„Naša iskustva ukazuju na iste probleme – građani nisu dovoljno informisani o radu svojih MZ, zahtjevi i inicijative često ostaju bez odgovora, odluke se donose bez stvarnog uključivanja mještana, građani često ne znaju ko ih predstavlja, komunikacija MZ sa građanima je slaba, a potencijal mjesnih zajednica ostaje gotovo potpuno neiskorišten“, navode iz udruženja „Ne diskriminacija – ne mobing“, koje se zalaže za provođenje demokratskih izbora za organe mjesnih zajednica na području Grada Tuzla.
Budućnost mjesnih zajednica bila je tema foruma održanog juče 22.09. u Tuzli, gdje se govorilo o ulozi mjesnih zajednica, izborima za njihove organe i mogućnostima većeg uključivanja građana u odlučivanje o pitanja važnim za lokalnu zajednicu.
Predstavljeni su rezultati projekta udruženja „Ne diskriminacija – ne mobing“ koji je otvorio pitanja transparentnijeg rada mjesnih zajednica, njihove veće dostupnosti građanima i aktivnijeg učešća građana u lokalnom odlučivanju.
Ovo udruženje posebno se zalaže za provođenje demokratskih izbora za organe mjesnih zajednica na području Grada Tuzla.
Grad Tuzla ima 40 mjesnih zajednica koje naseljava oko 100.000 građana. Za njihovo funkcionisanje izdvajaju se javna sredstva (za plate sekretara, paušale članovima savjeta, troškove održavanja i slično), postoji administracija i formalno utvrđene nadležnosti. No izostaju rezultati usklađeni sa interesima građana tih mjesnih zajednica. A glavni uzrok tome, iz udruženja „Ne diskriminacija – ne mobing“ vide u načinu na koji se upravlja mjesnim zajednicama.
Statut Grada Tuzla predviđa izbore za savjete mjesnih zajednica, ali izbori se ne provode.
Vlast u gradu Tuzla, naime, godinama prolongira izbore u mjesnim zajednicama pod izgovorom “tehničkih i proceduralnih poteškoća”. Predsjednici savjeta mjesnih zajednica, kako kažu aktivisti, obnašaju funkcije mimo izbornog legitimiteta, dok građani nemaju nikakav formalni mehanizam da odlučuju o pitanjima koja direktno utiču na njihove živote, poput komunalne infrastrukture, uređenja naselja ili budžeta mjesnih zajednica. Sve navedeno, upozoravaju aktivisti, govori o čistoj uzurpaciji vlasti, odnosno potpunoj obustavi demokratskog odlučivanja na lokalnom nivou: “Mjesne zajednice su pretvorene u politički “plijen” koji se dijeli među strankama, mimo volje građana, te se sve odvija bez odgovornosti i sankcija.”
„Naša iskustva ukazuju na iste probleme – građani nisu dovoljno informisani o radu svojih MZ, zahtjevi i inicijative često ostaju bez odgovora, odluke se donose bez stvarnog uključivanja mještana, građani često ne znaju ko ih predstavlja, komunikacija MZ sa građanima je slaba, a potencijal mjesnih zajednica ostaje gotovo potpuno neiskorišten“, navode iz udruženja NDNM Tuzla.
No, bez obzira na zahtjeve, inicijative i molbe građana, Grad Tuzla nastavlja praksu razrješavanja i biranja članova savjeta mjesnih zajednica. Tako je na dvadesettrećoj redovnoj sjednici GV, održanoj 10.09. razmatran izvještaj Komisije za izbor i imenovanje, te su usvojeni sljedeći zaključci: prihvata se prijedlog Kluba vijećnika Nezavisne liste „Sloboda“ za izmjenu člana Savjeta MZ Mosnik te se Azra Kunić razrješava dužnosti člana savjeta MZ Mosnik, a na dužnost se bira Fahir Kunić. Gradsko vijeće Tuzla je prihvatilo prijedlog Kluba vijećnika PDA za izmjenu člana savjeta MZ Šićki Brod, gdje je postavljen Edis Suljić.
Aktivisti su iznijeli podatak o naknadama za članove savjeta MZ i platama sekretarima MZ. Tako je izneseno da je za period od 2020. do 2026. godine za naknade članovima savjeta MZ isplaćeno 2.898.867,23 KM, dok je za sekretare MZ za isti period iz budžeta Grada izdvojeno oko 4.368.000,00 KM. Izgovor o dosadašnjem neprovođenju izbora zbog finansijskih poteškoća ne stoji, jer je, prema komparativnoj analizi iz drugih lokalnih zajednica u BiH, za provođenje izbora u mjesnim zajednicama u Tuzli potrebno svega oko 100.000 KM.
„Provesti zakonite i regularne izbore u mjesnim zajednicama, tada bi se trebala raditi kampanja da se razvije svijest i da se razbije apatija koja vlada među građanima, kako bi se oni upoznali sa stanjem u mjesnim zajednicama, o onome šta oni mogu i da se kandiduju i aktiviraju. Ukoliko bi se građani upoznali sa nadležnostima i odgovornostima tih savjeta mjesnih zajednica, onda bi bili upućeni u to šta mogu tražiti i koliko u stvarnosti mogu riješiti lokalnih komunalnih problema“, izjavio je Emir Baraković predsjednik udruženja NDNM Tuzla.
Inače, udruženje „Ne diskriminacija – ne mobing“ je, suočeno sa ignorisanjem ovog problema od strane lokalne vlasti i odbijanjem raspisivanja izbora za savjete mjesnih zajednica, podnijelo apelaciju prema Ustavnom sudu BiH protiv Grada Tuzla zbog uskraćivanja osnovnog ljudskog prava.
(J.M., Odgovorno)
