Aktivisti smatraju da zaduženi za oblast visokog obrazovanja, uključujući i Ministarstvo civilnih poslova BiH, kao tumač zakonskih propisa u toj oblasti, i dalje minimiziraju problem priznavanja diploma iz BiH tumačenjem da se u postupku vrednovanja diploma, konkretno u Hrvatskoj, uzima u obzir isključivo stepen postignutih znanja, vještina i kompetencija, bez upoređivanja studijskih programa.
U cilju međuinstitucionalne saradnje i razmjene dobre prakse u oblasti osiguranja kvaliteta u visokom obrazovanju, u ovom mjesecu (08.04.2026.), predstavnici Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta BiH (HEA) posjetili su u Zagrebu Agenciju za znanost i visoko obrazovanje Hrvatske (AZVO).
Predstavnici HEA-e, na čelu s direktorom, prof. dr. Enesom Hašićem, sastali su se s direktoricom AZVO-a, prof. dr. Danijelom Horvatek Tomić i upravom, a teme sastanka bili su postupci vanjskog vrednovanja, kao i pristupanje HEA u punopravno članstvo Evropske asocijacije za osiguranje kvaliteta u visokom obrazovanju (ENQA), čime bi se, naglašeno je, ojačala pozicija BiH unutar Evropskog prostora visokog obrazovanja (EHEA).
Za studente u inicijativi „Akreditovane visokoškolske ustanove – priznate diplome“ je i ovaj skup samo jedna u nizu studijskih posjeta zaduženih za oblast visokog obrazovanja u BiH i priča o skorom pristupanju HEA BiH u članstvo ENQA, koja je upisana u Evropski registar za osiguranje kvaliteta (EQAR). Kako bi i naša zemlja napokon dobila svoj nacionaloni ured, što se godinama nagovještava, a u stvarnosti je bez konkretnih rezultata.
„Kada je riječ o saradnji u oblasti obrazovanja sa Hrvatskom očigledno je da je i dalje prisutan problem sa diplomama stečenim na visokoškolskim ustanovama u BiH i stav po tom pitanju Nacionalnog ureda ENIC/NARIC, koji djeluje u sastavu AZVO, da je jedan od problema vrednovanja visokoškolskih kvalifikacija iz BIH to što „u državi stjecanja visokoškolske kvalifikacije nije razvijen jasan, pouzdan i usporediv nacionalni kvalifikacijski okvir“. Očigledno je da nam u Hrvatskoj, kao i u Sloveniji ne zaboravljaju aferu kupoprodaje diploma “Klaster”. Vjerovatno da ovakvim posjetama i sastancima sa kolegama u susjednoj zemlji se unaprjeđuje saradnja, ali da su u Hrvatskoj ostali na istim pozicijama da će dosljedno sprovoditi novi Zakon o priznavanju i vrednovanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija, čime je otežana procedura priznavanja diploma koje se stječu na visokoobrazovnim ustanovama u BiH” – informacije su i reakcija na sastanak u Zagrebu bh. studentskih aktivista.
Aktivisti smatraju da zaduženi za oblast visokog obrazovanja, uključujući i Ministarstvo civilnih poslova BiH, kao tumač zakonskih propisa u toj oblasti, i dalje minimiziraju problem priznavanja diploma iz BiH tumačenjem da se u postupku vrednovanja diploma, konkretno u Hrvatskoj, uzima u obzir isključivo stepen postignutih znanja, vještina i kompetencija, bez upoređivanja studijskih programa. Odnosno da se u posebnom upravnom postupku utvrđuje da li je podnosilac zahtjeva za priznavanje strane diplome dovoljno pripremljen za određenu aktivnost u Hrvatskoj, za stručno i/ili akademsko priznavanje, nastavak obrazovanja ili zaposlenje, i može li se dodijeliti alternativno, djelimično ili uslovno priznavanje. To bi po njima trebalo značiti da su diplome BiH legalne i legitimne, ali da hrvatska agencija može zauzeti stav i tumačiti da studenti koji su studirali u BiH nisu naučili dovoljno da bi u Hrvatskoj imali taj stepen obrazovanja koji im je istaknut na diplomama.
“Registri koje vode entitet Republika Srpska, kantoni, a najmjerodavniji bi trebao biti Državni registar akreditovanih visokoškolskih ustanova u BiH, koji vodi HEA, možemo slobodno reći, su haotični. Zbunjujući su, ne samo kada se posmatra sa strane, izvan BiH, već i od samih studenata, kako nam oni tvrde, koji studiraju u našoj zemlji. Konkretno, neusklađeni su i nejasni” – stav je studentskih aktivista NGG „Akreditovane visokoškolske ustanove – priznate diplome“.
Pritom, kao ilustraciju, iznose podatke da je u registru Agencije za visoko obrazovanje Republike Srpske (AHERS) od ukupno 18 visokoškolskih ustanova samo za deset završen postupak akreditovanja, pet ih se nalazi u statusu da su u postupku akreditovanja, a za tri da im je odbijena akreditacija. Aktivisti imaju informacije da je jedna od tri kojima je odbijena akreditacija i da su trebale prestati sa radom, preregistrovala se u privredno društvo i da mu je u djelatnosti ostala oblast obrazovanja i posluje sa aktivnim bankovnim računima.
Prema Državnom registru visokoškolskih ustanova u BiH, za koji je zadužena HEA, iz Federacije odbijena je akreditacija Internacionalnom univerzitetu u Goraždu (novi naziv American Northwest University of Health Science and Techology/Američki Sjevero-zapad Univerzitet za Zdravstvene Nauke i Tehnologije), koji je prema rješenju nadležne obrazovne vlasti od 24.06.2024. godine prestao sa radom. Goraždanski univerzitet je radio sa uslovnom akreditacijom, kao i Visoka škola za menadžment i turizam Konjic, kojoj je je akreditacija istekla 16.05.2024. godine, ali se ove dvije VŠU još uvijek nalaze u tom registru.
“Još je nejasnija situacija sa radom i funkcionisanjem Evropskog univerziteta “Kallos”, kojem je Ministarstvo obrazovanja i nauke Tuzlanskog kantona 14.11.2025. godine rješenjem trajno onemogućilo djelatnost visokog obrazovanja na području Tuzlanskog kantona. Imamo informacije da su studentima vlasti ove ustanove preporučili da se prebace na Evropski univerzitet u Brčko distriktu, kome je isti vlasnik, inače član Upravnog odbora HEA Nedeljko Stanković. Ukupno gledajući, u Državnom registru, za koji u HEA tvrde da se ažurira na dnevnoj bazi, sa isteklom akreditacijom su i Nezavisni univerzitet Banja Luka, Univerzitet za poslovni inžinjering i menadžement PIM Banja Luka, Univerzitet Sinergija Bijeljina, Viktoria Internacionalni Univerzitet, Visoka škola “Banja Luka College” iz Banja Luke, Visoka škola računarstva i poslovnih komunikacija eMPIRICA u BD BiH iz Brčko distrikta” – podaci su sa kojima raspolažu u NGG, napominjući da je za neke od ustanova Komisija stručnjaka za vrednovanje preporučila produžetak ili odbijanje akreditacije, ali da ti podaci još nisu zvanični ili ažurirani.
(Lj.Đ., Odgovorno)
