Iz EKO CIR-a tvrde da nisu uspjeli doći do postojeće dokumentacije, uprkos aktivnostima koje su se već odvijale na navedenom području. Zbog toga javno postavljaju pitanje: Šta se skriva od građana?
Fondacija Atelje za društvene promjene – ACT, upozorila je ovih dana da se još jedna ozbiljna ekološka prijetnja aktuelizirana je na području grada Mostara.
Radi se o izgradnji zapadne obilaznice, 150 metara od izvora Radobolje.
“Prema nezvaničnim informacijama, idejno rješenje trase novog mostarskog puta mijenjano je četiri ili pet puta, da bi se Autoceste FBiH, investitor projekta, iz nepoznatih razloga, opredijelile za trasu koja prolazi neposredno pored izvora Radobolje, rijeke koja pitkom vodom napaja značajan dio Mostara.”, navode iz ove organizacije.
Podsjećaju da lokalno stanovništo, još od rane faze realizacije projekta izražava neslaganje s navedenim prijedlogom, ukazujući na potencijalne ekološke rizike.
Formirali su i udruženje EKO CIR, koje je, u ime mještana mostarskih prigradskih naselja Cim i Ilići, smještenih uz rijeku Radobolju, prije desetak dana uputilo otvoreno pismo, u kojem su upozorili na ozbiljne rizike koje bi planirana brza cesta, odnosno zapadna obilaznica, mogla imati za izvorišta pitke vode i sliv rijeke Radobolje.
U otvorenom pismu navode kako su se već obraćali relevantnim institucijama, od Vlade Federacije BiH do odgovornih u Gradskoj upravi Mostara i institucijama nadležnim za ekološka pitanja, no, da su dobili tek djelimične odgovore na postavljena pitanja.
Netransparentnost i neodgovornost vlasti u BiH i institucija pod njihovom kontrolom i bahat odnos prema građanima u čijem interesu bi trebalo da rade, na žalost, uobičajena su pojava, na koju pravosuđe ne reaguje adekvatno, jer je i samo dio problema.
Iz EKO CIR-a, tako, tvrde da nisu uspjeli doći do postojeće dokumentacije, uprkos aktivnostima koje su se već odvijale na navedenom području. Zbog toga javno postavljaju pitanje: Šta se skriva od građana?
Udruga ističe kako nije protiv gradnje infrastrukturnih objekata ni prometnica koje mogu unaprijediti privredne aktivnosti u Hercegovini i kvalitet života stanovnika. Ali upozoravaju da takvi projekti moraju biti vođeni stručno i odgovorno, uz punu zaštitu prirodnih resursa.
Posebno se pozivaju na studiju o slivu rijeke Radobolje, za koju tvrde da je izrađena prije petnaestak godina, ali da javnosti nije dostupna. Prema njihovim navodima, studija je obuhvatila vodene tokove Mikuljače, Bila, Planinskog polja u Gorancima, planine Čabulje i Planinice te način na koji vode s tog prostora dolaze do izvora Radobolje, više izvorišta na području gornjeg Cima i izvorišta Studenac.
Iz udruge navode kako su od osoba upoznatih sa sadržajem studije doznali da se u njoj precizira što se smije, a što ne smije graditi u navedenom slivnom području.
“Očito je da je nečiji interes da ta studija ne vidi svjetlo dana, baš kao što je i interes da se spomenuta prometnica gradi zahtjevnim rješenjima u užoj zoni grada, po cijenu ugrožavanja rijeke Radobolje i svega navedenog”, zaključuju iz EKO CIR-a. Poručujući građanima Mostara:
“Vi koji kao i mi pijete vodu iz Radobolje i Studenca, morate se uključiti u zaštitu izvorišta i vodotokova koji u Mostarskoj kotlini život znače”.
(T.H., Odgovorno)
