Agencija za borbu protiv korupcije BiH je prije pet godina započela proces revizije diploma. Dvije godine poslije, inicijativa je poslata prema svim tijelima za sprječavanje korupcije u BiH.
Agencija za borbu protiv korupcije BiH je prije pet godina započela proces revizije diploma. Dvije godine poslije, inicijativa je poslata prema svim tijelima za sprječavanje korupcije u BiH. Iz Ureda za borbu protiv korupcije KS, pristižu podaci koji pokazuju da su u zdravstvu, školstvu, saobraćaju, na složenim i odgovornim funkcijama, ljudi sa lažnim diplomama. Kako stati tome u kraj? Ko sarađuje, a ko opstruira proces revizije diploma u Bosni i Hercegovini? Šta je danas dovoljno za zaposlenje na željenoj funkciji? Odgovori u ovosedmičnoj istrazi, Žane Kezunović.
Zaposleni u gradskom saobraćaju, sa lažnim diplomama. Na pregled kod medicinskog radnika, sa lažnom diplomom. U školu kod prosvjetnog radnika, takođe sa lažnom diplomom. Provjeru vjerodnostojnosti diploma zaposlenih u javnom sektoru, zatražio je i Ured za borbu protiv korupcije KS.
– Izvršili smo provjere za oko 12.000 lica koja su zaposlena u javnom sektoru Kantona Sarajevo, od kojih za ukupno 93 lica obrazovne ustanove nisu mogle potvrditi vjerodostojnost njihovih diploma. Radi se o 90 diploma srednjih škola i tri fakultetske diplome, dok je za ostala lica potvrđena vjerodostojnost njihovih diploma, izjavio je Erduan Kafedžić, šef Ureda za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom KS.
Prema dobijenim podacima iz Ureda za borbu protiv korupcije KS, najviše zaposlenih sa falsifikovanim diplomama u preduzećima čiji je osnivač KS je u KJKP “RAD”, 23 lica, 14 lica u KJKP “Gradski saobraćaj” 9 lica u Vodovodu i kanalizaciji, 8 u Sarajevo šume, te 4 u KJKP “Toplane” d.o.o. Sarajevo. U ostalim institucijama, pronađena su jedno do dva lica sa lažnim diplomama.
Kada su u pitanju obrazovne institucije koje nisu mogle potvrditi validnost diploma, najviše iznenađuje podatak da Srednja škola za saobraćaj i komunikacije Sarajevo nije mogla potvrditi validnost diplome za čak 46 osoba. Slijedi je Srednja mašinska tehnička škola u Sarajevu, sa 6 lica, potom Mješovita srednja saobraćajna škola u Tuzli, 4 lica, Srednja građevinsko geodetska škola u Sarajevu, 3 lica, dok ostale obrazovne institucije nisu mogle potvrditi validnost diploma, za jednu do dvije osobe. Od 2016.godine do danas, na Univerzitetu u Sarajevu, revidirano je 22.400 diploma.
– Nijedna diploma nije, od 22.400 stečena suprotno zakonu. Otkriveno je takođe, da je 35 diploma bilo falsfificrano od strane fizičkih lica izvan Univerziteta, neki i izvan Sarajeva, da je neko uzeo nečiju diploma, pa na osnivu nje, uzeo, falsificrao i napravio sebi diploma, rekao nam je Rifat Škrielj – rektor Univerziteta u Sarajevu.
Gledajući navedene podatke, lica sa lažnim diplomama su uspjela dobiti posao u raznim institucijama, organima uprave, zavodima,, javnim ustanovama, javnim preduzećima, školama, zdravstvu, fakultetima, pozorištima, čiji je osnivač Kanton Sarajevo. U pitanju je obavljanje složenih i odgovornih poslova, dok je jedno lice čak bilo direktor KJK preduzeća. Međutim, postoje i opstrukcije ovog procesa. Naime, pojedini Univerziteti traže naknadu za provjeru diploma, što je, kako poručuju iz Ureda, nedopustivo.
– Izdvajamo Univerzitet „Džemal Bijedić“ u Mostaru, koji zahtjeva uplatu na ime naknade za provjeru vjerodostojnosti diplome 100 KM (po diplomi), te smo zbog navedenog onemogućeni izvršiti provjeru vjerodostojnosti diploma za više od 1000 lica, dodao je Kafedžić.
Kada su u pitanju lažne diplome u KS, o svemu je obaviješteno i Tužilaštvo KS jer su protiv ovih osoba podnesene krivične prijave.
– Vrše se provjere navoda, kako bi se utvrdilo da li ima elemenata krivičnog djela. U prethodnom periodu, zbog krivičnog djela krivotvorenje isprave, odnosno upotrebe nezakonito stečenih diploma optuženo je više osoba, među kojima su uposlenici kantonalnih i javnih ustanova, rekla je Azra Bavćić, portparol Tužilaštva KS.
Ali i kada postoje ne samo prijave i optužnice, nego i dokazi, okrivljeni budu oslobođeni. Senad Pehlivan posrednik koji na viralnom videu u kojem novinarki Žurnala nabavlja diplomu, ovom presudom je oslobođen, a dva drugooptužena osuđena na po kaznu od 13 i 8 mjeseci. S obzirom na to da se radi o kazni ispod dvije godine, za očekivati je i da okrivljeni svoju kaznu otkupe. Sociolog Vladimir Vasić smatra da je falsifikovanje diploma, porazno, zabrinjavajuće, ali nije začuđujuće. Kako kaže, sistem vrijednosti u Bosni i Hercegovini je poljuljan, a poprilično smo i daleko od pravne države.
– Ljudi koji su u upravljačkim strukturama ove države, bilo entiteskom, državnom, federalnom nivou što imaju te lažne diplome, i što njihove diplome se dovode u upit, ako imamo tu činjenicu, to uopšte ne iznenađuje, kazao je Vladimir Vasić – sociolog.
Iz Ureda ističu da se ne radi o sporadičnim i izolovanim slučajevima, već da se radi o sistemskom problemu i organizovanom procesu krivotvorenja diploma. Poručuju, potrebno je aktivno učešće svih aktera, te da ovo pitanje mora biti visoko na listi prioriteta svih institucija koje žele da se bore protiv korupcije. A da li je i kako se ovaj problem može suzbiti?
– Prvi korak je definitivno, bez dlake na jeziku da se ti ljudi smijene, da im se zabrani rad u bilo kojoj javnoj sferi, da se udalje iz javnog života i da se zakonski kazne, dodaje Vasić.
A prema novom zakonu o visokom obrazovanju, ukoliko se ustanovi da je došlo do greške, postoji mogućnost oduzimanja doplome.
– Sve javne isprave koje univerzitet izdaje, mogu se oduzeti prema novom zakonu, ali zato kao Univerzitet, još uvijek nismo pripravni jer nemamo podzakonski akt, kojim je to preciznije uređeno kako se to radi, dok se ove provjere, možda ćemo imati i taj akt, Statut se novi radi, a po zakonu smo dužni da to preciziramo u Statute, kaže Škrijelj.
Soiolog Vladimir Vasić smatra da se neće puno toga promijeniti i desiti u skorije vrijeme. Sve ovo zvuči poprilično utopijski, kao mrtvo slovo na papiru, jer je ovo Bosna i Hercegovina, dodaje Vasić. Ono oko čega se svi slažu, jeste da nam je potrebna ozbiljna reforma obrazovanja.
– Imamo pomankanje vladavine prava i to je opšti problem u Bosni i Hercegovini i zbog toga imamo ovakve slučajeve koje akademska zajednica pokušava da riješi i pliva nekada zavezanih ruku, zaključuje Škrielj.
Prodaja i kupovina lažnih diploma, organizovano ili individualno, ljudi koji sjede u upravkjačkim strukturama ove države sa istim takvim diplomama, stranačke knjižice koje su jače od znanja i indexa, i dovoljne za posao, ovu situaciju nazivaju samo jednim imenom-korupcija. Rak ranom bosansko – hercegovačkog društva. Društva, koje kao takvo želi putem evropskih integracija.