Impresivni udruženi poduhvat, zajednički otpor preko 160 organizacija civilnog društva otvaranju peradarskih megafarmi i sprječavanje daljnjeg širenja bilo kakvih farmi i klaonica po cijeloj Hrvatskoj, koji prati i podrška, kroz potpisivanje peticija, više od 50.000 građana, odgovor je aktivistima i mještanima mjesnih zajednica u Kaknju koji se bore protiv otvaranja tvornice za preradu animalnog otpada „Bioorganika“, na pitanje: Zašto firma iz Hrvatske, povezana sa ministrom Grlić Radmanom, baš u BiH, pa još u Kaknju, otvara ovakvu fabriku, kapaciteta 40.000 tona godišnje. Pa zato što je otpor ovakvim projektima, za koje se pretpostavlja da će vršiti ozbiljno zagađenje vode, tla i vazduha, u BiH mnogo slabiji, a vlast, koja se sa onom u Srbiji i Bjelorusiji bori za mjesto najkorumpiranije u Evropi, provjereno sklona ovakvim investicijama i ignorisanju vlastitih građana i njihovih potreba i zdravlja. / U nastavku tekst HRT-a o protestima u Koprivnici 17.10.2026. (Odgovorno)
U Koprivnici je, nakon sličnih okupljanja u Zagrebu, Sisku, Ludbregu i Donjoj Dubravi, održan prosvjedni protiv velikih peradarskih farmi. Traži se zaustavljanje probnog rada megafarme u Velikom Pažutu u općini Legrad i sprječavanje daljnjeg širenja takvih projekata u Hrvatskoj.
Niz udruga civilnog društva pozvalo je građane na prosvjed pod nazivom “Ni Podravini nije ravno – Sjever protiv megafarmi”.
“Ni Podravini nije ravno – Sjever protiv megafarmi”
– Udruge “Prijatelji životinja”, “Zelena akcija”, “Šintarica”, “Dobra srca” iz Koprivnice, uz podršku čak 160 organizacija civilnog društva, organizirali su prosvjedni skup u Koprivnici i pozvali građane da im se pridruže.
Građanske udruge traže hitno zaustavljanje probnog rada i sprječavanje izdavanja uporabne dozvole za megafarmu u Velikom Pažutu u općini Legrad, gdje se planira uzgoj milijun i osamsto tisuća pilića godišnje.
Organizatori upozoravaju da se farma nalazi na samo 200 metara od rijeke Drave i u blizini zaštićenih područja, pa izražavaju i zabrinutost zbog mogućeg utjecaja na okoliš i na kvalitetu života lokalnog stanovništva.
Početak središnjeg programa prosvjeda u Gradskom parku najavljen simbolično za pet do 12, jer, kako poručuju organizatori, krajnje je vrijeme za spas cijele ove regije.
Osim što traže zaustavljanje probnog rada i izdavanja uporabne dozvole za farmu u Velikom Pažutu, organizatori traže i sprječavanje daljnjeg širenja bilo kakvih farmi i klaonica po cijeloj Hrvatskoj. Ističu da je više od 50. 000 građana potpisalo peticije protiv projekata megafarni i da, zapravo, nadležne institucije trebaju poštovati volju građana.
Inicijativa Drava se ne trži upozorila je na nedostatke studije utjecaja na okoliš, na koju je podnijela 47 primjedbi, te otežan pristup dokumentaciji. Upozorila je i na neugodne mirise tijekom probnog rada farme te sumnje u nepravilno zbrinjavanje peradarskog gnoja.
Ornitolog Darko Podravec istaknuo je da su se na Velikom Pažutu ove godine gnijezdila tri para rijetke male čigre, od desetak parova koliko ih se procjenjuje u Hrvatskoj, upozorivši na ugroženost zaštićenih vrsta.
Kristina Stanko iz inicijative Apatija upozorila je na planiranu gradnju farme kod Ludbrega, kapaciteta većeg od tri milijuna pilića godišnje, kojoj se peticijom usprotivilo gotovo 3000 građana.
– Nećemo više dozvoliti da se odluke koje izravno utječu na naše živote donose bez nas, poručila je.
Damir Rosini iz inicijative Sunjani ne žele biti smuljani upozorio je na potrošnju vode iz rijeka i ugrožavanje domaćeg peradarstva, a predsjednik Prijatelja životinja Luka Oman kritizirao izostanak reakcije institucija.
– Ne želimo žrtvovati ni jedan metar Hrvatske, poručio je Oman.
“Investicije kojima nije mjesto u UNESCO-ovom rezervatu”
– Investicije koje u svojim temeljnim dokumentima, u cijelosti, ne procijene lokaciju i utjecaj takvog zahvata nemaju što raditi u UNESCO-ovom rezervatu i u hrvatskoj Amazoni. Megaindustrije nemaju mjesta u okolišu rijeka Mure i Drave, koje su izvorište zaštićene prirodne baštine, nematerijalne kulturne baštine i materijalne baštine Republike Hrvatske, poručila je s koprivničkog prosvjednog skupa Kristina Pongrac iz Građanske inicijative Legrad-Donja Dubrava.
Organizatori prosvjeda uz ostalo, upozoravaju da se megafarma pilića u Velikom Pažutu nalazi na ekološki osjetljivom području između Legrada i Donje Dubrave, unutar UNESCO-ova rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav.
Megafarma je također u blizini europske ekološke mreže Natura 2000 i zaštićenih prirodnih lokaliteta.
Građanske inicijative ističu da stanovnici Legrada i Donje Dubrave već osjećaju intenzivan neugodan miris.
Organizatori prosvjeda zatražili su hitnu obustavu probnog rada farme Veliki Pažut, zaustavljanje izdavanja daljnjih dozvola i stratešku procjenu kumulativnog utjecaja planiranih zahvata na okoliš, zdravlje i gospodarstvo.
Traže i reviziju pozitivnih okolišnih rješenja te odluka o prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, kao i proglašenje takvih industrijskih projekata neprihvatljivima.
Glazbenik Darko Rundek, koji je izveo dvije pjesme, poručio je da institucije moraju služiti građanima, a ne obrnuto. Ocijenio je da, ako im građani ne mogu vjerovati, treba postaviti druge predstavnike.
– Oni su zamjenjivi, mi nismo, izjavio je novinarima.
Prosvjedu su prisustvovali i koprivnički gradonačelnik i saborski zastupnik SDP-a Mišel Jakšić te SDP-ov koprivničko-križevački župan Tomislav Golubić.
Na upit novinara potvrdili su da se farma Veliki Pažut nalazi na području Općine Legrad, koju vodi SDP-ova vlast. Golubić je odgovorio da su 2022. provedeni propisani postupci, od procjene utjecaja na okoliš do izdavanja građevinske dozvole.
Naglasio je, međutim, da ni općina ni županija nisu nadležne za izdavanje okolišne dozvole niti za nadzor poštovanja uvjeta propisanih tom dozvolom, nego su za to odgovorni nadležno ministarstvo i Državni inspektorat.
– Ako se investicija radi u skladu s prostornim planom, ni općina niti županija nemaju alat za njezino zaustavljanje, tvrdi Golubić.
Jakšić je istaknuo da općina nije nadležna za izdavanje građevinskih dozvola i kasniji nadzor, već su odgovornosti podijeljene između županijskih i državnih tijela.
(Danijela Herceg, HRT, 17.10.2026. / Odgovorno)
