Jedan od ključnih preduslova za unapređenje rada javnih preduzeća jesu sistemske promjene u okviru kojih izmjene i dopune Zakona o javnim preduzećima Federacije BiH predstavljaju prioritet. Očekivane izmjene i dopune, koje su bile planirane za četvrti kvartal 2023. godine, a odnose se na uvođenje rokova za donošenje planova poslovanja, kaznene odredbe za skupštine preduzeća koje ne podnose na vrijeme izvještaje o radu i poslovanju, detaljne kriterijume za imenovanje uprave i nadzornih odbora, ograničavanje obavljanje funkcije v.d. na jednu godinu (detaljno predstavljene na pratećem vizualu) još uvijek čekaju svoju realizaciju, što izaziva zabrinutost ne samo među stručnjacima i predstavnicima civilnog društva, već i među građanima koji se direktno oslanjaju na usluge ovih preduzeća.
Trenutno stanje javnih preduzeća u Federaciji BiH
Sa preko 550 javnih preduzeća u zemlji, čije se ukupni prihodi procjenjuju na oko 7 milijardi KM, pitanje njihovog odgovornog i efikasnog poslovanja postaje presudno za ekonomiju zemlje. Međutim, brojna istraživanja ukazuju na neefikasnost u radu javnih preduzeća, koja često posluju sa gubicima a nedostatak transparentnosti i odgovornosti čini ih nekonkurentnim na tržištu.
Inicijative upućene nadležnom ministarstvu
Centri civilnih inicijativa (CCI) su prepoznali ove probleme i predložili konkretne inicijative za unapređenje stanja. Međutim, i pored prihvatanja većine prijedloga od strane Ministarstva energije, rudarstva i industrije, zakonske izmjene i dalje čekaju svoje usvajanje. Očekivalo se da će promjene obezbijediti transparentnost u radu javnih preduzeća, međutim, situacija ostaje nepromijenjena.
Negativni efekti čekanja novog Zakona
Posljedice nedonošenja izmjena i dopuna Zakona o javnim preduzećima Federacije BiH su višestruke i imaju efekat grudve snijega koja nekontrolisano raste. Kada su u pitanju građani, odlaganje zakona znači odlaganje poboljšanja usluga javnih preduzeća, gdje se građani, kao krajnji korisnici, suočavaju s neizvjesnošću i rizicima vezanim za efikasnost i transparentnost ovih institucija. Posljedice su značajne i za javna preduzeća. Naime, nedostatak jasnih regulativa stvara vakuum u kojem javna preduzeća mogu raditi bez odgovornosti i transparentnosti, ne pružajući optimalne usluge građanima. Samo neki od primjera apsurdne realnosti, vezanih konkretno za planove poslovanje koji se redovno donose sa velikim zakašnjenjem, su JP Željeznice Federacije BiH, koje je Plan poslovanja za 2020. godinu usvojilo u novembru 2020. godine i JP Autoceste Federacije BiH koje je Plan poslovanja za 2022. godinu usvojilo u junu 2022. godine. Postavlja se pitanje same svrhe donošenja plana poslovanja, ukoliko on neće biti osnov za aktivnosti u narednom periodu.
Očekivanja od nadležnih
Javna preduzeća se nalaze u sve većoj krizi, a imajući u vidu da je u pitanju javni novac te da javna preduzeća značajno utiču na kvalitet života građana kao krajnjih korisnika usluga, trenutno stanje i nedostatak volje da se radi na njegovom poboljšanju je zabrinjavajući. Očekivanja građana za efikasno i odgovorno poslovanje javnih preduzeća ne mogu se ispuniti bez adekvatne zakonske osnove. Potez vlasti da zakaže i obezbijedi brzo usvajanje izmjena i dopuna Zakona o javnim preduzećima Federacije BiH postaje imperativ kako bi se izbegle ozbiljne posljedice po ekonomiju, povjerenje građana i kvalitet života u Federaciji BiH.