Treća presuda je konstatovala potpuno ignorisanje suda i njegovih presuda od strane Ministarstva. Ministarstvo je izdalo novu dozvolu, a da, kako je Sud utvrdio u svojoj presudi, nije postupilo po uputama iz predhodne presude, te da nije naložio investitoru izradu Plana remedijacije i rekultivacije. A nije ni detaljno obratilo pažnju na kumulativni uticaj mHE Jovići sa već izgrađenom MHE Glavica koja se nalazi 900 metara nizvodno od planiranog projekta.
Jedino zarobljenost države i kontrola vladajućih stranaka nad policijsko-pravosudnim aparatom sprječava promptne istrage i procesuiranja političara koji donose apsurdne odluke, koje nanose nenadoknadivu štetu zajednici i državi a idu u korist samo pojedincima ili stranim investitorima. Odluke protiv kojih građani jasno dižu svoj glas, pa čak ih i sudovi poništavaju. Jer, naravno, da istrajavanje političara na takvim odlukama, nezakonitim i suprotstavljenim javnom interesu, postavlja pitanje motiva i budi sumnje u korupciju i otvara pitanje koliko duboko i široko to ide. Što bi u zemlji u kojoj funkcioniše vladavina prava naravno bilo ispitano.
Ali BiH nije ta zemlja, nego država na regionalnom i evropskom dnu po indeksu percepcije korupcije. Ali, skromnu nadu bude odluke sudova, posljednjih godina, u korist ekoloških udruženja. Odluke koje s jedne strane signaliziraju da sistem nije potpuno truo, samo čeka odlučnu reformu i lustraciju, a s druge strane pokazuju da je pravna država, čak i ovako krhka i na momente nevidljiva, kao u BiH, zapravo, najveći saveznik građanima u borbi za njihova prava i zaštitu prirode.
Tu tezu potvrđuju i presude Okružnog suda Banja Luka, koji je tri puta zaredom poništavao ekološke dozvole Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS za mini hidro-elektranu Jovići na rijeci Plivi.
Prvi put u julu 2025., potom u novembru iste godine, te sada u junu 2026.
U postupcima osporavanja odluka Ministarstva učestvovalo je više formalnih i neformalnih udruženja građana – Centar za životnu sredinu, Fondacija Atelje za društvene promjene ACT, inicijativa Ne damo Plivu i Janj,… – te, čak i jedinica lokalne samouprave, tj. Opština Šipovo.
Podsjećamo da je za ovaj projekat Ugovor o koncesiji za izgradnju MHE Jovići na rijeci Plivi zaključen još 2006. godine, te da nakon skoro dvadeset godina, tokom kojih je došlo i do promjene vlasnika sa kompanije “Duga d.o.o. Kneževo” na kompaniju “Prirodna energija d.o.o. Šipovo” koja je ćerka firme V-SPIN iz Republike Češke, ova centrala nije izgrađena. Upravo iz tog razloga, prva ekološka dozvola je prestala da važi, pa je investitor morao ponovno pokrenuti postupke u skladu sa Zakonom o zaštiti životne sredine. Umjesto da neispunjavanje odredbi iz ugovora iskoristi za poništavanje konceije, vlast nastavlja da pogoduje investitoru – oslobađajući ga obaveze izrade Studije uticaja na životnu sredinu, te mijenjajući obuhvat zaštite područja ranije planiranog za zaštitu, kako bi već dodjeljena koncesija za gradnju mHE mogla da se realizuje i da se taj dio izuzme iz područja zaštite, pri čemu na predmetnoj lokaciji nisu riješeni ni imovinsko pravni odnosi.
Foto: Centar za životnu sredinu
No, podilaženju interesima investitora i bahatom odnosu vlasti i ignorisnju i zakona i odluka sudova i građana, tu nije bio kraj. Ministarstvo je izdalo dozvolu iako su, kako je Sud utvrdio, dokazi na osnovu kojih se ona donosi bili nepotpuni. Drugi put, Sud je uvažio primjedbe Centra za životnu sredinu u vezi nepostojanja Plana remedijacije i rekultivacije za projekat izgradnje elektrane, kao i činjenicu da nije dokazan javni interes za ovaj projekat. Posebno zbog toga, kako navode iz Centra, jer je rijeka Pliva jedna od prirodno najvrijednijih rijeka u našoj zemlji, a lokalna zajednica je već koristi za održivi razvoj kroz ekoturističke potencijale koje pruža, a koji bi mogli biti i okosnica razvoja i održivog korištenja i u budućnosti.
Treća presuda je konstatovala potpuno ignorisanje suda i njegovih presuda od strane Ministarstva. Ministarstvo je izdalo novu dozvolu, a da, kako je Sud utvrdio u svojoj presudi, nije postupilo po uputama iz predhodne presude, te da nije naložio investitoru izradu Plana remedijacije i rekultivacije. A nije ni detaljno obratilo pažnju na kumulativni uticaj mHE Jovići sa već izgrađenom MHE Glavica koja se nalazi 900 metara nizvodno od planiranog projekta.
Iz Centra za životnu sredinu su i nakon prethodne sudske presude izrazili očekivanje da nadležno ministarstvo proces konačno zaključi odbijanjem izdavanja novog rješenja iz svih razloga koje je i sud prepoznao. No, pokazali su, kao i građani, i spremnost za nastavak borbe.
Odnosno kako su to još prije godinu dana istakli iz Inicijativnog odbora “Ne damo Plivu i Janj”: “Poručujemo i investitoru i resornom ministarstvu da hidroelektrane na našim rijekama nisu dobrodošle.”
(N.N., Odgovorno / Foto naslovne: Gerila)
