Autor: antikorupcija.info | Foto: Lj.Đ./antikorupcija.info

Da li u prodaji dobojskog „Trudbenika“, proglašenoj “poslom vijeka”, ima korupcije?

by fer_urednik
Ako je za utjehu radnicima, koji su prestankom rada preduzeća 2015. godine, nakon više štrajkova i bezuspješnih traženja da reaguju Vlada i tadašnje resorno Ministarstvo industrije i energetike, ostali bez posla, oni su isplaćeni za zakinute plate.

Iako su krajem protekle godine mnogi smatrali uspješno okončanim stečajem, prodaju nekada najvećeg i najprofitabilnijeg dobojskog preduzeća “Trudbenik” a.d. Fabrika kompresora, pneumatskih alata i opreme, kupljenom od strane bijeljinske firme “CITI MALL”, koja je za nju izlicitirala i platila ponuđenih 12 miliona maraka, priča je dobila neočekivani nastavak sa primjesama korupcije.

Tako tvrde iz “Kompair” d.o.o. za konsalting, inžinjering i usluge Doboj bivšeg premijera RS Pere Bukejlovića, kojeg radnici optužuju za propast “Trudbenika”, čiji je bio i dugogodišnji direktor. A, za ovdašnju javnost taj nastavak je samo potvrda ranijih nagađanja da u cijelom slučaju i dešavanjima nisu čista posla.

Nakon sedam godina dugog stečajnog postupka okončanog prodajom firme, ako je za utjehu radnicima koji su prestankom rada preduzeća 2015. godine, nakon više štrajkova i bezuspješnih traženja da reaguju Vlada i tadašnje resorno Ministarstvo industrije i energetike, ostali bez posla, oni su isplaćeni za zakinute plate. Takođe i drugi povjerioci, najveći “Gradska toplana”, prioritetni hipotekarni Poreska uprava RS, Fond PIO, Fond zdravstvenog osiguranja i Zavod za zapošljavanje, brojna javna preduzeća, privredna društva i drugi poslovni subjekati i pojedinaci.

Na listi za obeštećenje, odnosno povjerilaca, našla su se i četiri bivša direktora protiv kojih su dobojska policija i tužilaštvo podnijeli prijave zbog sumnji u umješanost u brojne korupcionaške afere u ovom preduzeću i za trojicu optužnica stoji već četiri godine i proces još nije okončan. Među obeštećenima za zaostale plate bio je i Bukejlović, koji je kao zaposleni bio u ulozi direktora, ali i suvlasnik „Trudbenika“ i radnici ga smatraju najodgovornijim za propast preduzeća i stečaj. Njemu je za neisplaćene plate određena isplata 19.200 KM, a još 26.247 KM je izračunato da se treba isplatiti Bukejlevićoj privatnoj firmi „Kompair“.

Upravo je sada „Kompair“ digao glas i traži kao suvlasnik preostali dio novca od prodaje, a suma nije nimalo beznačajna – nepunih 1,8 miliona maraka. Međutim, prema Zapisniku sa izvještajnog ročišta Skupštine povjerilaca od 26. januara preostala sredstva na žiro računu stečajnog dužnika “Trudbenik” a.d. su svega 1.148.015 KM. Tome treba još pridodati potraživanja od diobenog popisa Završene diobe u stečajnom postupku i fabrike “Trudbenik Energy” d.o.o. u iznosu 208.978 KM. O ovim preostalim sredsvima izjasniće se Skupština povjerilaca, a pravo na njih polažu mali akcionari, ali i povjerioci koji su već namireni, koji sada traže i kamate i navodne dodatne troškove postupka. Međutim, “Kompair” osporava i postavlja pitanje umanjenja preostalih sredstava od ranije označenih 1,8 miliona maraka, tačnije, zapitali su kako je došlo do umanjenja stečajne mase 594.156 KM.

Inače, “Trudbenik” je i ranije prodavan i to 2008. godine, kada je u glavnoj ulozi bio Sicgfried Hagleitner, čiji je konzorcij “Alkon” i TEP iz Zagreba zajedno sa Bukejlovićevim “Kompairom” pod okriljem Investiciono-razvojne banke (IRB) prodat za svega 500.000 KM sa obavezom kupaca u ulaganje u njegov opstanak i razvoj 3,1 milion KM i vraćanje dugova od šest miliona KM. U tom poslu najveći tragičar ispao je Hagleitner, koji je prvo otkupio udio TEP-a i ulagao u fabriku, ali je iznenada i pod nerazjašnjivim okolnostima preminuo na Aerodromu u Instanbulu 2012. godine.

“Ono u što sam bila uključena i upoznata je da je on tri godine zaredom ulagao po milion maraka, da je otkupio i dio zagrebačke fabrike, pa bi po tome on trebao bit dvotrećinski vlasnik 57,4 odsto ukupnog udjela vlasništva, dok je preostali udio u vlasništvu malih i ostalih akcionara. Nakon devet godina rada naglo sam se odlučila na odlazak iz “Trudbenika” nakon što je Bukejlović kao direktor počeo sa neisplaćavanjem plata radnicima i to upravo kada sam izvršila uknjiženje imovine u Doboju. Kada sam u poslu uknjiženja i dijela fabrike u Tesliću telefonom obaviještena da je jedan od radnika, koji nije mogao da se penzioniše zbog neuplaćivanja doprinosa, nasrnuo i fizički se obračunao sa Bukejlovićem napustila sam Pravnu službu preduzeća” – izjava je za portal Antikorupcija.info bivše pravnice u “Trudbeniku” Biljane Čikojević.

Ona kaže da kao akcionar nije dobila poziv za poslednju Skupštinu povjerilaca 26. januara, na kojoj je, kako je obaviještena, verifikovana odluka Odbora povjerilaca da se iz preostale stečajne mase od 1,8 miliona maraka isplate stotine hiljada KM stečajnom upravniku Draganu Prodiću, kao i desetine hiljada KM predsjedniku i članovima Odbora.

Naš portal je u posjedu većeg broja dokumenata za ovaj slučaj, koji su dostavili mali akcionari, koji tvrde da će pokrenuti sudske sporove za isplatu pripadajućeg dijela u vlasništvu nad preduzećem, matične fabrike “Trudbenik” i kćerki firmi u Tesliću “Trudbenik-FKO” d.o.o. i prigradskom dobojskom naselju Bare “Trudbenik Energy” d.o.o. Doboj, koje su takođe bile predmet prodaje.

Ono što je sasvim izvjesno da u cijelom ovom slučaju ima primjesa korupcije i da mnogi nisu baš nevini kako se predstavljaju. Prije svih Bukejlović i njegov “Kompair”, koji je prije nešto više od deceniju i po, kada je krenulo posrtanje “Trudbenika”, imao kapital od svega 2.000 KM, a kapital samo matične fabrike “Trudbenik”,  prema podacima Agencije za posredničke i finansijske usluge RS (APIF) iznosio je čak 34.687.970 KM. Odnosno, kako je bilo moguće da sa takvim odnosom kapitala “Kompair” učestvuje u kupovini udjela? Zatim, šta je sa većinskim dijelom koji ima strani ulagač, preminuli Hagleitner, odnosno njegovi nasljednici?

Dileme su i kako je moguće da stečajni postupak još nije okončan, iako je bila i proglašena glavna dioba i kako je moguće, što potvrđuju akti Okružnog privrednog suda, da je mjesečna naknada stečajnom upravniku Draganu Prodiću sa 1.700 mjesečno pri kraju stečajnog postupka povećana na 5.700 KM. Sa retroaktivnom isplatom on bi, po tom osnovu, od strane Odbora povjerilaca proglašenom “poslu vijeka”, trebao inkasirati gotovo pola miliona maraka.

Za sada se ne oglašavaju kupci “CITI MALL” iz Bijeljine, koji su izgleda sve i “zakuvali”, isplativši za propalu fabriku 12 miliona KM, oko čije raspodjele se vode velike borbe. Prema istraživanju našeg portala njezini osnivači su Dragan Stanojlović iz Banja Luke kao fizičko lice Doboj i Sloboprom “S” d.o.o. Brčko distrikt kao pravno lico sa udjelima od 50 odsto ukupnog kapitala 20,04 miliona KM. Sjedište firme je u Bijeljini, a zastupaju je direktor Rastko Novaković i Jadranka Ostojić zamjenik direktora, oboje iz ovog grada. Iako je od prodaje prošlo gotovo godinu dana, u kompleksu “Trudbenika” glavne fabrike u Doboju od tada nije urađeno gotovo ništa. Samo je porušen jedan dio ruševnih objekata i u unutrašnjosti bivšeg fabričkog kruga su se nastanili psi lutalice.

Povezane vijesti