Ovdje se otvara važno pitanje: Da li građanska inicijativa u Narodnoj skupštini Republike Srpske predstavlja stvarni mehanizam uticaja građana ili tek glumljenje prihvatanja evropskih standarda, koje se svodi na formalnu proceduru kroz koju se omogućava da prijedlog bude zaprimljen i razmotren, bez ikakvog efekta?
Jedan od važnih pokazatelja demokratske otvorenosti svakog parlamenta jeste način na koji tretira građanske inicijative. Građanska inicijativa nije samo formalni zahtjev upućen instituciji. Ona predstavlja način da građani direktno učestvuju u kreiranju javnih politika, ukazuju na probleme i predlažu rješenja koja smatraju važnim za društvo. Zbog toga odnos parlamenta prema građanskim inicijativama predstavlja važan pokazatelj odnosa institucije prema građanima.
Aktuelni saziv Narodne skupštine Republike Srpske razmatrao je najmanje četiri građanske inicijative, koje su se odnosile na različite oblasti javnog interesa:
- zaštitu životne sredine i protivljenje otvaranju rudnika na području Lopara;
- izmjene Zakona o unutrašnjem platnom prometu;
- pitanje koncesija za geološka istraživanja i eksploataciju mineralnih sirovina;
- izmjene Zakona o igrama na sreću.
NSRS je ove inicijative uvrstila u svoj radni proces, ali nijedna od njih nije rezultirala prihvatanjem prijedloga građana.
U slučaju inicijative koja se odnosila na Lopare, Skupština nije usvojila predloženu deklaraciju. Građanska inicijativa za dopune Zakona o unutrašnjem platnom prometu evidentirana je kao prijedlog građana u zakonodavnoj proceduri, ali nije dobila podršku skupštinske većine. Takođe, nije usvojen ni Nacrt zakona o dopuni Zakona o igrama na sreću koji je označen kao građanska inicijativa.
Važno pitanje
Ovdje se otvara važno pitanje: Da li građanska inicijativa u Narodnoj skupštini Republike Srpske predstavlja stvarni mehanizam uticaja građana ili tek glumljenje prihvatanja evropskih standarda, koje se svodi na formalnu proceduru kroz koju se omogućava da prijedlog bude zaprimljen i razmotren, bez ikakvog efekta?
Naravno, činjenica da neka inicijativa nije prihvaćena sama po sebi ne znači da institucija nije postupila demokratski. Parlamentarna većina ima pravo da procjenjuje prijedloge i donosi odluke. Međutim, kvalitet demokratije ne mjeri se samo konačnim ishodom glasanja. Važno je i koliko ozbiljno se razmatraju prijedlozi građana, koliko prostora postoji za obrazlaganje razloga zbog kojih se inicijativa prihvata ili odbija, da li građani dobijaju jasnu povratnu informaciju i da li institucija, u konačnici, pokazuje spremnost da zaista čuje društvene probleme i posveti se njihovom rješavanju.
Problem nastaje kada građani steknu utisak da je njihova inicijativa samo administrativno obrađena, a ne stvarno razmotrena. Demokratski parlament nije samo mjesto gdje se odlučuje većinom glasova. On mora biti mjesto gdje građani mogu vidjeti da njihov glas ima vrijednost, čak i kada njihov prijedlog nije usvojen.
Potreba da se dodatno razvijaju mehanizmi koji bi građanima omogućili veći uticaj
Četiri analizirane inicijative pokazuju određeni obrazac: Građani koriste dostupne demokratske mehanizme. Institucija ih formalno prima i razmatra. Ali između građanskog zahtjeva i konačne odluke postoji velika udaljenost. Zato se nameće potreba da se dodatno razvijaju mehanizmi koji bi građanima omogućili veći uticaj:
- javne rasprave o inicijativama od društvenog značaja;
- uključivanje predlagača u skupštinske rasprave;
- veća transparentnost postupka odlučivanja;
- obavezna detaljna obrazloženja inicijativa.
Jer smisao građanske inicijative nije samo da građanin može poslati prijedlog. Suština je da građanin osjeti da je njegov glas dio procesa donošenja odluka.
Test demokratske zrelosti
Odnos prema građanskim inicijativama jedan je od najvažnijih pokazatelja demokratske zrelosti institucija. Parlament koji sluša građane ne mora prihvatiti svaki njihov prijedlog. Ali mora pokazati da svakom prijedlogu pristupa ozbiljno i sa poštovanjem. Jer demokratija nije samo pravo građana da izlaze na izbore i biraju vlast. Demokratija je i pravo građana da utiču na političke odluke između dva izborna procesa.
(Ž.N., Odgovorno)
