Prema procjeni, trenutno stanje broja bespravno izgrađenih objekata na području Grada Gradačac je oko 2000, čime nisu obuhvaćeni pomoćni drveni objekti, drvene vikendice, šupe, nadstrešnice i slično.
Godine 1964. i 1967. velike poplave zadesile su ravničarski dio Gradačca, danas poznatiji kao Industrijska zona. Tada je donešena Odluka da se na potocima Hazne i Vidare prave brane, te je brana na Hazni napravljena 1967., a na Vidari 1971. godine. Gradačac je dobio dva vještačka jezera čija je osnovna namjena zaštita grada i industrijske zone od poplavnih voda. Branu jezera Vidara projektovalo je i izgradilo vodoprivredno preduzeće Bosna-Drina iz Sarajeva 1971. godine. Ovi podaci ugravirani su i na ploči ubetoniranoj u branu jezera. Jezero se nalazi u predgrađu, na području naselja Vida. Puni se vodom iz brdskih potoka i nekoliko malih izvora pitke vode. Okruženo je šumama i travnatim proplancima. Pri igradnji jezera potopljeno je čitavo jedno naselje, što se vidjelo u septembru 2010. godine, u vrijeme kada je voda iz jezera ispuštena radi saniranja brane, na površini su se ukazale veoma dobro očuvane stepenice sa čijeg praga se ulazilo u kuću.
Nakon rata, prema navodima mještana, ovaj turistički potencijal biva “zarobljen” od strane bahatih pojedinaca, koji su počeli sa nelegalnom gradnjom objekata, koje do današnjeg dana nisu legalizovali. Osim ilegalne gradnje, šumski pojas uz Vidaru redovno se posijeca. Za razliku od jezera Hazna koje je regulisano dodjeljivanjem koncesije privatniku za upravljanje nad jezerom, na jezeru Vidara radi ko šta želi.
“To je definitivno problem. Koliko je nama poznato, postoji vodni pojas od pet do 15 metara, i tu je propisano šta se može ili ne može graditi. U tih pet metara mora biti obezbjeđen slobodan prolaz za ribare, turiste, građane, odnosno za sve ljude. Na jezeru, u zoni tih pet metara, postoji najmanje 100 nelegalnih objekata, čak postoje objekti koji imaju uzidane komplet dijelove, postoje vikendice sa džakuzijem, a ta voda iz džakuzija odlazi u jezero. Jedan od lidera stranke na lokalu to ima, oni su tako počeli poslije rata, iz “mutnih poslova”, pa su dogurali do tih pozicija. Puno ih ima, nije samo problem privatna imovina, ovdje se radi o uzurpaciji većeg dijela državne imovine. U tom državnom dijelu objekti nisu zidani, to je definitivno problem. Nije puno urađeno, nešto malo je lovačko društvo reagovalo, nešto građani, ali rješavanja na terenu nema”, poručuju mještani MZ Vida u Gradačcu.
Jezero je, sve do 2010. godine, bilo puno posjetilaca i turista. Te godine dolazi do jednog klizišta na brani, što je ugrozilo sigurnost dijela grada i industrijske zone, zajedno sa naseljima koja gravitiraju prema ravničarskom dijelu opštine.
Prilikom ispuštanja vode, radi saniranja brane, “propuštena” je jedinstvena prilika da opština Gradačac sanira barem dio obale jezera, popravi turističku sliku i omogući građanima kupalište u vlastitom gradu.
Istina, planova oko uređenja jezera ima, no svi oni ostaju na ideji i priči. Grad Gradačac dugo godina “donosi” urbanistički plan, a građevinskog inspektora, prema mišljenju mještana, u Gradu nema. U nekoliko navrata lokalna vlast je zapošljavala inspektore iz susjednih gradova, te bi isti, nakon uvida u nemogućnost profesionalnog obavljanja radnih aktivnosti zbog različitih pritisaka, davali otkaze. Uz sve to nelegalna izgradnja na samim obalama jezera nije nešto čime se Grad Gradačac može pohvaliti u turističkoj reklami.
“Za 2019. godinu je ostalo neriješenih (po evidenciji inspektora) 392 starih zahtjeva za legalizaciju bespravno izgrađenih objekata, i to zadnjih 14 godina (od 2006. godine do 2019. godine – najveći broj iz 2007. godine – 119 zahtjeva)”, stoji u Informaciji Odsjeka za inspekcije općine Gradačac o bespravnoj gradnji na području općine Gradačac za 2018. godinu.
“Nelegalna gradnja obuhvata sve izgrađene objekte bez odobrenja. Grad Gradačac kontinuirano je imao problem sa angažovanjem građevinskog inspektora. Trenutno, od decembra 2021. godine, je angažovan građevinski inspektor. Bespravna gradnja i legalizacija bespravno izgrađenih objekata su zadaci koji su u opisu njegovog posla, pa samim tim i rješavanje problema nelegalno izgrađenih vikendica, šupa i nastrešnica na jezerima. Ne postoji poseban plan za rješavanje problema gradnje oko jezera, ali će se to razmatrati i rješavati u okviru redovnih aktivnosti građevinskog inspektora”.
U jednom od odgovora, na upit novinara, iz Gradske službe se navodi:
“Gradska uprava Grada Gradačac je u 2023. godini preduzimala aktivnosti u pravcu razvoja turizma na području Jezera Vidara.”
U odgovoru je navedeno da je u toku izrada Urbanističkog plana koji će definisati zone gdje će se moći odvijati turističke aktivnosti, a koje su vezane i za jezero Vidara, kao i da se završetak Urbanističkog plana očekuje početkom 2024. godine. U odgovoru koji je dobiven 2024. godine navodi se da je “u toku je izmjena Urbanističkog i Regulacionog plana koja će nam omogućiti uređenje i regulacija bespravne gradnje na jezeru “Vidara” i stavljanje istog u turističke svrhe”.
Postoji nekoliko važnih dokumenata na koje se, očigledno, pojedinci i lokalna vlast puno ne obaziru. Treba napomenuti da je Vlada Federacije BiH donijela Odluku u 2001. godini kojom su akumulacije Hazna i Vidara uvrštene u zaštitne vodne objekte poplavnog područja Srednja Posavina. Elaborat za tehničko osmatranje brane Vidara u Gradačcu urađen je 2016. godine, Plan postupanja u slučaju pucanja ili rušenja brane Vidara urađen je 2018. godine, kao i Tehničko osmatranje brana i akumulacija Hazna i Vidara za period 2021-2023 (broj 1132-1-2-160-3-137/20), te period 2024-2026 (1132-1-2-174-3-143/23).
“Za tekuće održavanje zaštitnih vodnih objekata u vlasništvu Federacije BiH na području općina Odžak, Orašje i Domaljevac – Šamac te dvije brane u Gradačcu, Hazna i Vidara, Agencija godišnje izdvaja blizu milijun i pol KM. U prošloj godini potrošeno je blizu 250.000 KM za manje sanacije ovih objekata, najviše za obodni kanal Svilaj- Potočani, zatim zaštitne vodne objekte na lokalitetu Vidovice i CS Zorica I i II”, navode iz Agencije za vodno područje rijeke Save.
Međutim, rješavanja problema nelegalnih objekata i dalje nema. Mještani se, kažu, moraju podići i sami zaštiti jezero od uzurpacije.
“Više prijava je bilo u vezi nelegalne gradnje i na kraju to još uvijek nije završilo na Tužilaštvu TK. Zadnje tri ili četiri godine vode se, nazovimo ih, neke predistražne radnje. Nikad nije otišao kompletiran izvještaj prema Tužilaštvu, niti je išta urađeno po tom pitanju. To su krivična djela, imamo sankcije, sve je jasno, međutim neko svjesno odugovlači. Kao šalju se upiti ko šta radi, dokle se stiglo, ali se ne dešava ništa na terenu. Jezerom “upravlja” Agencija za vodno područje rijeke Save, jednim dijelom (uz branu) upravlja Udruženje maloljetnih boraca, imaju objekat sa nekoliko stolova, oni taj dio održavaju. Također, Klub ronilaca održava jezero, organizuju akcije čišćenja jezera, oni su jedini sposobni da spase “utopljenike” i iskreni su prijatelji jezera”, poručuju mještani mjesne zajednice Vida.
Prema procjeni, trenutno stanje broja bespravno izgrađenih objekata na području Grada Gradačac je oko 2000, čime nisu obuhvaćeni pomoćni drveni objekti, drvene vikendice, šupe, nadstrešnice i slično.
(J.M., Odgovorno)
