Vlada FBiH, na prijedlog FMOIT, usvojila Federalni plan upravljanja otpadom. Građanski aktivisti poručuju da deponije Uborak, Desetine, Višnjik, Bare, Šišeta, Glamoč, Dubočine, Nekolj, kao i najavljene spalionice u Zenici, Kaknju i Bosanskom Petrovcu ne ulijevaju povjerenje u rješavanje pitanja otpada u Federaciji BiH.
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je na sjednici održanoj 16.07. u Mostaru, na prijedlog Federalnog ministarstva okoliša i turizma, usvojila Federalni plan upravljanja otpadom, ključni strateški dokument kojim se uspostavlja novi koncept upravljanja otpadom u Federaciji BiH i stvaraju pretpostavke za usklađivanje sistema s evropskim standardima i principima cirkularne ekonomije.
Kako navode iz FMOIT, riječ o jednom od najvažnijih dokumenata u oblasti zaštite okoliša, posebno imajući u vidu da je posljednji Federalni plan upravljanja otpadom donesen za period 2012–2017. godine. Također se navodi da su u proteklom periodu usvojene izmjene Zakona o upravljanju otpadom, donesen novi pravilnik kojim su po prvi put detaljno uređeni uslovi rada deponija u skladu s propisima Evropske unije, a značajno su povećana i budžetska izdvajanja za ovu oblast. Dok je u periodu od 2018. do 2022. godine za projekte upravljanja otpadom izdvojeno oko 1,2 miliona KM, u periodu od 2022. do 2026. godine osigurano je gotovo 11 miliona KM, uz dodatno kreditno finansiranje Svjetske banke u iznosu od 46,1 milion eura.
U obrazloženju je naglašeno da se Federacija BiH danas suočava s ozbiljnim izazovima u ovoj oblasti, budući da je godinama ova oblast zanemarivana. Tek oko pet posto komunalnog otpada se odvaja i reciklira, u funkciji je pet uslovno rečeno regionalnih deponija od kojih većina imaju ozbiljne operativne i okolišne probleme, dok na području Federacije postoji oko 40 lokalnih nesanitarnih i više od 1.600 divljih deponija.
S druge strane, organizacije civilnog društva, građanski i eko aktivisti kažu da će provedba plana u praksi naići na poteškoće. Primjeri lokalnih deponija, poput deponije “Uborak” u Mostaru, deponije “Bare” u Kaknju, deponije “Dubočine” u Bugojnu, deponije “Šišeta” i “Glamoč” u Goraždu, deponije “Desetine” u Tuzli, deponije “Nekolj” u Maglaju, deponije “Višnjik” u Gradačcu, kao i dodatni najavljeni “projekti” spalionica u Zenici, Kaknju i Bosanskom Petrovcu, govore o otežavajućim okolnostima konkretnog rješavanja otpada u Federaciji BiH.
“Hoće li deponija Nekolj postati deponija smeća za pola Bosne i hoće li Maglaj dobiti deponiju i spalionicu životinjskog otpada? Građani u Kaknju, Zenici i Bosanskom Petrovcu su se digli na noge da spriječe izgradnju takvih postrojenja, a Maglaj u tišini i već dugo pada u ruke tuđih interesa i ciljeva. Osim Federalnog, čini se da i kantonalno Ministarstvo za okoliš ne gubi vrijeme te vodi aktivnosti na izradi kantonalnog plana upravljanja otpadom, do te mjere da već ugovara kredit kod EBRD za uređenje deponije Nekolj i planira formirati kantonalno javno komunalno preduzeće koje bi upravljalo Nekoljem kao Regionalni centar za upravljanje otpadom. Odluka općinske vlasti mora biti temeljena na otvorenom, blagovremenom i iskrenom informisanju građana, na javnim konsultacijama najšire javnosti u svakom od koraka koji slijede u odlučivanju. Ne smije biti skrivanja argumenata i istine, niti potcjenjivanja. Općina i njeni građani moraju dobiti i vrijeme i priliku da kažu ono šta misle o onom šta se njih tiče”, izjavio je, između ostalog, Maglajlija Hajrudin Fermić poslanika u Skupštini ZDK.
Bosna i Hercegovina je potpisnica Aarhuske konvencije, a zaštita okoliša predstavlja ustavnu, zakonsku i međunarodnu obavezu svih javnih institucija. Udruženje Resursni Aarhus centar u BiH podnijelo je Glavnoj kantonalnoj tužiteljici Kantona Sarajevo opsežnu pritužbu na Naredbu o neprovođenju istrage u predmetu koji se odnosi na višegodišnje nelegalno odlaganje građevinskog otpada u neposrednoj blizini izvorišta pitke vode u Sarajevu. Pritužba osporava zakonitost odluke Kantonalnog tužilaštva, ukazujući na ozbiljne propuste u utvrđivanju činjenica, selektivnu ocjenu dokaza i izostanak ključnih istražnih radnji.
Iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma ističu da usvajanjem Federalnog plana upravljanja otpadom Federacija BiH nakon višegodišnjeg planskog vakuuma dobija strateški okvir za razvoj savremenog i održivog sistema upravljanja otpadom, dok će njegova uspješna provedba zavisiti od aktivnog partnerstva svih nivoa vlasti, komunalnih preduzeća, privrede i građana.
(J.M., Odgovorno)
