V.d. generalnog direktora BH Telecoma Amel Kovačević je predstavio stanje u ovoj kompaniji nakon prvih 100 dana rada na poziciji v.d. generalnog direktora.
Smatra da je u novom Nadzornom odboru i upravi kompanije, kako je izjavio, odlična ekipa ljudi. Napomenuo je da BH Telecom ima 3.000 radnika za koje je naveo da su “najveća koncentracija tehnološke pameti kada su u pitanju telekomunikacije u Bosni i Hercegovini”.
Izazovi i tereti
Također je napomenuo da je riječ o profitabilnoj kompaniji, koja godinama ostvaruje dobit, ali da ima izazove i terete koje je bilo, kako je rekao, neophodno dijagnosticirati kako bi se propisala adekvatna terapija. Kovačević je kao izazove istakao:
- Negativan trend u ostvarivanju dobiti;
- Neadekvatno korisničko iskustvo;
- Nedovoljno i sporo investiranje u infrastrukturu koja je osnova za pružanje usluga.
Smatra da je uzrok svih izazova internog karaktera, a to je neadekvatna organizaciona struktura.
“Počeli smo analizirati procese, organizacionu strukturu i blizu smo do toga da dođemo do nekih izmjena kojima ćemo osigurati da organizaciona šema bude adekvatnija, tržišno orijentirana, da se zna ko odgovara za procese te da imamo propusnost odluka na način kako to odgovara tržištu. Nismo se organizirali kako to tržište zahtijeva i moramo se presložiti”, obrazložio je.
Prema njegovim riječima, BH Telecom je spor i rigidan u nabavkama, kupuje skupe stvari i često kupuje od istih dobavljača. Ukazao je da su mnoge investicije u, kako je kazao, sivoj zoni za koje pokušavaju razumjeti zašto su takve.
Naglasio je da postoji trend opadanja dobiti BH Telecoma, da bi se taj trend mogao nastaviti i da bi se njegova dobit za desetak godina mogli istopiti. Kao razloge za to je naveo negativne demografske trendove, tehnološku revoluciju i trendove koji ugrožavaju postojeće modele poslovanja, a to je “vrlo jaka tržišno orijentirana konkurencija iza koje stoji ozbiljan kapital iz regije i svijeta”.
Kao još jedan razlog za trend opadanja je naveo regulatorni okvir koji se mijenja i kojim se liberalizira tržište, čime se omogućava ulazak velikih kompanija. Govoreći o nedovoljnom rastu prihoda, konstatovao je da BH Telecom ne iskorištava svoj potencijal.
“Istovremeno su troškovi nekada bili niži, a onda počinju rasti. Nismo adekvatno posloženi da trošimo više nego što tržište podnosi. Morat ćemo se presložiti da maksimiziramo prihode i smanjimo rashode”, dodaje.
Istakao je da BH Telecom nudi 3.000 različtih usluga i smatra da je to problem za kompaniju.
“Obični prodavač ne može da nauči koje su to usluge, a kamoli da nauči kako da ih proda. Ulazili smo u poslove u kojima nismo konkurentni ili nismo u stanju da ih radimo kako ih konkurencija radi. Moramo napraviti kvalitetan fokus na usluge u kojima smo dobri kako bismo ih unaprijedili”, poručio je Kovačević.
Mišljenja je da je organizaciona šema prodaje “zakržljala”, ali da je to tipično za kompaniju s državnim kapitalom. Komentirajući usluge, istakao je da se one moraju kontinuirano poboljšavati. Kao ono u čemu je BH Telecom zakazao istakao je investiranje u infrastrukturu.
“Zbog neorganiziranosti, birokratskih procesa nismo ostvarili intenciju da pružimo sve infrastrukturne kapacitete, da dođemo do svakog građanina koji želi imati našu uslugu. Dali smo ambiciozne zadatke da stvari promijenimo, da budemo mnogo agilniji i agresivniji kada je u pitanju pružanje optike širom Bosne i Hercegovine, prvenstveno tamo gdje smo procijenili da ćemo biti profitabilni”, naglasio je.
Također je istakao da se kasni u implementaciji baznih stanica za mobilnu tehnologiju. Poručio je da se to ne bi trebalo dešavati ako se žele ozbiljno baviti ovim poslom.
O problematičnim projektima
Kovačević je u nastavku obrazložio problematične projekte za BH Telecom. Kao prvi među njima je naveo softverska rješenja koja su “zapala u neki ćorsokak”.
“U njih su uloženi vrijeme i novac, a nemamo upotrebnu vrijednost. Dovedeni smo u nepovoljnu poziciju, a smatramo da je BH Telecom imao prostora da se ne dovede u takvu situaciju. To moramo analizirati i popravljati”, dodaje.
Sljedeći problematičan projekat je naveo BHContentLab koji se odnosi na investiranje u domaću produkciju filmova i serija.
“BHContentLab je nešto što smo stavili pod lupu, jer nismo prepoznali elemente opravdanosti za ovakvo investiranje, a duboko cijenimo, znamo i podržavamo razvoj bh. kinematografije. BH Telecom je investitor i producent svih tih sadržaja. Neki od tih uradaka imaju značajne rezultate na međunarodnoj sceni, vrlo su gledani. Smatramo da način na kojim smo učestvovali nije adekvatan te tu metodologiju u najmanju ruku moramo promijeniti. Nismo ti koji se bave investiranjem u multimedijalne sadržaje. Formalno nemamo ljude koji znaju o filmu, kako ga napraviti i kako prodati ga”, naglasio je.
Najavio je da će BH Telecom ispoštovati ranije preuzete obaveze koje se odnose na BHContentLab, a da će preostala neugovorena sredstva presložiti na način da BH Telecom ne snosi sve rizike kada je u pitanju ovaj projekat.
“Stojimo na raspolaganju državi i kinematografiji da budemo dio tog procesa, ali na drugačiji način”, dodaje.
Za platformu za mobilno plaćanje OPA je istakao da je likvidirana prije nekoliko mjeseci. Problematizirao je i pokretanje televizijskog kanala MY TV.
“Čini mi se da odluka o pokretanju ovog kanala metodološki nije bila najadekvatnija. Da li nam je trebala takva televizija, da li znamo da se bavimo televizijom, da li možemo ostvarivati dobit? MY TV se potpuno oslanja na BH Telecom i čini mi se da je neodrživ kada se iz te jednačine izbaci BH Telecom”, rekao je.
Najavio je da će se preispitati i ranija saradnja BH Telecoma i televizijskog kanala Imperia. Prema njegovim riječima, BH Telecom je izdvojio značajna sredstva te da je ova saradnja obustavljena prije više od godinu dana.
Zaključio je da niko više od BH Telecoma nije pozvaniji u razvoju vještačke inteligencije u Bosni i Hercegovini te da je riječ o kompaniji koja ima budućnost.