Danas, 20.08., na Facebook stranici Fondacije „Udružene žene“ Banja Luka, objavljena je informacija da su na adrese Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske i Ministarstva finansija Republike Srpske poslali Inicijativu za integraciju menstrualnog zdravlja i prevencije menstrualnog siromaštva u strategiju za unapređenje seksualnog i reproduktivnog zdravlja u Republici Srpskoj 2019–2029. godine i pripadajući akcioni plan.
Menstrualno siromaštvo, do juče tabu tema u Bosni i Hercegovini, koju su žrtve, stideći se, ćutke podnosile, aktivnošću tri organizacije – Udruženje „Ja BiH u EU“ Sarajevo, Fondacija „Udružene žene“ Banja Luka i Udruženje „Dignitet“ Mostar – postala je tema o kojoj se, kao o ozbiljnom problemu, govori u javnom prostoru.
Ove organizacije, okupljene oko inicijative „Od klupe do zakona – za dostupno menstrualno zdravlje“, šokirale su neupućenu javnost, na početku svoje kampanje, informacijom da više od 200.000 mladih, uzrasta od 13 do 25 godina u Bosni i Hercegovini, suočava se sa nedostatkom pristupa menstrualnim proizvodima i informacijama o menstrualnom zdravlju. Problem se dodatno produbljuje ekonomskim nejednakostima, nedostatkom edukacije i ukorijenjenim društvenim tabuima. Što sve zajedno ima direktne posljedice na zdravlje, obrazovanje, socijalnu uključenost i ravnopravno učešće djevojčica i žena u društvu.
Pritom su, iz pomenutih organizacija, ukazali i na porazni podatak da u Bosni i Hercegovini ne postoji zakon, posebna javna politika, niti budžetski mehanizam koji se direktno bavi menstrualnim siromaštvom.
Iako se menstruacija tiče gotovo polovine stanovništva, pitanje menstrualnog zdravlja u BiH do danas nije ozbiljnije integrisano ni u obrazovni sistem, ni u zdravstvene strategije, niti u budžetske politike. Upravo tu predstavnici ove inicijative vide ključni problem.
„Menstruacija je decenijama tretirana kao nešto o čemu se ne govori, što je automatski značilo da se o problemima vezanim za nju ne raspravlja, ni u javnosti, ni u institucijama. Ta kombinacija stigme i šutnje proizvela je potpunu političku nevidljivost problema“, navode iz inicijative.
Tema koja nije prisutna u javnom prostoru teško može postati prioritet institucija. Zbog toga pomenute organizacije pokušavaju menstrualno zdravlje izvući iz sfere privatnog i postaviti ga kao pitanje javnog interesa, zdravstvene zaštite, obrazovanja i dostojanstva.
Tokom prethodnih mjeseci organizacije su održale niz sastanaka sa obrazovnim i zdravstvenim institucijama, među kojima su Federalno ministarstvo zdravstva, ali i škole i zdravstvene ustanove. Navode da su sa predstavnicima Federalnog ministarstva zdravstva razgovarali o mogućnostima uključivanja tema menstrualnog zdravlja i menstrualnog siromaštva u strateške dokumente, dok su sa školama razgovarali o edukaciji mladih i uključivanju učenica u projektne aktivnosti.
Danas, 20.08., na Facebook stranici jedne od pomenutih organizacija – Fondacije „Udružene žene“ Banja Luka (koja je, uzgred, ovih dana proslavila 30 godina uspješnog rada) – objavljena je informacija da su na adrese Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske i Ministarstva finansija Republike Srpske poslali Inicijativu za integraciju menstrualnog zdravlja i prevencije menstrualnog siromaštva u strategiju za unapređenje seksualnog i reproduktivnog zdravlja u Republici Srpskoj 2019–2029. godine i pripadajući akcioni plan.
“Organizacije civilnog društva predlažu Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske da, u okviru procesa unapređenja Strategije za unapređenje seksualnog i reproduktivnog zdravlja u Republici Srpskoj 2019–2029. godine, integriše oblast menstrualnog zdravlja i prevencije menstrualnog siromaštva kroz:
- uvođenje definicija menstrualnog zdravlja i menstrualnog siromaštva u strateški okvir;
- definisanje mjera za unapređenje dostupnosti informacija, edukacije i zdravstvene podrške;
- razvoj aktivnosti usmjerenih na smanjenje stigme i predrasuda povezanih sa menstruacijom;
- uspostavljanje mehanizama za dostupnost menstrualnih higijenskih proizvoda, posebno za djevojčice i žene iz socijalno osjetljivih kategorija;
- uspostavljanje sistema praćenja, prikupljanja podataka i izvještavanja o pokazateljima menstrualnog zdravlja.”, navodi se u Inicijativi, pod čijim podnosiocima su navedene tri pomenute organizacije. Koje su, dodatno, predložile da se u pripadajućim akcionim planovima definišu konkretne aktivnosti, odgovorne institucije, rokovi realizacije, indikatori uspjeha i mehanizmi praćenja sprovođenja mjera.
“Očekujemo da predstavnici ministarstava u narednom periodu razmotre iznesene prijedloge, te se o njima zvanično izjasne. Očekujemo konstruktivan odgovor i konkretne korake koji bi pokazali spremnost institucija da prepoznaju značaj menstrualnog zdravlja kao važnog pitanja javnog zdravlja i rodne ravnopravnosti.”, navedeno je iz Fondacije “Udružene žene”.
(T.H., Odgovorno)
