“Građani Kaknja neće šutjeti. Trinaest godina nezakonitosti, trinaest godina rade mimo zakona. Jasno i glasno poručujemo ono što nadležni godinama pokušavaju gurnuti pod tepih. Deponija Bare ugrožava zdravlje svih nas i mora biti zatvorena. Umjesto obećane sanacije i zatvaranja, dobili smo ekološki inženjering, smanjivanje brojeva o količini otpada na papiru i nelegalno dopremanje animalnog otpada iz drugih gradova. Sve to preko leđa građana Kaknja. Još jednom pozivamo Federalnu upravu za inspekcijske poslove, Federalno ministarstvo okoliša i Općinu Kakanj da prestanu prebacivati odgovornost i postupe u skladu sa zakonom”, poručeno je iz neformalne grupe građana “Kakanj ustaje”.
Kakanjsko gradsko javno preduzeće “Vodokom” nikada nije pribavilo građevinsku dozvolu koja je bila obavezna za nastavak rada deponije, niti posjeduje važeću okolinsku dozvolu. A, prema riječima građanskih aktivista, na “Barama” se i dalje odlaže otpad, što je u direktnoj suprotnosti sa zakonom, a odluke i nalozi inspekcija i ministarstava jednostavno bivaju ignorisane, te cijeli sistem funkcioniše mimo propisa.
Nakon što su aktivisti, na osnovu prijava mještana koji su godinama ukazivali na nezakonito ugovaranje zbrinjavanja animalnog otpada na neodređeno vrijeme, poslali zahtjeve za izlazak na teren tri glavna inspektora federalnog inspektorata, “nadležna” općinska inspekcija je reagovala i donijela zabranu daljeg odlaganja animalnog otpada na deponiju “Bare”. Na adresu NGG “Kakanj ustaje” stigao je odgovor i kantonalne inspekcije u kojem se navodi da je doneseno rješenje kojim se zabranjuje subjektu nadzora J.P. “Vodokom” d.o.o Kakanj da na gradskoj deponiji “Bare” odlaže animalni otpad, potencijalno zarazni ili kontaminirani material i biološki i drugi sličan otpad koji nastaje u preduzećima, osim uginulih ili pregaženih životinja po postupku koji zadovoljava propisane veterinarske i sanitarno-higijenske uvjete, a sve u skladu sa Odlukom o komunalnom redu Općine Kakanj.
Mještani navode, da je ubrzo nakon zabrane, uslijedila lažna sanacija, odnosno da je otpad prekriven zemljom, ostavljajući mogućnost ekološke katastrofe, neriješeno pitanje podzemnih voda i uzrokovanja požara. Osim toga, aktivisti su stava da je potrebno utvrditi krivičnu odgovornost Općinskog vijeća, Općine Kakanj, kao i odgovornih lica u operateru.
Također su mišljenja da je JP “Vodokom” sklapao ugovore s drugim općinama jer se radilo o “čistom profitu”, odnosno naplati usluga zbrinjavanja, a otpad se samo zatrpavao, štedeći na propisnom (skupom) tretmanu. Aktivisti navode da se, u slučaju deponije Bare, radi i o sistemskom i institucionalnom propustu jer je OV Kakanj usvajalo izvještaje o radu u kojem stoje prihodi od navedene stavke, te da postoji sumnja da se radilo o svjesnom prekrivanju nelegalnog postupanja.
“Odgovor sistema bio je ignorisanje, a odgovor policije privođenje hrabrih žena Novog naselja Bare na saslušanje poslije protesta. Pod pritiskom javnosti raskinuti su ugovori za odlaganje animalnog otpada, vraćeni su kamioni sa otpadom iz vareškog rudnika, saniran je put, a u posljednje vrijeme vlasti užurbano rade na pokušaju prikrivanja dokaza pred inspekcijama i pokušaju smirivanja naroda pred izbore, jer iznenadno nasipanje zemlje nije briga za ekologiju. Nadležni nastoje uljepšati situaciju odnosno prikriti problem, međutim, suštinske promjene nema. Sav otpad je prekirven zemljom koju su navezli, ali je stanje i dalje isto ili gore u odnosu na prije deset ili više godina kada je izdat nalog Federalne inspekcije za zatvaranje deponije. Deponija “Bare” mora biti zatvorena”, mišljenja su aktivisti ispred NGG “Kakanj ustaje”.
Prema članu 303 (onečišćenje okoliša) Krivičnog zakona FBiH, odlaganje animalnog otpada na komunalnu deponiju koja nema dozvolu za tu vrstu otpada je krivično djelo. Komunalne deponije su predviđene za inertni i neopasni otpad. Animalni otpad zahtijeva posebne jame, spaljivanje ili preradu u kafilerijama. Općina Kakanj, kao osnivač, direktno pogoduje operateru, nauštrb zdravlja građana. Paradoks je u tome što je Strategija upravljanja otpadom FBiH još prije više od desetljeća predvidjela zatvaranje lokalnih deponija poput Bara i prelazak na regionalne centre. Također, aktivisti su stava, da se radi o ekonomskom apsurdu na korist pojedinaca, jer je Kakanj bliži Regionalnoj deponiji “Mošćanica” od svih drugih općina u Zeničko-dobojskom kantonu.
“Građani Kaknja neće šutjeti. Trinaest godina nezakonitosti, trinaest godina rade mimo zakona. Jasno i glasno poručujemo ono što nadležni godinama pokušavaju gurnuti pod tepih. Deponija Bare ugrožava zdravlje svih nas i mora biti zatvorena. Umjesto obećane sanacije i zatvaranja, dobili smo ekološki inženjering, smanjivanje brojeva o količini otpada na papiru i nelegalno dopremanje animalnog otpada iz drugih gradova. Sve to preko leđa građana Kaknja. Još jednom pozivamo Federalnu upravu za inspekcijske poslove, Federalno ministarstvo okoliša i Općinu Kakanj da prestanu prebacivati odgovornost i postupe u skladu sa zakonom”, poručeno je iz navedene neformalne grupe građana.
“Ostajanjem na Barama, lokalna vlast (Općina Kakanj i JP “Vodokom”) zadržava punu kontrolu nad novcem i ne mora plaćati “ulaznu naknadu” (tipping fee) regionalnoj deponiji, što im omogućava da pokrivaju gubitke ili nerealno zapošljavanje. Deponija koja je trebala biti zatvorena po nalogu inspekcije iz 2012. godine vjerovatno je premašila sve visinske i volumenske kote. To predstavlja direktnu opasnost od klizišta za nova naselja koja niču u blizini. U studiji uticaja deponije na okoliš rađenoj u svrhu sanacije (2014 – 2021) navodi se da je deponija većim dijelom neuređena, nije ograđena, nije je ugrađena zaštita dna deponije i sistem za otplinjavanje. Ništa se nije promijenilo, danas je gora situacija. Nasipanje novih slojeva zemlje da bi se prikrilo stvarno stanje nije ništa drugo do neodgovorno zatrpavanje ekološke kakanjske bombe”, kažu eko aktivisti iz Kaknja.
(J.M., Odgovorno)
