Aktivisti su naveli da osuđuju praksu “odlučivanja mimo nas” kada se radi o strateškim investicijama u Kaknju, te da neće dozvoliti da se u ovom gradu više odlučuje bez javne rasprave i saglasnosti lokalnog stanovništva, te da imaju pravo na odlučivanje. “Kakanj ne treba nove “energetske spomenike” koji će nas decenijama držati u ropstvu zagađenja. Treba nam čista voda, čist zrak i vlast koja sluša svoje građane, a ne stranačke lidere.”.
Kakanj se godinama nalazi na listi najzagađenijih gradova. Povodom jučerašnje objave o južnoj interkonekciji, kada je predsjednik HDZ-a BiH istakao kako postoji ozbiljan interes snažnog američkog partnera koji osim realizacije Južne plinske interkonekcije, razmatra i ulaganja u izgradnju tri, odnosno četiri plinske centrale snage po 400 MW u Mostaru, Jajcu, Kaknju i Tuzli, te da je u planu potpisivanje međudržavnog sporazuma do kraja aprila, oglasili su se građani okupljeni oko neformalne grupe građana “Kakanj ustaje”.
“Nakon saznanja da se sudbina Kaknja ponovo kroji u zatvorenim političkim krugovima izvan naše lokalne zajednice, odnosno najavi izgradnje plinske centrale snage 400 MW, o kojoj saznajemo putem stranačkih saopštenja iz Mostara, a ne iz zvaničnih dokumenata naše Općine, isto predstavlja direktan udar na dostojanstvo i zdravlje građana Kaknja. Kao zajednica koja decenijama nosi teret energetske stabilnosti cijele države, plaćajući tu cijenu najzagađenijim zrakom, uništenim zemljištem i ozbiljnim zdravstvenim problemima, poručujemo da Kakanj više nije moneta za potkusurivanje”, navode aktivisti ispred NGG “Kakanj ustaje”.
Aktivisti upozoravaju da je u Kaknju odavno upaljen ekološki alarm i da je dostigao tačku pucanja, te da bi uvođenje novog postrojenja na fosilna goriva odnosno plin u ionako ugrožen ekosistem značio kumulativno zagađenje zraka, otvaranje novih deponija i ugrožavanje vode kao resursa.
“Dodavanje centrale od 400 MW, bez obzira na vrstu energenta, znači dodatne emisije i pritisak na ionako zasićenu kotlinu. Da li je iko izradio studiju koja uzima u obzir zajednički uticaj postojeće Termoelektrane, industrije i ove planirane centrale? Dok se građani bore s neriješenim pitanjima poput sanacije deponije “Bare” i uticaja industrijskog otpada na kvalitet podzemnih voda, apsurdno je planirati nove megaprojekte. Gdje će se odlagati nusproizvodi nove tehnologije i kako će to uticati na ionako narušenu ekološku sliku grada? Izgradnja i rad centrale zahtijevaju ogromne količine vode. U vremenu klimatskih promjena i sve češćih suša, ne smijemo dozvoliti da industrijski apetiti ugroze vodosnabdijevanje građana Kaknja”, poručili su aktivisti.
Aktivisti su naveli da osuđuju praksu “odlučivanja mimo nas” kada se radi o strateškim investicijama u Kaknju, te da neće dozvoliti da se u ovom gradu više odlučuje bez javne rasprave i saglasnosti lokalnog stanovništva, te da imaju pravo na odlučivanje.
“Arhuska konvencija, čiji je potpisnik i BiH, jasno nalaže da građani moraju biti uključeni u najranijoj fazi planiranja svakog projekta koji utiče na okoliš. Od Općinskog vijeća i Općinskog načelnika zahtijevamo javno očitovanje o tome da li Općina Kakanj stoji iza ovog projekta ili je on nametnut s viših nivoa vlasti? Zahtijevamo moratorij na nove zagađivače, odnosno stopiranje svih razgovora o novim energetskim postrojenjima dok se ne izvrši potpuna remedijacija postojećih ekoloških žarišta i dok se ne dokaže da nova postrojenja neće dodatno ugroziti zdravlje ljudi. Zahtijevamo formiranje nezavisnog ekspertskog tima koji će analizirati opravdanost ovakvih investicija s fokusom na stvarnu zelenu tranziciju (solar i vjetar), a ne na zamjenu jednog fosilnog goriva drugim. Kakanj ne treba nove “energetske spomenike” koji će nas decenijama držati u ropstvu zagađenja. Treba nam čista voda, čist zrak i vlast koja sluša svoje građane, a ne stranačke lidere”, poručili su aktivisti iz Kaknja.
(J.M., Odgovorno)
