„Presude kojima je proces izdavanja okolinskih dozvola vraćen na početak prilika je da se još jednom preispita da li je izgradnja ovih objekata danas uopće opravdana.“, navode iz Aarhus centra u BiH, čije saopštenje, u nastavku, prenosimo u cjelosti.
Kantonalni sud u Sarajevu donio je dvije važne presude 28. marta 2025. godine, kojima se poništavaju osporeni zaključci Federalnog ministarstva okoliša i turizma (FMOIT) o projektima izgradnje hidroelektrana “Janjići” i “Vranduk” na rijeci Bosni. Sud je utvrdio da postupci nisu vođeni na pravilan i zakonit način, ukazujući na ozbiljna proceduralna kršenja, uključujući nedostatak ključnih podataka poput broja i datuma Studije utjecaja na okoliš, te nejasna i nepotpuna obrazloženja.
„Sud nije ušao u razmatranje retroaktivne primjene Uredbi i materijalnog zakona, kako smo naveli u našim tužbama, već se fokusirao na proceduralne nedostatke. Ali, sud je naložio tuženom Ministarstvu da ponovi postupak za oba slučaja. Očekujemo da ih FMOIT ponovi, poštivajući sve zakonske odredbe i volju mještana, a koji ne podržavaju realizaciju ovih projekata,” ističe Emina Veljović, izvršna direktorica Aarhus centra u BiH.
Presude su dočekane s oduševljenjem u lokalnoj zajednici. „Osjećamo tračak nade“, rekao je Aldin Tokalija iz Zenice.
O hidroelektrani “Janjići”
Mještani MZ Janjići i građani Zenice od samog početka protive se izgradnji HE “Janjići”. Uputili su i građansku inicijativu s ciljem zaštite svojih prava na učešće u postupku i očuvanje okoliša. Područje predviđeno za izgradnju HE “Janjići” predstavlja jedno od posljednjih prirodnih staništa uz rijeku Bosnu, gdje obitavaju brojne biljne i životinjske vrste, uključujući i kritično ugrožene poput ribe glavaticе (Salmo marmoratus) i vidre (Lutra lutra). Ovo područje poznato je po Janjićkim adama i slapovima – jedinstvenim prirodnim fenomenima.
Planirana izgradnja uključuje formiranje akumulacije, što bi značilo prisilno raseljavanje stanovništva. Akumulacija bi trajno promijenila ekološke karakteristike rijeke, narušila kvalitet zraka stvaranjem kondenza i najezdom komaraca. Imajući u vidu da je grad Zenica već opterećen zagađenjem zraka, tok i slapovi rijeke Bosne djeluju kao prirodni ventilatori koji rashlađuju grad i obnavljaju zalihe kisika. Izgradnjom HE “Janjići” ovaj zračni koridor bi bio prepriječen, dok bi rijeka postala usporena i pretvorena u sabirno mjesto mulja, otpada i otpadnih voda, koje bi povremeno bile ispuštane nizvodno, dodatno opterećujući zajednice nizvodno.
Građani Zenice i mještani okolnih mjesnih zajednica su prikupili više od 1500 potpisa protiv izgradnje. Prije bilo kakve izgradnje, zakon nalaže prethodnu procjenu uticaja na okoliš. Izdavanjem osporenih akata, Ministarstvo je grubo prekršilo svoje obaveze u oblasti zaštite okoliša i direktno ograničilo prava potpisnika građanske inicijative. Zbog brojnih zakonskih propusta, njemačka razvojna banka KfW je početkom 2022. godine raskinula ugovor o kreditu u vrijednosti od nekoliko desetina miliona eura.
Pravno pojašnjenje
Aarhus centar u BiH je u aprilu 2022. godine podnio dvije tužbe zbog pogrešno primijenjenog materijalnog zakona, kršenja pravila postupka i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja. U osporenim aktima Ministarstvo je odbacilo zahtjev JP Elektroprivreda BiH d.d. za izdavanje okolišne dozvole za HE “Janjići” i HE “Vranduk”, navodeći da objekti ne podliježu obavezi pribavljanja dozvole, pozivajući se na Uredbu o postrojenjima koja moraju imati okolišnu dozvolu.
Aarhus centar je u tužbama ukazao na problem retroaktivne primjene Uredbe, jer je protivna materijalnom Zakonu o zaštiti okoliša FBiH, koji je bio na snazi prije nego što je JP Elektroprivreda BiH d.d. podnijela zahtjev za obnovu okolišnih dozvola.
„Presude kojima je proces izdavanja okolinskih dozvola vraćen na početak prilika je da se još jednom preispita da li je izgradnja ovih objekata danas uopće opravdana. Ukoliko Federalno ministarstvo okoliša i turizma prihvati argumente na osnovu kojih je raskinut kreditni aranžman za HE „Janjići“, dozvole neće biti obnovljene. Napominjemo da je Eko forum Zenica prije dvije godine uputio inicijativu za izmjene prostornog plana Zeničko-dobojskog kantona i preispitivanje opravdanosti izgradnje planiranih 77 hidroelektrana na području kantona. Tek brisanjem tih objekata iz prostornog plana moći ćemo reći da smo sačuvali rijeku Bosnu,“ poručio je prof. Samir Lemeš iz Aarhus centra Zenica.
(Aarhus centar u BiH / Odgovorno)
