Građani zabrinuti najavom izgradnje AI i data centara u Mostaru i Zenici. Vlada FBiH ulaže u objekte koji nisu prepoznati kao građevine od interesa za ovaj entitet.

by Urednik

Istovremeno s objavom planova o velikoj investiciji, građani Mostara pokrenuli su online peticiju pod nazivom “Zaustavimo gradnju data centra u Mostaru”, kojom se protive realizaciji najavljenog projekta.

Ekspanzija izgradnje podatkovnih centara potakla je masovne kampanje protiv ovih kontraverznih projekata, koje provode organizacije za zaštitu okoliša i digitalna prava, lokalne zajednice i građanski pokreti. Neke od ključnih zamjerki odnose se na ogromnu potrošnju električne energije i vode, pritisak na lokalne vodne resurse i elektroenergetsku infrastrukturu, klimatske uticaje, itd. Prema informacijama sa nekih platformi (npr. Data centar map), u Bosni i Hercegovini postoje četiri registrovana podatkovna centra: dva u Sarajevu, po jedan u Banja Luci i Novom Travniku.

Nakon prvih saznanja o planovima za pokretanje podatkovnih (data) centara u Mostaru i Zenici, objavljenih u medijima, Fondacija Atelje za društvene promjene – ACT krenula je u proces prikupljanja dodatnih informacija o ovim projektima. Odgovori domaćih institucija uglavnom su potvrdili da još uvijek nema nikakvih zvaničnih zahtjeva međunarodnih investitora za ove projekte, barem kada su u pitanju dva planirana podatkovna centra u ovim gradovima.

Milioni računara i podataka koji se svakodnevno koriste, negdje moraju biti fizički pohranjeni – u ogromnim data centrima koji troše velike količine električne energije i moraju se neprestano hladiti.

Jedan takav centar najavljen je kod Mostara, s procijenjenom vrijednošću od oko 530 miliona eura i snagom od 100 megavata. Projekat najavljuje američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy, kojoj je povjerena realizacija Južne interkonekcije, a čiji su osnivači povezani s krugom bliskim Donaldu Trumpu.

„Međutim, osim tih izjava u medijima, javnost nema nijedan zvaničan dokument, niti jednu studiju utjecaja na okoliš, niti neki javni ugovor koji bi mogao potvrditi šta se tu zapravo sprema u Mostaru“, naglasila je Aida Kapetanović aktivistkinja ispred Fondacije ACT.

Istovremeno s objavom planova o velikoj investiciji, građani Mostara pokrenuli su online peticiju pod nazivom “Zaustavimo gradnju data centra u Mostaru”, kojom se protive realizaciji najavljenog projekta.

“Između februara i marta ove godine, Parlament Bosne i Hercegovine usvojio je poseban zakon kojim se odobrava izgradnja projekta i kojim se kompanija AAFS direktno, u samom tekstu zakona, određuje kao jedini izvođač radova, bez ikakvog postupka javnog tendera. Ogranak organizacije Transparency International u Bosni i Hercegovini javno je upozorio da „direktno određivanje određene privatne kompanije putem izmjena zakona” predstavlja opasan presedan koji podriva sistem javnih nabavki i ozbiljno šteti javnom interesu”, stoji u peticiji.

Prošla godina u Zenici je označena kao prekretnica u vezi dešavanja oko “Željezare”. Nakon što je pokrenuta, a zatim ugašena proizvodnja, eko aktivisti su se angažovali oko najave izgradnje spalionice u Zenici. Aktivisti se nadaju da će ova priča o spalionici biti zatvorena priča, ali da će svakako biti oprezni i na vrijeme reagovati, do konačnog rješenja ove situacije.

Za razliku od Mostara, u slučaju Zenice čini se da svjedočimo određenim konkretnim koracima koji se odnose na realizaciju projekta data centra. I dok traju peripetije oko razrješavanja situacije oko Željezare, Vlada FBiH je dodijelila 500.000 KM “staroj” Željezari Zenica za projekat podatkovnog centra u Zenici.

Iz odgovora FMERI koji je zaprimljen 30.10. navedeno je da Vlada FBiH donijela odluku o usvajanju programa utroška sredstava FMERI PG 170111906002143 “Upravljanje oblasti industrije i namjenske industrije”, kapitalni transferi javnim preduzećima – sufinansiranje izgradnje DATA centra Zenica u okviru Željezare Zenica d.o.o Zenica – u stečaju. Uvidom u spomenutu odluku objavljenu u Službenim novinama FBiH broj 40 od 29.05. uočeno je da se radi o nepovratnim (grant) sredstvima u iznosu 500.000,00 KM koja su isplaćena nakon potpisivanja ugovora između resornog ministarstva i Željezare “Zenica”.

Aktivisti su se obratili resornim ministarstvima FBiH sa zvaničnim upitima u vezi statusa podatkovnih centara u zakonodavstvu ovog entiteta, s obzirom na to da domaće zakonodavstvo ne poznaje formalno pravnu kategoriju AI i ostalih podatkovnih centara.

Federalno ministarstvo prostornog uređenja dostavilo je odgovor u kojem, između ostalog, stoji da “objekti namjene podatkovni centri nisu navedeni niti prepoznati kao građevine i zahvati od interesa FBiH za koje je propisana isključiva nadležnost federalnog ministarstva.”

Ostaje otvoreno pitanje za Vladu FBiH u vezi investiranja javnog novca u projekat koji ne proizilazi iz društveno usaglašene strategije o AI i data centrima, a i prema navodima iz odgovora jednog resornog ministarstava, nije prepoznat kao građevina od značaja za ovaj entitet. Širom svijeta se vode otvorene diskusije i protivljenje brojnih zajednica građenju data centara upravo zbog njihovog uticaja na lokalne zajednice, uz ogromnu potrošnju vode, energije, te klimatske efekte.

“Prije bilo kakve odluke, javnost mora znati šta se gradi, ko gradi, koliko će to koštati društvo i kakve će posljedice ostaviti na prirodu i društvo. Čekamo dalje institucionalne odgovore o projektu u Zenici i nastavljamo podržavati zabrinute građane povodom najavljenih data centara”, stoji u obavijesti od 15.11. iz Fondacije za društvene promjene ACT.

(J.M., Odgovorno)

Povezane vijesti

Odgovorni građani aktivizmom do odgovorne vlasti

© Centri civilnih inicijativa