Još uvijek nije provedena sveobuhvatna analiza dosadašnjih podsticaja, što onemogućava kvalitetno planiranje budućih mjera. Programi poljoprivrednih podsticaja se ne donose blagovremeno i ne sadrže jasno definisane ciljeve i indikatore efekta, zbog čega je otežano praćenje realizacije i procjena stvarnih efekata dodijeljenih sredstava. Na nivou Federacije BiH nije uspostavljena jedinstvena metodologija praćenja i mjerenja efekata programa podsticaja. Dalje, ključna tijela za istraživanje i monitoring nisu uspostavljena, što dodatno otežava usmjeravanje poljoprivredne politike. Takođe, Strategija upravljanja poljoprivrednim zemljištem u FBiH još uvijek nije donesena, čime su značajno ograničene mogućnosti za plansko, odgovorno i efikasno korištenje ovog vrijednog prirodnog resursa.
Ured za reviziju institucija u Federaciji bIh proveo je praćenje realizacije preporuka iz Izvještaja revizije učinka „Efikasnost podsticaja u poljoprivredi“, objavljenog 2024. godine, ocijenivši da napredak nije dovoljan. I da je potrebno preduzeti dodatne aktivnosti kako bi se realizovale date preporuke.
Višemjesečna kašnjenje u isplatama planiranih podsticaja, inače, česti su razlog protesta poljoprivrednika, kojima vlast, na taj način, najdirektije ugrožava egzistenciju i poljoprivrednu proizvodnju, koja se, inače, suočava sa brojnim teškim problemima.
No, problem sa podsticajima nije samo u njihovom kašnjenju. Mnogo ozbiljniji problem je u načinu na koji ovdašnje vlasti raspolažu budžetskim sredstvima. Ne na osnovu prikupljenih i u bazama pohranjenih podataka, te stručnih analiza i planiranih strateških ciljeva, nego “onako”, “odoka” i po međusobnim stranačkim dogovorima šta je i koliko čije. A što potvrđuju i nalazi revizora.
U maju 2024. godine, Ured za reviziju institucija u FBiH objavio je izvještaju o provedenoj reviziji učinka “Efikasnost podsticaja u poljoprivredi”, konstatujući u njemu da niti su osigurani uslovi za efikasno upravljanje poljoprivrednim podsticajima, niti se implementacijom poljoprivrednih podsticaja postižu zadovoljavajući rezultati.
Većina uzorkovanih kantona nisu imali usvojene strategije razvoja poljoprivrede, a podsticaji nisu bili ni u skladu sa strateškim ciljevima i principima iz Strategije razvoja poljoprivrede i ruralnog razvoja 2015-2019. godine, čiju je primjenu Vlada FBiH produžavala svake godine. Niti je, naravno, bila provedena obaveza prilagodavanja Zajedničkoj poljoprivrednoj politici Evropske unije.
Postavljeni ciljevi novčanih podsticaja bili su uopšteni i bez odgovarajućih indikatora za praćenje ostvarenih efekata. A sami poljoprivrednici su, u više navrata, isticali potrebu praćenja individualnog odnosa, rada i rezultata, kako bi novac išao onima koji ga zaista zaslužuju.
S druge strane, to da neko ministarstvo novac troši bez jasnih indikatora i nezainteresovano za efekte, u ozbiljnoj, pravnoj, državi bio bi signal tužilaštvu za promptno provođenje istrage. Jer takav odnos prema javnom novcu budi sumnje u zloupotrebu položaja i korupciju. A u najmanju ruku se radi o neodgovornom trošenju javnog novca. Za šta bi neko morao odgovarati.
U pomenutoj reviziji, ustanovljeno je da nije uspostavljena ni odgovarajuća harmonizacija izmedu kantonalnih i federalnih programa utroška podsticajnih sredstava. Tako da su kantoni za pojedine biljne i animalne poljoprivredne proizvodnje duplirali podsticaje, što nije u skladu s postojećim zakonskim propisima a i negativno se odražava na konkurentnost poljoprivrednih proizvođača unutar FBiH.
Hronična sporost, neefikasnost i kašnjenje vlasti na svim nivoima, o bilo čemu da se radi (osim o njihovim platama i privilegijama) odražava se i na poljoprivrednu proizvodnju. Kašnjenje prilikom usvajanja federalnih i kantonalnih programa i u isplati podsticaja, dovodi do nepostojanja blagovremenih informacije o proizvodnjama koje su obuhvaćene programima podsticaja i sredstava za povećanje proizvodnje ili neodustajanje od nje. Čime se poljoprivrednici, umjesto da im se podsticajnim mjerama obezbijedi kakva takva sigurnost i zaštita dovode u situaciju da se kockaju, pogađajući šta će biti sadržaj programa kad jednom budu usvojeni i ulazeći u posao s nadom da će podsticaji ipak doći na vrijeme, prije rata kredita.
Pritom, bolji odnos vlasti u kontekstu podsticaja, nije ni moguć. Jer, nisu uspostavljeni funkcionalni poljoprivredni registri, sistemi za identifikaciju zemljišnih parcela i životinja niti poljoprivredni informativni centar, koji predstavljaju osnovne pretpostavke za odgovarajuće planiranje i praćenje efekata poljoprivrednih podsticaja.
Revizori su, u izvještaju iz 2024., konstatovali i da nadležna ministarstva ne prate na odgovarajući način efekte poljoprivrednih podsticaja, te da postojeći izvještaji ne pružaju sveobuhvatne informacije o stanju poljoprivrede.
Ured za reviziju institucija u FBiH je, tada, nakon provedene revizije, zaključio da je neophodan značajniji angažman federalne i kantonalnih vlada, kao i ministarstava nadležnih za oblast poljoprivrede i dao preporuke čija bi implementacija mogla doprinijeti povećanju poljoprivredne proizvodnje, boljem položaju poljoprivrednih proizvodača i smanjenju zavisnosti od uvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda.
No, taj, značajniji angažman je izostao. Pa tako i efekti. Dvije godine kasnije, Ured je prinuđen da konstatuje nedovoljan napredak u implementaciji njegovih prepruka. A poljoprivredni proizvođači i građani kao potrošači, umjesto poboljšanja, pogoršanje stanja.
U danas objavljenom izvještaju o praćenju realizacije preporuka iz Izvještaja revizije učinka „Efikasnost podsticaja u poljoprivredi”, Ured za reviziju je, nakon analize rada ključnih institucija odgovornih za normativno uređenje, planiranje, realizaciju i monitoring poljoprivrednih podsticaja (Parlament FBiH, Federalno i četiri kantonalna ministarstva nadležna za poslove poljoprivrede iz HNK, PK, TK i USK), zaključio da je došlo do odredenih pomaka u predmetnoj oblasti, ali značajan dio preporuka i dalje nije u potpunosti realizovan.
Još uvijek nije provedena sveobuhvatna analiza dosadašnjih podsticaja, što onemogućava kvalitetno planiranje budućih mjera. Programi poljoprivrednih podsticaja se ne donose blagovremeno i ne sadrže jasno definisane ciljeve i indikatore efekta, zbog čega je otežano praćenje realizacije i procjena stvarnih efekata dodijeljenih sredstava. Na nivou Federacije BiH nije uspostavljena jedinstvena metodologija praćenja i mjerenja efekata programa podsticaja.
Dalje, ključna tijela za istraživanje i monitoring nisu uspostavljena, što dodatno otežava usmjeravanje poljoprivredne politike.
Takođe, Strategija upravljanja poljoprivrednim zemljištem u FBiH još uvijek nije donesena, čime su značajno ograničene mogućnosti za plansko, odgovorno i efikasno korištenje ovog vrijednog prirodnog resursa.
U odnosu na revidirani period, djelimičan napredak ostvaren je u pogledu harmonizacije federalnog i kantonalnih programa, veće zastupljenosti prioritetnih mjera, donošenja kantonalnih strateških dokumenata u oblasti poljoprivrede, te praćenja rezultata dodijeljenih podsticaja. A kao pozitivan pomak izdvaja se usvajanje Strategije poljoprivrede i ruralnog razvoja u FBiH 2021-2027, koja predstavlja važan okvir za upravljanje razvojem poljoprivrede.
Uzimajući u obzir da značajne pretpostavke za efikasno upravljanje poljoprivrednim podsticajima i dalje nedostaju, Ured za reviziju je, u svom danas objavljenom izvještaju, ocijenio da je potrebno da nadležne institucije preduzmu dodatne aktivnosti kako bi se preporuke u potpunosti realizovale. Odnosno, kako bi se poboljšao položaj poljoprivrednika, povećala poljoprivredna proizvodnja i smanjila ovisnosti o uvozu poijoprivredno-prehrambenih proizvoda.
No, teško je biti optimističan kad, i po stavovima poljoprivrednika koje iznose na protestima, pojedini segmenti vlasti djeluju manje-više otvoreno u zaštiti interesa drugih država i njihovih poljoprivrednika a ne svojih. I kad je primarni interes lični i stranački a ne javni. A institucije se ne izgrađuju nego iznutra razvaljuju. Korupcijom, neradom i nesposobnošću instaliranih stranačkih kadrova.
(N.N., Revizije info & Odgovorno)
