„Cilj je uspostavljanje jedinstvenog i djelotvornog pravnog okvira kojim bi građanima u cijeloj Bosni i Hercegovini bilo omogućeno ravnopravno učešće u donošenju odluka, uz istovremenu zaštitu od zloupotrebe sudskih postupaka radi njihovog zastrašivanja i ušutkivanja.“, navodi se u saopštenju Aarhus centra, koje u nastavku prenosimo u cjelosti.
Udruženje „Resursni Aarhus centar u BiH“ uputilo je Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine inicijativu za razmatranje i upućivanje u parlamentarnu proceduru Nacrta Zakona o građanskoj inicijativi i zaštiti građana Bosne i Hercegovine.
Inicijativom je od Predstavničkog doma i Doma naroda zatraženo da predloženi nacrt zakona upute u zakonodavnu proceduru te otvore javnu raspravu uz učešće stručne i zainteresovane javnosti. Cilj je uspostavljanje jedinstvenog i djelotvornog pravnog okvira kojim bi građanima u cijeloj Bosni i Hercegovini bilo omogućeno ravnopravno učešće u donošenju odluka, uz istovremenu zaštitu od zloupotrebe sudskih postupaka radi njihovog zastrašivanja i ušutkivanja.
Iako Ustav Bosne i Hercegovine garantuje slobodu izražavanja, udruživanja i javnog djelovanja, gotovo tri decenije nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma na državnom nivou ne postoji jedinstven zakon kojim bi bilo uređeno pravo građana na pokretanje građanskih inicijativa. Zbog toga se ovo pravo trenutno ostvaruje prema različitim propisima i pravilima, što stvara pravnu nesigurnost i dovodi građane u nejednak položaj u zavisnosti od dijela zemlje u kojem žive.
Predloženi zakon uspostavio bi minimalne i jednake standarde za pokretanje i provođenje građanskih inicijativa na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine, unaprijedio transparentnost i odgovornost institucija te osnažio građane da neposredno učestvuju u kreiranju javnih politika. Posebno važan dio zakona odnosi se na zaštitu građana, novinara, aktivista, istraživača i organizacija civilnog društva od strateških tužbi protiv javnog učešća, poznatih kao SLAPP tužbe. Riječ je o sudskim postupcima koji se ne pokreću prvenstveno radi zaštite povrijeđenog prava, već radi zastrašivanja, finansijskog iscrpljivanja i odvraćanja osoba koje govore o pitanjima od javnog interesa.
Predloženim zakonom prvi put bi u pravni sistem Bosne i Hercegovine bio uveden mehanizam ranog prepoznavanja i odbacivanja SLAPP tužbi, u skladu sa savremenim evropskim standardima i Direktivom Evropske unije o zaštiti osoba koje učestvuju u javnom životu od očigledno neosnovanih ili zlonamjernih sudskih postupaka.
Prema podacima organizacije Coalition Against SLAPPs in Europe za 2023. godinu, Bosna i Hercegovina bila je treća država u Evropi prema broju evidentiranih SLAPP postupaka u odnosu na broj stanovnika. Ovaj podatak ukazuje na potrebu za hitnim uspostavljanjem efikasnih mehanizama zaštite javnog učešća i slobode izražavanja.
„Građani ne smiju biti samo birači koji jednom u nekoliko godina izlaze na izbore. Moraju imati stvarnu mogućnost da učestvuju u donošenju odluka koje utiču na njihove živote, lokalne zajednice, okoliš i javna dobra. Istovremeno, moraju biti zaštićeni od tužbi kojima ih se pokušava ušutkati zato što su postavili legitimna pitanja ili ukazali na nepravilnosti“, poručuju iz Aarhus centra u BiH.
Donošenje ovog zakona predstavljalo bi važan korak u jačanju participativne demokratije, vladavine prava i zaštite osnovnih ljudskih prava, ali i u usklađivanju zakonodavstva Bosne i Hercegovine sa standardima Evropske unije.
Aarhus centar u BiH poziva Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine da prihvati inicijativu, uputi Nacrt Zakona o građanskoj inicijativi i zaštiti građana u parlamentarnu proceduru i omogući široku javnu raspravu prije njegovog konačnog usvajanja.
(Odgovorno)
