Građani (i demokratija) ne bi trebali da budu žrtve političkih i međustranačkih sukoba. Ali jesu. Dodatno pred izbore. Kad se političari potpuno prestanu baviti svojim poslom, koncentrišući se na pokušaj da se dočepaju novog mandata. Ali isključivo obećanjima a ne konkretnim djelima. Kakvo bi recimo bilo konačno stvaranje uslova građanima da putem svojih legitimnih predstavnika u mjesnim zajednicama utiču na odluke koje se tiču života u njima.
Mjesne zajednice kao osnovni nivo učešća građana u lokalnoj samoupravi, njihovo postojanje, organizacija i način rada, jasno su definisani Statutom Općine Bugojno, koji ih prepoznaje kao oblik neposrednog učešća građana u odlučivanju o pitanjima od lokalnog značaja. Statut Općine Bugojno propisuje da se savjeti mjesnih zajednica biraju neposredno od strane građana, te da Općinsko vijeće ima obavezu da osigura uslove za njihovo funkcionisanje, potvrđuje rezultate izbora i konsultuje savjete mjesnih zajednica prilikom donošenja odluka koje se tiču lokalnih zajednica.
U Općini Bugojno izbori za savjete mjesnih zajednica nisu održani od 2017. godine, čime je dugoročno narušen demokratski legitimitet ovog oblika mjesne samouprave, kao i primjena Statuta Općine u praksi.
Iz udruženja „Omladinski centar“ Bugojno ističu da su u njihovim razgovorima s građanima o stanju u Bugojnu oni najčešće isticali probleme poput neuređenih javnih površina, nedostatka komunalne infrastrukture, saobraćajnih i sigurnosnih pitanja, ali i osjećaj da građani nemaju dovoljno mogućnosti da utiču na odluke koje se odnose na razvoj njihovih mjesnih zajednica.
“Građani smatraju da bi izbori za savjete mjesnih zajednica predstavljali važan korak ka jačanju njihove uloge u lokalnoj zajednici i stvaranju bolje komunikacije sa nadležnim institucijama.”, navode iz “Omladinskog centra”, čiji predstavnici su, krajem avgusta, zvanično predali Općini Bugojno potpise građana kojima se traži hitno raspisivanje i održavanje izbora za savjete mjesnih zajednica. Potpisi, prikupljeni tokom uličnih akcija informisanja i razgovora s građanima, upućeni su predsjedavajućem Općinskog vijeća Bugojno Igoru Vrljiću i Kolegiju Općinskog vijeća.
„Prikupljeni potpisi su jasan pokazatelj volje i interesa građana Bugojna. Mjesne zajednice su temelj učešća građana u vlasti, a nepostojanje legitimno izabranih savjeta predstavlja višegodišnji problem koji se mora hitno riješiti. Očekujemo da Kolegij i predsjedavajući Vijeća uvaže glas građana i pokrenu potrebne procedure“, poručili su iz “Omladinskog centra” Bugojno.
U Kristalnoj sali zgrade Općine Bugojno, 31.8., održana je 26. redovna sjednica Općinskog vijeća Bugojno. Međutim, OV nije usvojilo, niti uopšte raspravljalo o navedenoj inicijativi Omladinskog centra. Osim toga, na sjednici se nije našlo ni usvajanje Strategije omladinske politike.
“Vijeće nije prihvatilo nijednu tačku dnevnu reda koju je predložio načelnik, jer žele da preuzmu nadležnost načelnika. Već peti put predlažem tačnu dnevnog reda da se provedu izbori za predsjednike i članove savjeta mjesnih zajednica. Između ostalog, većina u OV je odbila i usvajanje Strategije omladinske politike”, izjavio je, između ostalog, općinski načelnik Edin Mašić (SDP), čiji je sukob sa predsjedavajućim Općinskog vijeća Igorom Vrljićem (HDZ BiH, koji sa SDA ima većinu u OV), sredinom godine, kulminirao u međusobne teške optužbe i prijetnje, kojima se bavila i policija.
No, građani (i demokratija) ne bi trebali da budu žrtve političkih i međustranačkih sukoba. Ali jesu. Dodatno pred izbore. Kad se političari potpuno prestanu baviti svojim poslom, koncentrišući se na pokušaj da se dočepaju novog mandata. Ali isključivo obećanjima a ne konkretnim djelima. Kakvo bi recimo bilo konačno stvaranje uslova građanima da putem svojih legitimnih predstavnika u mjesnim zajednicama utiču na odluke koje se tiču života u njima.
“Uvijek su im izgovor izbori. Jasno je da se sjednica OV neće održati u septembru. Evo ostavićemo da prođu izbori, pa ćemo da vidimo šta će im onda biti izgovor. U najmanju ruku nije ljudski da se nije održao nijedan sastanak u savjetima mjesnih zajednica od 2017. godine. Kako građani da očekuju napredak po ovom pitanju? “, poručuju mještani iz mjesnih zajednica Vrbas i Kula, koji su posebno aktivni u ovom kontekstu.
(J.M., Odgovorno)
