“Pravilnik o uslovima i načinu održavanja riječnih korita, dislokaciji i vađenju materijala iz vodotoka je diskriminirajući i obraćali su nam se šljunkari koji tvrde da su spremni ponuditi šest puta veću cijenu za eksploatisani šljunak iz ugovora sklopljenih bez rasipisivanja javnog poziva, ali im se nije pružila mogućnost da učestvuju na javnom tenderu, što bi moglo značiti da je taj Pravilnik skrojen samo za odabrane i povlaštene”.
Agencija za vodno područje rijeke Save (AVP) raspisala je javni poziv za dostavljanje prijava vađenje materijala iz vodotoka na podrčju Federacije iz rijeka Željeznice, Bosne i Krivaje, na području općine Ilidža i gradova Zenica i Zavidovići na ukupno 13 lokaliteta.
Privrednim društvima koja se bave ovom vrstom djelatnosti ponuđeno je izvođenje radova na uređenju riječnog korita na jednom lokalitetu u općini Ilidža, na četiri lokaliteta na vodotoku rijeke Bosne na području grada Zenica i na osam lokaliteta na vodotoku rijeke Krivaje na područu grada Zavidovići.
Dostavljajući ove podatke neformalnoj grupi građana “Za legalnu i kontrolisanu eksploataciju šljunka” o aktuelnim uređenjima vodotoka u Federaciji, AVP je naglasila da prema važećim propisima Federacije BiH nije moguće dodijeliti pravo na vađenje materijala iz vodotoka Prve kategorije bez prethodnog sprovođenja javnog poziva.
Precizirano je da je odredbom člana 7. stav (1) Uredbe o načinu dodjele prava za vađenje materijala iz vodotoka izričito navedeno da se sprovodi postupak dodjele ugovora za vađenje po prethodno sprovedenom javnom pozivu. Da se na njihovoj web stranici i u najmanje jednom dnevnom listu koji se distribuira na području cijele Federacije propisuju obavezni elementi javnog poziva i da se odabir izvođača radova vrši isključivo na osnovu kriterija ponuđenog najvećeg iznosa posebne vodne naknade po kubnom metru izvađenog materijala.
“Iz federalne Agencije su nam dostavljene tvrdnje da u svojoj evidenciji registra nemaju niti jednog slučaja dodjele vodopravnog akta za aktivnosti dislociranja i vađenja materijala iz vodotoka izvan javnog poziva, niti je takva dodjela pravno moguća u skladu sa navedenim pravnim propisima.”, navode aktivista, okupljenih u NGG “Za legalnu i kontrolisanu eksploataciju šljunka”.
Situacija u Republici Srpskoj je sasvim drugačija.
“Od nadležne Javne ustanove za upravljanje vodotokom dobili smo informacije da je od ukupno 38 aktivnih ugovora, u deset slučajeva data saglasnost za uređenje vodotoka, odnosno vađenje materijala iz riječnih korita i sklopljeni ugovori na osnovu, po nama, diskriminatorskog, Pravilnika o uslovima i načinu održavanja riječnih korita, dislokaciji i vađenje materijala iz vodotoka”, naglašavaju aktivisti.
Pojašnjavaju da, prema zakonskim propisima u RS, pored dodjele saglasnosti za vađenje i dislokaciju materijala iz vodotoka na osnovu Javnog poziva, saglasnost za sklapanje ugovora se daje i na osnovu “famoznog” člana 11 Pravilnika. Prema njemu, JU “Vode Srpske” mogu zaključiti ugovor sa izvođačem radova i bez raspisivanja javnog poziva, neposrednim ugovaranjem. Kao razlozi navedeno je da se na taj način mogu sklopiti ugovor u slučaju potrebe hitnog obezbjeđenja većih proticajnih profila riječnog korita, sa ciljem smanjenja ili potpunog otklanjanja rizika od plavljenja ili degradacije riječnih obala.
Kako se taj diskriminirajući član Pravilnika primjenjuje naveli su slučaj modričkog preduzeća “Martić InterKop”, koje više od četiri godine izvodi takozvane “hitne” radove u koritu rijeke Bosne na području opština Vukosavlje i Šamac i to na čak sedam lokaliteta.
“Pravilnik o uslovima i načinu održavanja riječnih korita, dislokacijii vađenje materijala iz vodotoka je diskriminirajući i obraćali su nam se šljunkari koji tvrde da su spremni ponuditi šest puta veću cijenu za eksploatisani šljunak iz ugovora sklopljenih bez rasipisivanja javnog poziva, ali im se nije pružila mogućnost da učestvuju na javnom tender. Što bi moglo značiti da je taj Pravilnik skrojen samo za odabrane i povlaštene. Da ne pominjemo da su vođeni i sudski postupci protiv navedenog privrednog društva zbog tužbi da su u tim “hitnim radovima” zahvatali i privatna imanja i pravili još jedno korito rijeke Bosne” – kažu aktivisti NGG “Za legalnu i kontrolisanu eksploataciju šljunka”, koji su unazad mjesec dana značajno se aktivirali u aktivnosti snimanja stanja na terenu i zaštite vodotoka u cijeloj BiH, te su podnijeli i prve prijave sa sumnjama u nezakonititu i prekomjernu eksploataciju šljunka.
Inače, kada je riječ o vodotocima u RS, pored aktivnih 38 ugovora, rok za prijavu za poslednji javni poziv bio je 12. juni, a izvođenje radova održavanja riječnih korita, dislokacije i vađenja materijala iz vodotoka rijeka prema elaboratu predviđen je na lokalitetima Međaši, Grad Bijeljina u koritu rijeke Drine i Paljevićima, Grad Zvornik u koritu rijeke Drinjače.
(Lj.Đ., Odgovorno)
