“Za mene je posebno važno da Trgovska gora više ne ostane samo predmet lokalnih protesta, političkih izjava ili bilateralnih neslaganja. Ovaj slučaj je sada predmet međunarodne recenzirane naučne literature. Rad pokazuje da pitanje Trgovske gore nije samo pitanje lokacije otpada, nego i pitanje ko ostvaruje korist, ko snosi rizik i ko zaista ima pravo da utiče na odluke. Upravo zbog toga je važno da se o ovom slučaju govori mnogo šire – u naučnoj zajednici, evropskim institucijama i međunarodnoj javnosti.“, riječi su Emine Veljović, koautorice rada i izvršne direktorice Aarhus centra u BiH, čije saopštenje u nastavku prenosimo u cjelosti.
Naučni rad „Core benefits, peripheral risks: Multinational energy justice of nuclear waste siting on the Croatia–Bosnia and Herzegovina border“, autora Emine Veljović i Aliaksandra Novikaua sa Internacionalnog univerziteta u Sarajevu, objavljen je u međunarodnom naučnom časopisu Energy Research & Social Science, izdavačke kuće Elsevier.
Objavljivanje rada posebno je značajno jer se radi o jednom od vodećih međunarodnih časopisa u oblasti društvenih aspekata energetike. Prema Scopus podacima za 2024. godinu, Energy Research & Social Science nalazi se u 99. percentilu u kategoriji društvenih nauka i rangiran je na 7. mjestu od 674 časopisa, što ga svrstava među približno 1% najbolje rangiranih časopisa u toj kategoriji. Njegovim objavljivanjem slučaj planiranog skladišta radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori, neposredno uz granicu sa Bosnom i Hercegovinom, postaje predmet međunarodne recenzirane naučne literature.
Studija analizira više od dvije decenije pravnih i regulatornih dokumenata, institucionalne i diplomatske korespondencije, ekspertnih izvještaja i izvještaja civilnog društva, kao i javnog i političkog diskursa. Kroz koncept multinacionalne energetske pravde, autori analiziraju raspodjelu koristi i rizika, mogućnost stvarnog učešća Bosne i Hercegovine u odlučivanju te pitanje priznanja institucija i stanovništva Bosne i Hercegovine kao ravnopravnih i legitimnih aktera u procesu.
Rezultati istraživanja ukazuju na tri međusobno povezane dimenzije problema: distributivnu, proceduralnu i nepravdu priznanja. Prema nalazima rada, koristi povezane sa proizvodnjom nuklearne energije i rješavanjem pitanja radioaktivnog otpada dominantno ostaju u Hrvatskoj, dok su dugoročni okolišni i socio-ekonomski rizici u značajnoj mjeri koncentrisani na bosanskohercegovačkoj strani granice.
Razmjere tog nesrazmjera posebno ilustriraju podaci analizirani u radu. U području sliva Une u blizini planiranog objekta nalazi se 20 općina sa približno 360.000 stanovnika, dok u radijusu od 50 kilometara živi više od 300.000 stanovnika Bosne i Hercegovine, naspram manje od 5.000 stanovnika na hrvatskoj strani granice.
Rad također ponovo otvara pitanje samog izbora lokacije. Analizirani izvori pokazuju da je Trgovska gora među četiri finalne lokacije bila najlošije rangirana, pri čemu je ispunjavala osam od deset regulatornih kriterija za isključenje. Ostale lokacije su tokom vremena uklonjene iz razmatranja kroz političke odluke ili promjene njihovog statusa, nakon čega je Trgovska gora ostala praktično jedina opcija. Posebna pažnja posvećena je i dokumentovanim prirodnim ranjivostima lokacije. Rad navodi propusne geološke formacije i kratke hidrološke veze prema Uni i drugim vodotocima, kao i seizmičku osjetljivost područja; mikro-lokacija Čerkezovac nalazi se svega 3,5 do 4 kilometra od aktivnog rasjeda Glina–Prijedor.
Na proceduralnom nivou, autori zaključuju da formalno uključivanje Bosne i Hercegovine u pojedine procese nije nužno značilo i mogućnost stvarnog utjecaja na odluke. Rad analizira ograničen pristup tehničkoj dokumentaciji, kašnjenje u razmjeni informacija i način na koji su mehanizmi Espoo i Aarhus konvencije korišteni u procesu odlučivanja.
Studija istovremeno kritički razmatra i slabosti odgovora Bosne i Hercegovine. Autori ukazuju da ustavna i institucionalna fragmentiranost zemlje, zajedno sa oprezom koji proizlazi iz procesa pristupanja Evropskoj uniji, ograničavaju mogućnost snažnijeg i koordiniranog prekograničnog djelovanja.
“Za mene je posebno važno da Trgovska gora više ne ostane samo predmet lokalnih protesta, političkih izjava ili bilateralnih neslaganja. Ovaj slučaj je sada predmet međunarodne recenzirane naučne literature. Rad pokazuje da pitanje Trgovske gore nije samo pitanje lokacije otpada, nego i pitanje ko ostvaruje korist, ko snosi rizik i ko zaista ima pravo da utiče na odluke. Upravo zbog toga je važno da se o ovom slučaju govori mnogo šire – u naučnoj zajednici, evropskim institucijama i međunarodnoj javnosti.“ (Emina Veljović, koautorica rada i izvršna direktorica Aarhus centra u BiH)
Rad ne predstavlja tehničku studiju kojom se predviđa konkretan budući radiološki incident, nego naučnu analizu dokumentovanih rizika, procesa odlučivanja i odnosa moći. Njegov poseban doprinos jeste u tome što slučaj Trgovske gore koristi za razvoj šireg koncepta multinacionalne energetske pravde i pokazuje kako prekogranični okolišni rizici mogu biti povezani sa političkom i institucionalnom nejednakošću između država. Zaključak rada povezuje regulatornu kontrolu nad informacijama, ograničeno učešće i nepriznavanje interesa pogođenih prekograničnih zajednica u jedinstven obrazac multinacionalne energetske nepravde.
(Odgovorno)
