloga za dodjelu koncesije od zainteresirane stranke. Specifičnost smo uočili i u radi Komisije za koncesije, odnosno da je u njemu princip da predsjednik i zamjenik predsjednika ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda, da se ne pominju „ostali“ i još neke odredbe Nacrta Zakona“ – stav je eko aktivista.
(Lj.Đ., Odgovorno)
